- Beograd i Moskva srpske prosvjede protiv iskopavanja litija vide kao pokušaj državnog udara
Deseci tisuća izašli su 10. kolovoza na ulice Beograda kako bi izrazili svoj stav protiv rudarenja litija. Skup je organizirao Savez ekoloških organizacija Srbije. Organizatori ističu da se ne može dopustiti pokretanje rudnika litija zbog opasnosti od zagađenja vode i potencijalne opasnosti po zdravlje.
Nakon skupa 10. kolovoza dio građana blokirao je dvije beogradske željezničke stanice – Prokop (Centar) i Novi Beograd. Međutim, sutradan ujutro policija je odgurnula prosvjednike sa tračnica. Troje građana je privedeno, ali su nakon uloženih žalbi svi pušteni nakon dva dana.
Skup u Beogradu doživljava se kao vrhunac skupova i prosvjeda koji su proteklih nekoliko tjedana potresli desetke općina diljem Srbije, uključujući gradove i sela.
Projekt Rio Tinto za otvaranje rudnika litija u dolini Jadra srbijanske su vlasti obustavile 2022. godine zbog velikih prosvjeda. U srpnju 2024. srbijanska vlada odlučila je nastaviti s projektom, potpisavši Memorandum o razumijevanju s EU-om o strateškom partnerstvu na strateškim lancima proizvodnje sirovina, baterija i električnih vozila za razvoj ne samo rudarske industrije, već i više – tehnološke industrije. Kao što je poznato, litijeve baterije jedan su od glavnih elemenata u proizvodnji električnih automobila.
Srbijanske vlasti proteste građana protiv otvaranja rudnika litija vide kao ispolitizirani trik s ciljem rušenja vlade, a ne zaštite okoliša.
Uoči mitinga 10. kolovoza predsjednik Aleksandar Vučić rekao je da su ga ruske obavještajne službe upozorile na masovne nerede koji se spremaju u Srbiji s krajnjim ciljem da prerastu u državni udar i svrgavanje legalno izabranog vodstva.
Potpredsjednik srbijanske vlade Aleksandar Vulin tijekom posjeta Rusiji od 12. do 15. kolovoza istaknuo je da Srbija i Rusija pomažu jedna drugoj u sprječavanju “obojenih revolucija” i nasilne promjene vlasti.
- Vlada Srbije smatra BRICS alternativom EU
Bliska suradnja sa zemljama BRICS-a može za Srbiju postati “prava alternativa” ulasku u Europsku uniju, izjavio je potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vulin tijekom posjeta Ruskoj Federaciji (12.-15. kolovoza).
“Ova organizacija (BRICS) ne traži ništa od Srbije, a može ponuditi više nego što tražimo. U međuvremenu, EU od nas traži sve, ali nisam siguran što nam nude. BRICS je naša šansa i prava alternativa. Vrlo sam jasan. Zalažem se za to da Srbija razmotri sve mogućnosti BRICS-a i tješnju suradnju s nacijama”, rekao je. Valja napomenuti da Rusija predsjeda BRICS-om 2024. na rotacijskoj osnovi.
Prema Vulinovim riječima, srbijanske vlasti očekuju službeni poziv za XIV summit BRICS-a, koji će se održati u Kazanju (Rusija) od 22. do 24. listopada.
Izjava srbijanskog potpredsjednika Vlade još je jedan dokaz da približavanje EU nije jedini vektor vanjske politike Srbije.
- Srbija planira razvijati suradnju s Iranom
Potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vulin kao posebni izaslanik srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića sudjelovao je 30. srpnja na inauguraciji novoizabranog iranskog predsjednika Massouda Pezeshkiana, a održao je i sastanak s novim iranskim predsjednikom u Teheranu.
Vulin je tijekom susreta istaknuo da dvije zemlje veže iskreno prijateljstvo te da je Srbija zahvalna Iranu što nije priznao neovisnost Kosova.
U priopćenju Vlade Srbije navodi se da su se Vulin i Pezeshkian složili da se odnosi dviju zemalja temelje na uzajamnom poštovanju i razumijevanju te da postoje mogućnosti za razvoj suradnje na različitim područjima.
Kako mediji ističu, Beograd od 2021. godine razvija suradnju s Teheranom, unatoč činjenici da je Iran zemlja pod sankcijama Europske unije, a Srbija kao kandidat za ulazak u EU obvezna je uskladiti svoju vanjsku i sigurnosnu politiku s onom iz EU. Konkretno, kao i u slučaju sankcija Rusiji, Srbija se nikada nije uskladila s EU po pitanju sankcija Iranu.
- Skupština Crne Gore odobrila ažurirani sastav vlade koji uključuje proruske snage
U vladi su sada predstavnici radikalnih srpskih i proruskih stranaka, poput Nove srpske demokratije, Demokratske narodne stranke i prozapadne Bošnjačke stranke.
Vladajuću koaliciju čine Srpska narodna partija (SNP), predstavnici albanskih stranaka, centrističkih Demokrata i Pokreta Europa sad (PES) na čelu s premijerom Milojkom Spajićem.
Proruske snage dobile su dva potpredsjednička i tri ministarska mjesta, dok su Bosanci dobili jedno potpredsjedničko mjesto i pet ministarskih funkcija.
Više od 50 zastupnika podržalo je prijedloge premijera u vezi s rekonstrukcijom crnogorske vlade na sjednici parlamenta 23. srpnja. Gotovo svi zastupnici oporbenih stranaka, posebice Demokratske partije socijalista (DPS), Građanskog pokreta URA (GP URA), Socijaldemokrate (SD) i Hrvatska građanska inicijativa (HGI) odbili su učestvovati u glasovanju.
Rekonstrukcija Vlade, prema riječima premijera Spajića, unaprijedit će dobrobit građana, osigurati vladavinu prava i ubrzati napredovanje Crne Gore ka pristupanju EU.
Lider Bosanske stranke Ervin Ibrahimović rekao je da “ova vlada i parlamentarna većina mogu uvesti Crnu Goru u EU, pa smo mi dio te vlade”.
Zastupnik DPS-a Andrija Nikolić skrenuo je pozornost na činjenicu da u Vladi nema crnogorskih predstavnika, ističući da se obnovljenom vladom upravlja iz Beograda i Moskve, a da je Andrija Mandić (vodeći proruski političar u Crnoj Gori) “šef i mozak”.
Vladu Crne Gore nakon posljednje rekonsktrukcije čine premijer, 24 ministra i sedam potpredsjednika, od kojih su pet samo potpredsjednici premijera, a dvojica objedinjuju funkcije potpredsjednika i ministra.
Poznavatelji tvrde da je široka koalicija političkih protivnika postala “slamka spasa” za premijera Milojka Spajića koji je tako zadržao vlast.
- Hrvatska je trojicu crnogorskih političara proglasila za personae non gratae
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Hrvatske obavijestilo je 25. srpnja notom upućenom Veleposlanstvu Crne Gore u Zagrebu Crnu Goru da je Republika Hrvatska proglasila predsjednika Skupštine Crne Gore Andriju Mandića, zastupnika u Skupštini Crne Gore Milana Kneževića i potpredsjednika Skupštine Crne Gore. Ministar Aleksa Bečić personae non gratae zbog sustavnog postupanja u narušavanju dobrosusjedskih odnosa s Hrvatskom i stalne zloporabe hrvatskog pitanja u unutarnjepolitičke svrhe.
“Ministarstvo vanjskih i europskih poslova izražava žaljenje što se većina u Skupštini Crne Gore odlučila oglušiti na stalne pozive Republike Hrvatske da ne poduzima korake koji bi mogli utjecati na naše bilateralne odnose i europski put Crne Gore. U tom kontekstu, djelovanje MVPEI-a je posebno važno za djelovanje. Navedene političke osobe ne mogu se smatrati dobronamjernim i dobrosusjedskim prema Republici Hrvatskoj, niti su u skladu s deklariranim ciljem članstva Crne Gore u Europskoj uniji”, navode iz ministarstva.
U priopćenju se dodaje da su dobrosusjedski odnosi jedan od ključnih elemenata procesa proširenja, kao i jedan od glavnih kriterija za ocjenu napretka Crne Gore na pristupnom putu.
Odluka Zagreba uslijedila je kao odgovor na usvajanje rezolucije crnogorskog parlamenta o genocidu u logorima iz Drugog svjetskog rata, uključujući i Jasenovac, koji se nalazio na području današnje Hrvatske. Rezoluciju o Jasenovcu inicirale su i podržale prosrpske stranke, a cilj je bio “uravnotežiti” podršku crnogorskog izaslanstva rezoluciji o genocidu u Srebrenici koja je usvojena na Općoj skupštini UN-a.
- Zatvorene poslovnice Pošte Srbije na sjeveru Kosova.
Tri poslovnice Pošte Srbije zatvorene su 5. kolovoza u Sjevernoj Mitrovici, dvije u općini Zvečani, jedna u Zubinom Potoku i tri u općini Leposavić.
Zamjenik načelnika policije sjevernog regiona Kosova Veton Elshani rekao je da je potez o zatvaranju objekata kojima upravlja Pošta Srbije uslijedio nakon što su policijski službenici dobili informaciju da objekti rade bez dozvole ili da uopće nisu registrirani.
Službenicima pošte, koji su u to vrijeme bili u svojim uredima, navodno je dopušteno uzeti osobne stvari, nakon čega je kosovska policija zaplijenila svu papirologiju.
Stranka Srba na Kosovu pod nazivom Srpska lista, Ured za pitanja Kosova i Metohije u Vladi Srbije i Ministarstvo za informiranje i telekomunikacije Srbije optužili su premijera Kosova Albina Kurtija za progon Srba i kršenje Briselskog sporazuma (dogovor o nagodbi Beograda i Prištine uz posredovanje EU).
Europska unija nazvala je zatvaranje poslovnica Pošte Srbije na sjeveru Kosova od strane kosovskih vlasti jednostranom i nekoordiniranom akcijom koja krši dogovore postignute u okviru dijaloga uz posredovanje EU.
Prestanak postojećih usluga za kosovske Srbe bez prethodno dogovorenog novog dogovora utjecat će na svakodnevni život srpske zajednice, rekao je glasnogovornik EU Peter Stano, pozivajući vladu Kosova da preispita svoju odluku i pronađe rješenje za problem kroz pregovore unutar okvir dijaloga uz posredovanje EU.
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić osudio je zatvaranje srbijanskih pošta na sjeveru Kosova, nazvavši postupke Prištine pokušajem izazivanja rata i optužujući “Zapadne sile” i EU da podržavaju kosovsku vladu. “Kurtijevo ponašanje je pokušaj izazivanja rata. Mi ne želimo rat, želimo da održimo mir, ali on to radi smišljeno, organizirano i uz podršku nekih Zapadnih sila”, rekao je Vučić.
Odgovor Europske unije na incident nazvao je “sramotnim i drskim”, a Bruxelles je kritizirao što poziva na dijalog bez obzira na ozbiljnost Kurtijevih postupaka, sugerirajući da Europljani žele umanjiti ozbiljnost postupaka protiv Srbije i njezinih interesa.
- Skupština Srbije usvojila Deklaraciju o Svesrpskom saboru
Odluka je donesena 31. srpnja.
U Deklaraciji o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda, koja sadrži 49 točaka, stoji da je “srpski narod jedinstvena cjelina” i da se “predstavnici srpskog naroda imaju pravo pozivati kao Srbi bez obzira gdje trenutno žive.” Institucijama Republike Srbije i Republike Srpske preporučuje se “zajedničko i koordinirano djelovanje i napori da se zaustavi asimilacija Srba u državama u regiji, ali iu svijetu”.
Nacrt Deklaracije o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda usvojen je na Svesrpskom saboru u Beogradu 8. juna 2024. godine.
Dokument su u roku od 90 dana trebale potvrditi Narodna skupština Republike Srbije i Narodna skupština Republike Srpske, koje su 3. srpnja podržale Deklaraciju.
U regionu se Deklaracija smatra “platformom” za razvoj “srpskog sveta”.
- Izabran novi gradonačelnik u albanskom Himareu
Stanovnici ljetovališta Himare na obali Albanije izabrali su 4. kolovoza novog načelnika svoje općine.
Prijevremeni izbori raspisani su nakon što je Alfred (Fredi) Beleri, predstavnik lokalne grčke zajednice i oporbenjak izabran u svibnju 2023. za gradonačelnika, pritvoren dva dana prije prošlogodišnjih izbora. Dok je bio iza rešetaka, uspio je pobijediti s razlikom od 19 glasova jer je njegovo ime ostalo na glasačkom listiću.
Beleri je kasnije osuđen za kupovanje glasova. Središnje izborno povjerenstvo oduzelo je Frediju Beleriju pravo da bude izabran za gradonačelnika Himare odmah nakon što je Žalbeni sud potvrdio njegovu kaznu zatvora.
Zatvaranje izabranog gradonačelnika izazvalo je bijes u susjednoj Grčkoj. Beleri, koji također ima i grčko državljanstvo, nominiran je na izborima za Europski parlament od strane grčke vladajuće stranke Nova demokracija i izabran je za zastupnika u Europskom parlamentu.
Središnje izborno povjerenstvo priopćilo je kako je na novim izborima za gradonačelnika Himare pobijedio predstavnik vladajuće Socijalističke stranke u Albaniji Vangjel Tavo, etnički Grk. Pobijedio je kandidata oporbene koalicije “Pobjeđujemo zajedno”, Petra Gjikuriju (također etničkog Grka) za manje od 1500 glasova.
