- Parlament Kosova nije izabrao predsjednika. Predsjednica raspustila Parlament
Parlament Kosova 5. ožujka nije uspio glasati o izboru novog predsjednika zbog nedostatka kvoruma. U dvorani je bilo prisutno samo 66 zastupnika, umjesto 80 potrebnih za održavanje glasovanja. Prema Ustavu, predsjednika Kosova bira dvotrećinska većina (80 glasova) u prva dva kruga ili 61 glas u trećem krugu, ali 80 zastupnika i dalje mora biti prisutno u dvorani da bi se sjednica održala.
Predsjednički izbori nisu uspjeli nakon što su oporbene stranke napustile sjednicu, odbijajući podržati kandidate za predsjednika iz vladajuće stranke „Vetëvendosje“ (Samoopredjeljenje, LVV). Oporba je inzistirala na nominiranju kompromisne figure, ali prethodni pregovori između Albina Kurtija i dviju glavnih oporbenih stranaka, Demokratske stranke Kosova (Partia Demokratike e Kosovës, PDK) i Demokratskog saveza Kosova (Lidhja Demokratike e Kosovës, LDK), o odgovarajućem kandidatu bili su neuspješni.
Dan nakon neuspjelog pokušaja parlamenta da izabere predsjednika, 6. ožujka aktualna predsjednica Kosova Vjosa Osmani izdala je uredbu o raspuštanju parlamenta i raspisivanju novih prijevremenih parlamentarnih izbora. Osmani je objasnila svoju uredbu rekavši da je 5. ožujka bio posljednji rok za izbor novog predsjednika Kosova, budući da njen mandat istječe 4. travnja, a zastupnici nisu poštovali utvrđene rokove.
Međutim, premijer Albin Kurti istog je dana izjavio da se raspuštanje parlamenta može dogoditi tek nakon završetka tri kruga glasovanja za predsjednika, u slučaju da sva tri ne uspiju. „Sinoć smo započeli tek prvi krug, a treći krug definitivno nismo završili“, naglasio je Kurti.
U ime vlade, premijer se obratio Ustavnom sudu sa zahtjevom u vezi s ustavnošću predsjednicine uredbe o raspuštanju parlamenta.
Nakon što je započeo razmatranje žalbe, Ustavni sud je 9. ožujka uveo privremenu mjeru do 31. ožujka u vezi s predsjednicinom uredbom o raspuštanju parlamenta. Ovom odlukom Sud je zabranio predsjednici bilo kakve radnje za provedbu uredbe, uključujući i objavu datuma prijevremenih izbora, te je istovremeno zabranio parlamentu bilo kakve radnje u cilju nastavka postupka izbora predsjednika države.
- Skupština Crne Gore usvojila je kontroverzne zakone o MUP-u i ANB-u
Skupština Crne Gore usvojila je 6. ožujka dva zakona koja su izazvala žestoku raspravu – zakone o izmjenama i dopunama Zakona o unutarnjim poslovima i Zakon o Agenciji za nacionalnu sigurnost (ANB).
Zakon o Agenciji za nacionalnu sigurnost izazvao je ozbiljne kontroverze jer ANB-u daje širi pristup bazama podataka državnih tijela i institucija, u nekim slučajevima čak i bez sudske odluke, što se smatra prijetnjom po privatnosti građana i smanjuje kontrolu nad radom tajne službe.
U Zakonu o unutarnjim poslovima, jedna od novih odredbi dopušta, u određenim slučajevima, zapošljavanje u policiji bez javnog natječaja, što je protumačeno kao stvaranje mogućnosti za zapošljavanje na stranačkoj osnovi. Osim toga, Ministarstvu unutarnjih poslova dodijeljena je ovlast otpuštanja policijskih službenika bez disciplinskog postupka, isključivo na temelju postojećih informacija o takozvanim „sigurnosnim preprekama“ (prvenstveno, informacija o navodnim vezama s kriminalom).
Uoči glasovanja u parlamentu o ovim zakonima, Europska komisija priznala je da zakoni nisu u skladu sa zahtjevima EU za zemlje kandidatkinje, ali da se te odredbe mogu izmijeniti uzimajući u obzir norme EU ili prije nego što se zakoni usvoje u parlamentu ili nakon toga, ali prije nego što Crna Gora pristupi EU.
„Komisija je konzultirana o dva nacrta zakona i smatra da odredbe o zaštiti podataka u oba teksta još uvijek nisu u potpunosti usklađene s pravnom stečevinom EU, posebno s Općom uredbom o zaštiti podataka i Direktivom o provedbi zakona. U tu svrhu, Crna Gora bi trebala uskladiti te odredbe s pravnom stečevinom EU ili prije donošenja zakona ili usvojiti zakone i naknadno uskladiti odredbe prije završetka pregovora o pristupanju“, rekao je glasnogovornik Europske komisije. Prema njegovim riječima, Europska komisija će pomno pratiti provedbu zakonodavstva.
„Komisija također očekuje da će vlasti zapošljavati policijsko osoblje na temelju zasluga i uspostaviti odgovarajuća proceduralna jamstva. Također, očekuje se da Crna Gora osigura da se svi otkazi temelje na opravdanim razlozima i da dotične osobe imaju pristup svim dostupnim pravnim lijekovima“, naglasio je glasnogovornik Europske komisije.
Zbog donošenja kontroverznih zakona, vladajući Pokret „Europa sad“ (PES) izgubio je jednog zastupnika u parlamentu — Miodrag Laković napustio je parlamentarnu skupinu PES-a i najavio da će nastaviti raditi kao neovisni zastupnik.
Zastupnici najveće crnogorske oporbene stranke, Demokratske partije socijalista (DPS), dali su ostavke na mjesta predsjednika parlamentarnih odbora u znak prosvjeda protiv donošenja zakona. Ivan Vuković dao je ostavku na mjesto predsjednika parlamentarnog Odbora za europske integracije, a Jevto Eraković na mjesto predsjednika Odbora za borbu protiv korupcije.
Vuković je izjavio da to čini zbog donošenja Zakona o unutarnjim poslovima i Zakona o Agenciji za nacionalnu sigurnost, koji su, po njegovoj procjeni, politički motivirani, suprotni Ustavu i ometat će europske integracije. Eraković je izjavio da usvojeni zakoni „Crnu Goru pretvaraju iz demokratske u represivnu i policijsku državu“.
U međuvremenu, predstavnici vlade inzistirali su da izmjene zakona o unutarnjim poslovima i ANB-u doprinose učinkovitijem funkcioniranju sigurnosnog sektora zemlje, prije svega u sferi borbe protiv kriminala. Zakoni su bili „nužno sredstvo za ispravljanje kriminalnog nasljeđa koje smo zatekli u Ministarstvu unutarnjih poslova i Direktoratu policije. To je naša dužnost prema ustavu, zakonu i pred građanima“, izjavio je ministar unutarnjih poslova Danilo Šaranović.
U međuvremenu, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović vratio je jedan od zakona parlamentu na ponovno razmatranje – Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o unutarnjim poslovima. „Činjenica da su tijekom prethodnog režima dijelovi sigurnosnog sektora bili kriminalizirani dodatno nas obvezuje da pažljivo biramo pravne mehanizme za unapređenje sustava, uz poštivanje Ustava Crne Gore i demokratskih standarda koji vrijede u državama članicama EU“, navodi se u obrazloženju predsjednika upućenom parlamentu.
- Srbija će održati zajedničke vojne vježbe s NATO-om
Zapovjedništvo združenih savezničkih snaga NATO-a u Napulju najavilo je održavanje zajedničkih vojnih vježbi sa Srbijom u svibnju ove godine.
„Vježba će se održati na srpskom poligonu Borovac, koji srbijanske oružane snage široko koriste za pripremu postrojbi za međunarodne misije, uključujući mirovne operacije Ujedinjenih naroda. Ova aktivnost bit će provedena na poziv Srbije i uz puno poštovanje njezine proglašene politike vojne neutralnosti. Zajedničke vježbe poboljšavaju interoperabilnost, jačaju praktičnu suradnju i podržavaju stabilnost na Zapadnom Balkanu. NATO cijeni svoje partnerstvo sa Srbijom i raduje se suradnji tijekom ovih vježbi“, priopćilo je zapovjedništvo u Napulju u objavi na mreži X.
Srbija je članica NATO-ovog programa Partnerstvo za mir, ali naglašava svoju vojnu neutralnost.
Objava o vježbama objavljena je nakon što je admiral George Wikoff, zapovjednik Zapovjedništva združenih savezničkih snaga NATO-a u Napulju, koji je ujedno i zapovjednik američkih pomorskih snaga za Europu i Afriku, posjetio Beograd, gdje se sastao sa srbijanskim vojnim i političkim vodstvom.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, nakon sastanka, izvijestio je da je imao „važan sastanak“ s Wikoffom o jačanju suradnje s NATO-om uz očuvanje vojne neutralnosti Srbije.
Srpski ministar obrane Bratislav Gašić, tijekom sastanka sa zapovjednikom Združenih savezničkih snaga NATO-a u Napulju, naglasio je da Srbija „ostaje predana vojnoj neutralnosti i izgradnji odnosa sa svim zainteresiranim stranama“, te da je „čvrsto odlučna održati odgovarajuću razinu suradnje u okviru programa Partnerstvo za mir“.
- Albanija i Hrvatska uvrštene na srbijanski popis opasnih zemalja
Kao odgovor na rat u Iranu, Ministarstvo vanjskih poslova Srbije ažuriralo je svoj sustav savjetovanja za putovanja, podijelivši zemlje svijeta u četiri stupnja rizika. U objavi na web stranici srpskog Ministarstva vanjskih poslova, zemlje su podijeljene u četiri kategorije – zelena (slobodno putovanje uz normalne mjere opreza), žuta (putovanje uz dodatne mjere opreza), narančasta (putovanje u slučajevima krajnje nužde) i crvena (putovanje se ne preporučuje).
Susjedna Hrvatska uvrštena je na popis zemalja koje treba posjetiti samo „u slučajevima krajnje nužde“. Srpski resor za vanjsku politiku status Hrvatske objašnjava na sljedeći način: „S obzirom na česte incidente, napetosti i nepovoljne sigurnosne okolnosti, građanima Republike Srbije savjetuje se poseban oprez tijekom boravka u Hrvatskoj.“ Građanima se savjetuje da izbjegavaju masovna okupljanja i da „budu suzdržani u komunikaciji“.
Nevena Jovanović, državna tajnica Ministarstva vanjskih poslova Srbije, izjavila je da kategorizacija ne nosi političku poruku, već da se građanima Srbije moraju predstaviti svi mogući rizici s kojima se mogu suočiti i upozoriti na moguće incidente koji se mogu dogoditi. „Nije tajna da smo se u prethodnom razdoblju suočili s popriličnim brojem incidenata usmjerenih protiv naših građana, i općenito protiv predstavnika srpske nacije koji žive u Republici Hrvatskoj“, rekao je Jovanović.
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Hrvatske nazvalo je takvu klasifikaciju neutemeljenom: „Hrvatska je jedna od najsigurnijih zemalja na svijetu, što potvrđuju i podaci Eurostata. Dio smo schengenske zone, a sigurnost naših gostiju je prioritet. Takva upozorenja izgledaju kao politička gesta, a ne stvarna procjena rizika.“
Osim Hrvatske, Srbija je pojačala upozorenja u vezi s još jednom susjednom zemljom – Albanijom. Albanija je uvrštena na popis zemalja u koje treba putovati „uz dodatne mjere opreza“. Službena Tirana suzdržala se od komentara.
