- Sjedinjene Američke Države nisu dopustile nastavak rada NIS-u
Sankcionirana Naftna industrija Srbije (NIS), čiji je većinski udio u vlasništvu ruskih tvrtki, nije dobila pozitivan odgovor na svoj zahtjev Uredu za kontrolu strane imovine (OFAC) američkog Ministarstva financija u vezi s izdavanjem posebne licence namijenjene osiguranju nesmetanog rada tvrtke, prvenstveno rafinerije nafte u Pančevu. „Razočaran sam. Nismo dobili pozitivnu odluku od Sjedinjenih Država“, izjavio je 2. prosinca predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
Usljed nedavanja dopuštenja od strane Sjedinjenih Država, rafinerija u Pančevu počela je s gašenjem rada. Više od 300 benzinskih postaja NIS-a, što čini više od petine svih benzinskih postaja u Srbiji, pod prijetnjom je zatvaranja.
Međutim, Vučić je pozvao građane da ne paničare, jer se, prema njegovim riječima, država unaprijed pripremila za krizu. Napomenuo je da će zalihe svih vrsta goriva (benzin, dizel itd.) trajati do kraja siječnja.
Službeni Beograd dao je Rusiji rok do 15. siječnja za prodaju NIS-a, nakon čega će „država Srbija intervenirati“, rekao je Vučić, ne precizirajući koje će mjere Srbija poduzeti.
Glavni tajnik Udruženja naftnih tvrtki Srbije, Tomislav Mićović, rekao je za RTS da svako rješenje za NIS mora dovesti do aktiviranja prerade u rafineriji nafte u Pančevu. „Ovo je izvrsna prilika da se vlasništvo nad rafinerijom vrati u srpske ruke“, rekao je Mićović.
Jedan od oporbenih čelnika, predsjednik Stranke slobode i pravde, Dragan Đilas, smatra da država mora odmah uspostaviti kontrolu nad NIS-om. „Srbija više ne treba čekati i mora odmah preuzeti upravljanje NIS-om“, izjavio je.
- Strana imovina Lukoila nastavlja s radom, uključujući i Balkan
Američka administracija produžila je licencu za rad stranih podružnica Lukoila do 29. travnja sljedeće godine.
Sjedinjene Države uvele su sankcije Lukoilu i Rosnjeftu 22. listopada 2025. kao dio svoje politike pritiska na ruski energetski sektor. Cilj je smanjiti sposobnost Kremlja da financira rat protiv Ukrajine i potkopati njegove prihode. Sankcije su najavljene zbog „nedostatka ozbiljne ruske predanosti mirovnom procesu“.
Američko Ministarstvo financija (OFAC) objasnilo je svoju odluku o produljenju licence potrebom da se „ublaži šteta za potrošače i dobavljače“ diljem svijeta koji se oslanjaju na Lukoilovu maloprodajnu mrežu, te da se tvrtki pruži vrijeme za prodaju svoje međunarodne imovine nesankcioniranim stranama, što bi olakšalo Lukoilov „uredan izlazak“ s regionalnih tržišta, a istovremeno bi spriječilo prijenos bilo kakve dobiti u Rusiju.
Nastavak rada Lukoilovih benzinskih postaja je dobra vijest za Srbiju, koja se suočava s energetskom krizom nakon zatvaranja jedine rafinerije nafte u Pančevu zbog američkih sankcija protiv Naftne industrije Srbije, kojom upravljaju ruske tvrtke. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić naglasio je da će sada „112 benzinskih postaja na teritoriju Srbije moći raditi s naftnim derivatima uvezenim iz inozemstva“.
U Hrvatskoj i Crnoj Gori, Lukoil ima manje kritičnu, ali značajnu prisutnost na maloprodajnom tržištu goriva, koje se uvelike oslanja na uvoz. U Hrvatskoj, mreža broji oko 50 benzinskih postaja, a u Crnoj Gori 10 benzinskih postaja.
Podružnice u objema zemljama uvoze gorivo uglavnom iz Grčke, a u Crnoj Gori iz Hrvatske, ali ne iz Rusije. Zahvaljujući tome, donekle su zaštićene od sekundarnih sankcija usmjerenih na ruske energente, no njihova sposobnost provođenja međunarodnih financijskih transakcija bila je ugrožena.
- Bosna i Hercegovina se priprema za diverzifikaciju izvora i ruta opskrbe plinom
Početkom prosinca, Vijeće EU-a i Europski parlament postigli su preliminarni dogovor o uredbi za postupni prekid uvoza ruskog prirodnog plina. Na taj se način uvodi pravno obvezujuća postupna zabrana uvoza ukapljenog prirodnog plina (LNG) i plinovodnog plina iz Rusije, s potpunom zabranom od kraja 2026., odnosno jeseni 2027. godine.
Preliminarni sporazum moraju odobriti Vijeće EU-a i Europski parlament prije nego što bude formalno usvojen.
Uredba je središnji element plana EU REPowerEU za prevladavanje ovisnosti o ruskoj energiji nakon što je Rusija pretvorila opskrbu plinom u oružje, što je imalo značajan utjecaj na europsko energetsko tržište, navodi se u službenom priopćenju za javnost.
Odluka EU imat će neizravan učinak na Bosnu i Hercegovinu, koja je gotovo pola stoljeća u potpunosti ovisna o uvozu ruskog plina. U bliskoj budućnosti, Bosna i Hercegovina će se suočiti s potrebom diverzifikacije izvora i ruta opskrbe prirodnim plinom.
Od travnja 2021., Bosna i Hercegovina prima plin iz Rusije putem Turskog/Balkanskog toka. Prema uredbi EU, Bugarska, kao tranzitna zemlja, mora za dvije godine prestati s transportom ruskog plina preko svog teritorija.
Trenutno je glavni projekt izgradnje alternativnih ruta uvoza plina Južni plinski interkonektor, preko kojeg će se Bosna i Hercegovina spojiti na hrvatsku mrežu i terminal za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku, gdje otprilike 60 posto plina dolazi iz Sjedinjenih Američkih Država, a ostatak – s Bliskog istoka. Vrijednost projekta procjenjuje se na 2 milijarde eura.
Tijekom protekla dva mjeseca, američki dužnosnici, uključujući zamjenike državnog tajnika, ministre energetike i prirodnih resursa, kao i članove Kongresa, održali su niz sastanaka s vlastima Bosne i Hercegovine kako bi razgovarali o projektu.
Izgradnja Južnog interkonektora, koji će postati prvo veliko izravno američko ulaganje u energetski sektor u ovom dijelu Europe, mogla bi započeti već sljedeće godine.
John Ginkel, otpravnik poslova u Veleposlanstvu SAD-a u Bosni i Hercegovini, izrazio je punu podršku projektu.
„Trumpova administracija naglasila je dvije ključne istine: svijet će i dalje funkcionirati na nafti, plinu i ugljenu; i svaka molekula ruskog plina kupljena u Europi financira ruski ratni stroj.
Bosna i Hercegovina ovisi o Rusiji za 100 posto svog plina, a ta opskrba nije pouzdana. Europska unija zabranjuje ruski plin na svom jedinstvenom tržištu, a Bugarska je najavila da će zaustaviti tranzit ruskog plina preko svog teritorija do 2028. Kada se to dogodi, Bosni i Hercegovini će trebati novi izvor plina, dok će njezini susjedi pokušavati učiniti isto. S obzirom na to da je trenutno samo jedna aktivna veza za uvoz plina, Bosni i Hercegovini će biti teško osigurati alternativne opskrbe plinom ili rezervirati kapacitet plinovoda. No, postoji definitivno rješenje – plinovod Južni interkonektor. Ovaj projekt omogućit će Bosni i Hercegovini kupnju pouzdanog i pristupačnog ukapljenog prirodnog plina (LNG). …Trumpova administracija spremna je brzo djelovati kako bi podržala Južni interkonektor. Sada čelnici Bosne i Hercegovine moraju unaprijediti ovaj vitalni projekt. Surađujmo kako bismo ga doveli do cilja“, napisao je Ginkel u članku koji je američko veleposlanstvo objavilo na društvenim mrežama.
- Europska komisija odobrila Program reformi Bosne i Hercegovine
„Komisija je zaključila da je Program reformi, podnesen 30. rujna 2025., usklađen s ciljevima Uredbe o Instrumentu za rast“, navodi se u priopćenju za javnost.
Ova odluka omogućuje dodjelu do 976,6 milijuna eura Bosni i Hercegovini u okviru Instrumenta za reforme i rast EU.
„Sada je na Bosni i Hercegovini da brzo potpiše i ratificira i Sporazum o instrumentu i Sporazum o zajmu. Raspodjela sredstava Bosni i Hercegovini, uključujući predfinanciranje, može započeti tek nakon što ovi sporazumi stupe na snagu i kada se ispune svi uvjeti“, navodi se u priopćenju za javnost.
Bosna i Hercegovina bila je posljednja zemlja u regiji koja je podnijela svoj Program reformi, a već je izgubila pristup za 108 milijuna eura zbog nepoštivanja početnog roka. Nakon duljeg odgađanja, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo je dokument 30. rujna.
- Povratak srpskih gradonačelnika na sjever Kosova nije doveo do ukidanja sankcija EU-a protiv Prištine
U četiri sjeverne općine na Kosovu – Sjevernoj Mitrovici, Zvečanu, Zubinom Potoku i Leposaviću – novoizabrani gradonačelnici, koji predstavljaju srpsku zajednicu, službeno su stupili na dužnost 5. prosinca. To je bio rezultat lokalnih izbora održanih u listopadu 2025. Nakon izbora, vodeća stranka kosovskih Srba, Srpska lista, ponovno je preuzela kontrolu nad sjevernim općinama. Na taj je način završeno dvogodišnje razdoblje napetosti tijekom kojeg su općinama na sjeveru upravljali albanski gradonačelnici izabrani usred bojkota od strane Srbije i izuzetno niske izlaznosti.
Povratak Srba na općinske dužnosti bio je jedan od ključnih zahtjeva međunarodne zajednice za deeskalaciju na Kosovu i jedan od razloga za sankcije EU-a protiv Prištine. Međutim, unatoč činjenici da je službeni prijenos vlasti na izabrane predstavnike srpske zajednice konačno proveden na sjeveru, Europska unija nije ukinula restriktivne mjere. Europska služba za vanjsko djelovanje napominje da su restriktivne mjere uvedene ne samo zbog problema lokalnih gradonačelnika, već kao odgovor na opći nedostatak napretka u normalizaciji odnosa s Beogradom. EU naglašava da su sankcije sveobuhvatne te da, kako bi se u potpunosti ukinule, vlada Albina Kurtija mora pokazati sistemske korake: od povratka Srba u policiju i sudove do početka stvarnog rada na Zajednici srpskih općina.
Iza kulisa u Bruxellesu nastavljaju se intenzivne rasprave o ovom pitanju, jer je jedinstvo EU-a po pitanju Kosova donekle oslabilo. Visoka predstavnica EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Kaja Kallas, zajedno sa skupinom od više od deset država članica, zalaže se za trenutno ukidanje ograničenja, vjerujući da je Priština ispunila svoje obveze u vezi s održavanjem izbora. Međutim, toj se odluci aktivno protivi utjecajni blok zemalja predvođen Francuskom i Italijom, uz podršku Španjolske, Mađarske i Slovačke. Te države inzistiraju na „faznom“ pristupu, bojeći se da bi prerano ukidanje pritiska potaknulo kosovske vlasti na nove jednostrane korake na sjeveru, što bi moglo izazvati eskalaciju.
Daljnja sudbina sankcija vjerojatno će ovisiti o rezultatima sastanka Vijeća EU u drugoj polovici prosinca. Zasad je Bruxelles odabrao pristup „čekanja i praćenja“ kako vladi Albina Kurtija ne bi omogućili dodatne predizborne prednosti uoči nadolazećih parlamentarnih izbora na Kosovu, zakazanih za 28. prosinca.
