- Tužiteljstvo BiH naložilo uhićenje čelnika Republike Srpske
Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine izdalo je naloge za uhićenje predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, premijera Republike Srpske Radovana Viškovića i predsjednika Skupštine Republike Srpske Nenada Stevandića. Vodstvo RS-a se optužuje za „kršenje ustavnog poretka“, što je kazneno djelo.
Tužiteljstvo BiH je tjeralicu proslijedilo Sudskoj policiji Bosne i Hercegovine, koja je od Agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA) zatražila pomoć u realizaciji zahtjeva. Međutim, prema zakonima koji su nedavno usvojeni u Republici Srpskoj, Tužiteljstvo BiH, SIPA i pravosuđe BiH kao takvi imaju zabranu djelovanja u Republici Srpskoj.
Ministar unutarnjih poslova Republike Srpske, Siniša Karan, izjavio je kako nijedna od „neustavnih institucija“ Bosne i Hercegovine neće moći djelovati na području Republike Srpske. „Nitko neće hapsiti predstavnike Republike Srpske”, istaknuo je.
Dodik, Višković i Stevandić, komentirajući potjernice, rekli su da će nastaviti raditi u Republici Srpskoj, ignorirajući odluku Tužiteljstva BiH. Jasno su dali do znanja da ne vjeruju da će biti privedeni.
S obzirom na složenost situacije, SIPA je izvršila procjenu sigurnosnih rizika, zaključivši da su oni „visoki“. Agencija je zatražila od Sudske policije BiH dodatne podatke o ovom slučaju od Tužiteljstva BiH.
- EUFOR će privremeno proširiti snage u BiH
Izvijestila je to 7. ožujka vojna misija Europske unije u Bosni i Hercegovini EUFOR Althea. Riječ je o proaktivnoj mjeri, s ciljem pomoći Bosni i Hercegovini u interesu svih građana, ističe se u izvješću.
Kontingent EUFOR Althea u Bosni i Hercegovini pojačan je dodatnim jedinicama iz Češke, Italije i Rumunjske.
Zapovjednik EUFOR-a u BiH Florin-Marian Barbu istaknuo je kako raspoređivanje pričuvnih postrojbi pokazuje predanost europskih snaga miru i stabilnosti.
„EU neće olako ugroziti napredak postignut posljednjih godina u političkoj krizi koja je dovela u pitanje političku funkcionalnost Bosne i Hercegovine posljednjih mjeseci“, istaknuo je Luigi Sorreca, šef Delegacije EU u Bosni i Hercegovini, u obraćanju pričuvnim snagama EUFOR-a.
Ovo je drugi put u tri godine da je EU odlučila rasporediti dio svojih pričuvnih snaga EUFOR-a.
Ovaj korak je uslijedio u pozadini kontradiktornih izjava mađarskih dužnosnika u potpori vodstvu Republike Srpske.
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić službeno je od Europskog vijeća zatražio povlačenje mađarskog kontingenta EUFOR-a iz BiH. Naveo je da je razlog za to djelovanje visokih mađarskih dužnosnika koji na svojim pozicijama iskazuju izravnu političku i ekonomsku podršku gospodinu Miloradu Dodiku.
Zbog ovakvih političkih stavova visokih mađarskih dužnosnika, šira javnost u BiH stvorila je percepciju njihove prividne pristranosti, što u konačnici može dovesti do nepovjerenja u iskrene namjere misije EUFOR-a Althea, naglasio je Komšić.
Istovremeno, nakon početka razmještaja pričuvnih snaga EUFOR-a (bez mađarskog kontingenta), Dodik je najavio da će uskoro održati sastanak na visokoj razini s predstavnicima Ruske Federacije i zatražiti od njih da stave veto na prisutnost EUFOR-a. „Tražit ću od Rusa da stave veto i ne dopuste da subverzivna struktura koja zlorabi mandat UN-a i prijeti nama, Srbima, uvođenjem nekih snaga, samo zato što to Sarajevo zahtijeva, nastavi s radom”, rekao je.
Europska unija pokrenula je vojnu misiju EUFOR Althea u Bosni i Hercegovini 2. prosinca 2004. godine, devet godina nakon završetka rata. Vijeće sigurnosti UN-a je 1. studenoga 2024. jednoglasno donijelo rezoluciju kojom se produljuje mandat EUFOR-a Althea u BiH za još 12 mjeseci.
- Glavni tajnik NATO-a posjetio je Bosnu i Hercegovinu, Kosovo
Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte 10. i 11. ožujka boravio je u Sarajevu i Prištini. U Sarajevu se susreo s visokim dužnosnicima Bosne i Hercegovine, uključujući članove Predsjedništva, premijera, ministra vanjskih poslova, ministra obrane i v.d. ministra sigurnosti, kao i zapovjednika NATO stožera Sarajevo, visokog predstavnika u BiH i zapovjednika EUFOR-a.
Tijekom posjeta g. Rutte je naglasio da je „NATO i dalje čvrsto predan stabilnosti i sigurnosti ove regije. (…) NATO u potpunosti podržava suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine”. Dodao je da je „Dejtonski mirovni sporazum kamen temeljac mira u ovoj zemlji i da se mora poštovati”. „Mi podržavamo Ured visokog predstavnika. Neprihvatljiva je svaka aktivnost koja podriva Daytonski sporazum, ustavni poredak ili državne institucije. Zapaljiva retorika i djelovanje su opasni, jer predstavljaju veliku prijetnju stabilnosti i sigurnosti BiH”, rekao je Rutte.
Glavni tajnik NATO-a također je naglasio potrebu da politički lideri u Bosni i Hercegovini odrade svoj dio posla i „preuzmu odgovornost” za napredak i stabilnost u svojoj zemlji.
Jasno je poručio da „ovo nije 1992. godina”, te da su NATO i međunarodni partneri Alijanse prisutni u Bosni i Hercegovini i da „neće dopustiti sigurnosni vakuum”.
U Prištini je glavni tajnik predvodio posjet Sjevernoatlantskog vijeća i partnera koji sudjeluju u vojnoj misiji na Kosovu pod vodstvom NATO-a, KFOR-a, te NATO-ovog tima za vezu i savjetovanja (NALT). Zajedno sa zamjenicom glavnog tajnika NATO-a Radmilom Šekerinskom i predsjedavajućim Vojnog odbora NATO-a, admiralom Giuseppeom Cavom Dragoneom, sastali su se s vodstvom i osobljem KFOR-a i NALT-a, te razmijenili mišljenja sa šefovima misija Europske unije, Misije EU za vladavinu prava na Kosovu (EULEX), posebnim predstavnikom glavnog tajnika UN-a i šefom misije UNMIK-a, te v.d. OEBS-a. Glavni tajnik također se sastao s kosovskim vodstvom.
„Naše trupe KFOR-a neumoljivo rade kako bi stvorile bezbjedno i sigurno okruženje za sve ljude i zajednice koje žive na Kosovu, u skladu s KFOR-ovim dugogodišnjim mandatom UN-a. Uz to, NATO-ov savjetodavni tim za vezu nastavlja pružati potporu sigurnosnim organizacijama na Kosovu, kroz izgradnju kapaciteta, obrazovanje i koordinaciju obuke,” rekao je Rutte. „Sigurna regija Zapadnog Balkana znači više sigurnosti u cijelom euroatlantskom području”, naglasio je glavni tajnik NATO-a. „NATO će nastaviti igrati svoju ulogu, unutar našeg mandata za sigurnost svih. Činimo to u bliskoj suradnji s Kosovskom policijom i Misijom vladavine prava EU na Kosovu (EULEX), u našim ulogama sigurnosnih osoba”, dodao je.
„Rješenje za dugotrajni mir je političko. U tom smislu, NATO će nastaviti u potpunosti podržavati normalizaciju odnosa Beograda i Prištine, predvođenu Europskom unijom. To je jedini način da se riješe neriješena pitanja i obezbjedi stabilna budućnost, osiguravajući poštovanje i zaštitu prava svih zajednica”, rekao je Rutte. „A kako bi ovaj dijalog krenuo naprijed, obje strane moraju pokazati fleksibilnost, napraviti potrebne kompromise i usredotočiti se na dugoročne benefite.“
Posjet glavnog tajnika NATO-a regiji dogodio se u jeku eskalacije političke krize izazvane sukobom između središnje vlade i vodstva Republike Srpske, a uoči objave rezultata parlamentarnih izbora na Kosovu, koji bi, prema izgledima, trebali dovesti do preformatiranja vlade.
- Sjeverna Makedonija razvija obrambenu suradnju sa SAD-om i Mađarskom
Sjeverna Makedonija trebala bi se usredotočiti na razvoj vlastite vojske, rekao je ministar obrane Vlado Misajlovski u intervjuu za Glas Amerike, komentirajući pitanje nastavka vojne pomoći Ukrajini.
„Mi smo tu da pomognemo na način da, koliko je to moguće, očuvamo naš interes. Naš glavni fokus je naš makedonski narod, naši građani i, naravno, naša borbena spremnost da stalno bude na visokoj razini. I zato stalno govorim da se moramo modernizirati, nabaviti novu opremu“, istaknuo je.
Prema njegovim riječima, SAD najviše podupire razvoj makedonske vojske. Ako nam je ijedna zemlja pomogla u većoj mjeri, to je bila Amerika, rekao je. „Težit ćemo maksimalnoj modernizaciji i bit ćemo predani ovom strateškom prijateljstvu”, dodao je ministar.
Govorio je i o ugovorima za isporuku američke opreme Sjevernoj Makedoniji, koji su već u tijeku.
Prema njegovim riječima, svih 96 oklopnih vozila JLTV trebalo bi stići do kraja godine, dok će Strykeri biti isporučeni u narednim mjesecima. „Imat ćemo gotovo najbolja oklopna vozila“, rekao je šef Ministarstva obrane.
Također je izvijestio da je Sjeverna Makedonija u prosincu potpisala nove ugovore za američko financiranje. „Potpisali smo oko šest ugovora vrijednih više od 20 milijuna eura za različitu opremu”, rekao je ministar, dodavši da je riječ o „visokokvalitetnim, sofisticiranim dronovima” i kibersigurnosnim projektima. „Već je potpisano šest izvrsnih ugovora, a želim naglasiti da sve to dolazi izravno iz američkih fondova”, rekao je ministar.
Šef MORH-a najavio je i potpisivanje bilateralnog sporazuma između Sjeverne Makedonije i Mađarske o vojnoj obuci. „Ove godine svjedočit ćemo zajedničkim vježbama u Ohridu“, istaknuo je.
Prema riječima vrhovnog obrambenog dužnosnika, strane su razgovarale i o načinima unapređenja suradnje u obrambenoj industriji.
Proklamirani smjer razvoja makedonsko-američke i makedonsko-mađarske suradnje u sferi obrane, kao i promjena retorike oko pomoći Ukrajini, prirodni su u kontekstu trenutnih geopolitičkih prioriteta Skoplja.
- Srbija povlači svoj glas za rezoluciju koju je napisala Ukrajina u UN-u
Srbijanski ministar vanjskih poslova Marko Đurić izvijestio je da je misija Srbije pri UN-u promijenila svoj glas u Općoj skupštini UN-a za ukrajinsku rezoluciju kojom se podupire teritorijalna cjelovitost Ukrajine i osuđuje ruska agresija. „Naša misija pri UN-u promijenila je svoj glas u Tajništvu UN-a u ‘suzdržan’ i time je to pitanje okončano“, istaknuo je Đurić.
Ministar vanjskih poslova rekao je da je odgovornost za sve što se dogodilo na njemu. „Naša je dužnost i pratiti aktualnu situaciju, prilagođavati srpsku poziciju nadolazećim geopolitičkim promjenama. Zato mislim da smo trebali biti suzdržani, a odgovornost za to neću prebacivati ni na struku, ni na sektore, politička odgovornost nije na predsjedniku, ona je prvenstveno na meni. I ako se itko treba ispričati, to sam ja“, istaknuo je ministar.
Opća skupština UN-a usvojila je 24. veljače rezoluciju kojom potvrđuje potporu Ukrajini i njezinoj teritorijalnoj cjelovitosti. Glasovalo se o dvije verzije rezolucije – američkoj i onoj koju su izradili Ukrajina i njezini europski saveznici. Srbija je bila suzdržana pri glasovanju o prethodnoj rezoluciji, ali je podržala drugu.
Ubrzo nakon toga, srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić rekao je da je Srbija pogriješila što je glasala „za“. Kremlj je tada priopćio da je Rusija prihvatila Vučićevu ispriku za „tehničku pogrešku“ i „netočno glasovanje“ o rezoluciji o Ukrajini u Općoj skupštini UN-a, ali da čeka povlačenje glasa „za“.
No, odluka Beograda da promijeni stav o ukrajinskoj rezoluciji tumači se ne samo kao korak prema Moskvi, već i kao revers prema Washingtonu, s obzirom na to da je SAD tada u UN-u predlagao svoj alternativni nacrt rezolucije o rusko-ukrajinskom sukobu, a srpsko izaslanstvo je bilo „suzdržano“ prilikom glasovanja za taj dokument.
- Posjet Donalda Trumpa Jr. Beogradu
Donald Trump Jr., sin američkog predsjednika Donalda Trumpa, stigao je 11. ožujka u Beograd gdje se sastao s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.
Predsjednik Aleksandar Vučić, s terase predsjedničke palače, pokazao je Trumpu mlađem panoramu novih četvrti Beograda. Izrazio je nadu da će posjeta produbiti veze Srbije i SAD.
„Srdačan razgovor sa Donaldom Trampom mlađim, sinom predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa, o bilateralnim odnosima Srbije i SAD i aktuelnim temama koje oblikuju globalnu političku i ekonomsku scenu. Istakao sam važnost ekonomskih i političkih odnosa Srbije i SAD i naglasio važnost strateške suradnje dvije zemlje i zajedničkih projekata u narednim godinama. Ovaj susret simbolizira posvećenost jačanju bilateralnih odnosa i zajedničkom radu na rješavanju globalnih izazova“, napisao je Vučić na svom Instagram profilu.
Mediji smatraju da je posjet sina američkog predsjednika Beogradu povezan s ranije najavljenim planovima obitelji Trump, odnosno predsjednikova zeta, da na mjestu zgrade Glavnog stožera, srušene tijekom NATO bombardiranja, izgradi hotel. Pretpostavlja se da ovaj, kao i druge moguće zajedničke projekte, srbijansko vodstvo vidi kao priliku za izgradnju tješnjih veza s Bijelom kućom, prvenstveno za utjecaj na američku politiku prema Zapadnom Balkanu.
