- Srbija je spremna isporučivati streljivo Ukrajini preko europskih zemalja
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u intervjuu za njemački list Cicero izjavio je da srpska obrambena industrija povećava proizvodnju streljiva te je ponudio Europskoj uniji kupnju svih dostupnih proizvoda, čak i pod uvjetom da to streljivo završi u Ukrajini.
„Naša skladišta su puna streljiva, a proizvodimo ga više, posebno minobacačkih granata. Proizvodimo više streljiva nego Francuska. Iako ne želim da me se doživljava kao osobu koja stalno isporučuje streljivo zaraćenim stranama, streljivo je potrebno u Europi. Stoga sam ponudio našim prijateljima u EU mogućnost da s nama sklope ugovor o kupoprodaji i uzmu sve što imamo. To bi bio fenomenalan doprinos koji možemo dati europskoj sigurnosti“, izjavio je.
Odgovarajući na izravno pitanje novinara: „A to streljivo bi se onda moglo koristiti u Ukrajini?“, srbijanski predsjednik naglasio je: „Kupci mogu s njim raditi što god žele. Jednostavno nam je potreban dugoročni ugovor kako bismo mogli planirati.“
U tom kontekstu, Vučić je naglasio da se Srbija pridržava vojne neutralnosti, ali je spremna za veću suradnju s europskim zemljama. „Uvijek sam govorio da je Srbija vojno neutralna. No, apsolutno smo spremni surađivati s europskim vojskama. Već intenzivno vojno surađujemo s našim europskim prijateljima u Africi, Aziji i drugim kontinentima, te smo spremni povećati našu prisutnost zajedno s europskim snagama“, istaknuo je.
Predsjednik Srbije također je ukazao na „pravedan“ stav Srbije prema Ukrajini i Rusiji, kao i solidarnost s Ukrajinom.
„Vjerujem da se prema svim stranama odnosimo vrlo pravedno. Samo pitajte predsjednika Ukrajine, Volodimira Zelenskog, koja je od balkanskih država najviše pomogla Ukrajini financijskom i humanitarnom pomoći. Odgovor bi Vas mogao iznenaditi“, istaknuo je.
„Ako nas netko pita poštujemo li teritorijalni integritet Ukrajine, odgovorit ćemo: ‘Da, apsolutno, vrlo smo odani teritorijalnom integritetu Ukrajine.’ Putovao sam u Odesu tijekom rata kako bih pokazao svoju solidarnost“, naglasio je Vučić.
Opravdavajući svoje sudjelovanje na paradi u Moskvi 9. svibnja, predsjednik Srbije pozvao se na povijesno pamćenje: „Izuzev 1948. i 1949., bili smo prisutni na ruskoj vojnoj paradi svake godine od kraja Drugog svjetskog rata. Zašto? Zato što su Crvena armija i jugoslavenski partizani zajednički oslobodili Beograd i Srbiju. To nije samo dio ruske, već i naše tradicije i povijesti.“
Prema Vučićevim riječima, sudjelovanje u proslavi Dana pobjede u Moskvi bila je njegova „dužnost“ unatoč ruskoj agresiji na Ukrajinu. „Osuđujemo ruski napad na Ukrajinu i vjerujem da smo postupili vrlo pošteno. No, bila je moja dužnost prisustvovati tom događaju. Ipak, iz poštovanja prema Ukrajini, nismo se pojavili na Crvenom trgu s vojnicima ili vojnom opremom“, izjavio je.
Vučićeva izjava odmah je izazvala oštru reakciju u Moskvi.
Glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Rusije, Marija Zaharova, u svom je komentaru izrazila duboko nezadovoljstvo i zabrinutost. Naglasila je da takvi koraci mogu imati negativne posljedice za bilateralne odnose, te da Rusija računa na to da će se Srbija pridržavati načela neutralnosti i prijateljskih odnosa. Komentirajući izjave srbijanskog predsjednika, koje je smatrala kontradiktornima, Zaharova je javno izrazila svoje iznenađenje: „Kad čitam sve te intervjue predsjednika Srbije, postavlja mi se pitanje – postoji li doista samo jedan predsjednik Vučić? Čini mi se da intervjue daju različiti ljudi. Određene intervjue i izjave čujemo kada je u Moskvi. Druge izjave čujemo kada daje intervjue na drugim geografskim lokacijama.“
Sam Aleksandar Vučić kasnije se suzdržao od oštrog javnog odgovora Zaharovoj, izjavivši da djeluje u interesu Srbije. „Čekao sam dan i pol da izbjegnem odgovor. Da sam reagirao jučer, bio bi puno jači. Međutim, kada ste predsjednik, morate brojati ne do deset, već do sto.“
***
Poruke koje je Vučić iznio u intervjuu za njemački medij pokazuju spremnost Beograda na temeljno usklađivanje vanjske politike s Bruxellesom, unatoč tradicionalno prijateljskim srpsko-ruskim odnosima i kategoričnom odbijanju Beograda da uvede sankcije Rusiji. Zapravo, nudeći neizravne isporuke vojnih proizvoda Ukrajini, Vučić koristi ogromnu potražnju za streljivom u Europi kako bi poboljšao ekonomski i politički imidž zemlje na Zapadu, prvenstveno u EU. Cilj službenog Beograda mogao bi biti deblokiranje napretka Srbije na putu prema EU, uključujući otvaranje sljedećeg pregovaračkog poglavlja.
- Predsjednica srbijanskog parlamenta Ana Brnabić posjetila je Ukrajinu
Dana 10. studenog, predsjednica Narodne skupštine Republike Srbije Ana Brnabić posjetila je Kijev. Svrha posjeta definirana je kao jačanje međuparlamentarne suradnje i rasprava o važnim pitanjima bilateralne agende, posebno podrška europskom putu Ukrajine.
Program posjeta uključivao je pregovore s najvišim ukrajinskim vodstvom. Tijekom sastanka s predsjednikom Vrhovne Rade, Ruslanom Stefančukom, razgovaralo se o razmjeni iskustava europskih integracija, a naglasila se i važnost bilateralnog dijaloga.
Ključni trenutak posjeta bili su pregovori predsjednice srbijanskog parlamenta s predsjednikom Ukrajine, Volodimirom Zelenskim.
„Glavni fokus razgovora s Brnabić bio je proces europskih integracija. To je strateški cilj za obje naše zemlje. Također smo razgovarali o međuvladinoj suradnji i partnerstvu za regionalnu sigurnost“, napisao je Zelenski na platformi X.
Zelenski je zahvalio Srbiji na „nepokolebljivoj podršci“ teritorijalnom integritetu i suverenitetu Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica. „Vidimo da Beograd danas stoji na strani međunarodnog prava i cijenimo taj signal, posebno u vrijeme kada Europi treba jedinstvo“, istaknuo je.
Brnabić je također izrazila „veliku zahvalnost“ što Ukrajina u potpunosti priznaje i poštuje teritorijalni integritet Republike Srbije, te smatra Kosovo i Metohiju autonomnom pokrajinom unutar Republike Srbije. „Unatoč svim pritiscima, oni ne odustaju od ovog stava i to je ono što cijenimo“, rekla je.
Tijekom sastanaka u Kijevu, predsjednica srbijanskog parlamenta naglasila je europski put obje zemlje i njihovu spremnost za produbljivanje suradnje u procesu integracije u EU. „Ukrajina i Srbija su europske zemlje, a naša budućnost je u Europskoj uniji. Ovdje smo kako bismo potvrdili spremnost srbijanskog parlamenta za praktičnu razmjenu iskustava na putu prema EU, kao i za jačanje našeg dijaloga. Moramo izgraditi most između naših zemalja, temeljen na međusobnom poštovanju i interesu“, izjavila je Brnabić.
„Možete računati na Srbiju da će vam pružiti svu našu tehničku pomoć i znanje na ovom putu. …Memorandum o razumijevanju između Srbije i Ukrajine o ovom pitanju je finaliziran i spreman je za potpisivanje, te se nadam da ćemo sljedeći put sudjelovati u svečanosti potpisivanja ovog Memoranduma između Srbije i Ukrajine o zajedničkom radu na pitanjima europskih integracija“, istaknula je predsjednica srbijanskog parlamenta.
Tijekom posjeta izjavila je da će se 8. i 9. prosinca u suradnji s GLOBSEC-om u Beogradu organizirati velika konferencija, na koju je pozvala predsjednika Vrhovne Rade Ukrajine, Ruslana Stefančuka.
Posjet predsjednice srbijanskog parlamenta Kijevu potvrđuje da službeni Beograd, nakon izjave predsjednika Aleksandra Vučića o isporuci streljiva, nastoji politički učvrstiti svoj zaokret prema Zapadu i Kijevu, koristeći diplomatske kanale na visokoj razini.
Očito je da, po mišljenju srbijanskog vodstva, uspostava odnosa s Ukrajinom kompenzira odbijanje Beograda da uvede sankcije Rusiji i pomoći će tijekom pregovora o integraciji EU s Bruxellesom.
- Crna Gora će poslati vojno osoblje u NATO misiju kako bi pomogla Ukrajini
Zastupnici Skupštine Crne Gore usvojili su odluku o slanju vojnog osoblja Oružanih snaga Crne Gore u NATO-ov mehanizam za sigurnosnu pomoć i obuku Ukrajine (NSATU).
Četrdeset četiri zastupnika glasala su „za“, pet – „protiv“, a dva su bila suzdržana.
Zastupnici Demokratske narodne stranke (DNP) i zastupnik Ujedinjene Crne Gore, Vladimir Dobrčanin, glasali su protiv.
Zastupnici Socijalističke narodne partije (SNP) bili su suzdržani. Među onima koji su glasali „za“ bili su zastupnici Demokratske partije socijalista, Pokreta Europa sada, Socijaldemokrata, Građanskog saveza CIVIS, Albanskog foruma, Bošnjačke stranke, neovisni zastupnici i zastupnici stranke Nova srpska demokracija.
Stranka Nova srpska demokracija, čiji je vođa predsjednik crnogorskog parlamenta Andrija Mandić, smatra se orijentiranom prema predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću. Stoga se glasovanje u crnogorskom parlamentu može smatrati još jednim signalom od Vučića u vezi s njegovom lojalnošću Zapadu i Ukrajini.
- Srpski parlament dopustio gradnju na mjestu zgrade Glavnog stožera bombardirane 1999. godine
Srpski parlament donio je poseban zakon čiji je cilj ubrzati provedbu kontroverznog elitnog projekta nekretnina koji financira investicijska tvrtka povezana sa zetom američkog predsjednika Donalda Trumpa, Jaredom Kushnerom. Projekt predviđa razvoj područja u središtu Beograda gdje se nalaze djelomično uništene zgrade bivšeg Glavnog stožera Jugoslavenske vojske, koje su oštećene tijekom NATO bombardiranja 1999. godine.
Poseban zakon, Lex Specialis, klasificira gradnju kao hitnu, obvezujući srbijanske državne institucije da bez odgode izdaju dozvole i odobrenja. To omogućuje rušenje ruševina i početak radova na lokaciji unatoč prethodnim pravnim preprekama i istragama.
Tvrtka Affinity Global Development, povezana s Kushnerom, planira izgraditi kompleks na 99 godina zakupljenom zemljištu, koji će uključivati elitni hotel, apartmane, urede i trgovine. Vlada Srbije tvrdi da će projekt doprinijeti gospodarskom razvoju i jačanju veza sa Sjedinjenim Državama.
Usvajanje zakona izazvalo je široki otpor javnosti i oštre kritike stručnjaka i oporbe, budući da ovo mjesto ima visoku simboličku i arhitektonsku vrijednost:
- Mnogi Srbi smatraju ruševine simbolom nacionalne patnje usljed NATO bombardiranja 1999. i zalažu se za njihovo očuvanje kao spomenika ili pretvaranje u objekt javne upotrebe.
- Zgrade bivšeg Glavnog stožera također su odličan primjer modernističke arhitekture sredine 20. stoljeća. Stručnjaci naglašavaju da je njihovo uskraćivanje zaštićenog statusa 2024. i njihovo naknadno rušenje neprihvatljivo. Srpski zavod za zaštitu spomenika kulture nazvao je usvajanje zakona „opasnim presedanom“ za nacionalnu baštinu.
Protuvladini pokreti već su planirali prosvjede protiv ovog projekta.
Srpska vlast, koju predstavljaju zastupnici vladajuće Srpske napredne stranke, brane odluku tvrdeći da „rušimo ruševine da bismo gradili“ i da će se na tom mjestu izgraditi memorijalni kompleks posvećen svim žrtvama NATO bombardiranja.
Usvajanje zakona, sa 130 glasova „za“ i 40 „protiv“, omogućuje početak radova.
- Izabrane lokalne vlasti na Kosovu
Drugi krug lokalnih izbora na Kosovu održan je 9. studenog. Građani su birali lokalne vlasti u 18 općina, uključujući glavni grad Prištinu i drugi najveći grad Prizren.
Aktualni gradonačelnik Prištine, Përparim Rama, kojeg je nominirala oporbena Demokratska liga Kosova (LDK), ponovno je izabran u drugom krugu, pobijedivši u tijesnoj utrci protiv kandidata Pokreta za samoopredjeljenje (LVV) bivšeg premijera Albina Kurtija. U Prizrenu kandidat LVV-a također nije uspio pobijediti aktualnog gradonačelnika iz Demokratske stranke Kosova (PDK).
Sveukupno, Pokret za samoopredjeljenje i Demokratska liga Kosova osvojili su po sedam općina, Demokratska stranka Kosova – šest, Savez za budućnost Kosova – pet, a Srpska lista – deset.
U drugom krugu, Srpska lista osvojila je mjesto gradonačelnika u općini Klokot, nakon što je u prvom krugu pobijedila u devet drugih općina sa srpskom većinom.
Izlaznost birača bila je gotovo 33 posto, što je manje od 39 posto u prvom krugu.
Prema Središnjem izbornom povjerenstvu, na dan izbora nisu zabilježeni ozbiljni incidenti. Glasovanje je održano „mirno i bez kršenja koja bi mogla ugroziti integritet izbora“, izjavio je Kreshnik Radoniqi, predsjednik Središnjeg izbornog povjerenstva.
Glavni ishod izbora bilo je sudjelovanje Srpske liste. Vodeća srpska stranka na Kosovu nije bojkotirala ove izbore, za razliku od prethodnih, što je trebalo pokazati spremnost službenog Beograda da se suzdrži od radikalnih koraka kako ne bi eskalirala situacija u regiji.
Štoviše, lokalni izbori poslužili su kao svojevrsna proba za stranke uoči potencijalnih prijevremenih parlamentarnih izbora.
- Kosovska ministrica optužena za zlouporabe
Tužiteljstvo Kosova podiglo je optužnicu protiv bivše ministrice trgovine i industrije Rozete Hajdari i još dvojice visokih dužnosnika, tvrdeći da su počinili zlouporabu položaja u korist trećih strana i otkrili državne tajne podatke. Ove optužbe odnose se na poznati slučaj formiranja državnih rezervi početkom 2022., tijekom pandemije COVID-19.
Istraga je utvrdila da su Hajdari i njezini kolege omogućili sklapanje ugovora o opskrbi naftom (iz Poljske) i pšenicom (iz Turske) za strateške državne rezerve. Kupnja je trebala biti obavljena po cijenama koje su znatno premašivale tržišnu vrijednost, a proces nabave zaobišao je postupke javnog nadmetanja.
Tužiteljstvo naglašava da je u vrijeme sklapanja ugovora Hajdari znala da pšenica koju je država kupila po toni vrijedi 200 eura više od stvarne tržišne vrijednosti. Prema optužnici, postupci ministrice prouzročili su štetu državnom proračunu Kosova od oko tri milijuna eura.
Optužen je i turski poduzetnik koji je sudjelovao u „shemi“.
Slučaj je posebno akutan jer unatoč izvršenim plaćanjima, roba (nafta i pšenica), koja je trebala osigurati prehrambenu sigurnost zemlje, nikada nije isporučena.
Optužbe za otkrivanje državnih povjerljivih informacija povezane su s nezakonitim širenjem informacija o planiranju i količinama državnih rezervi.
Rozeta Hajdari kategorički je odbacila optužbe. U svojoj javnoj izjavi napomenula je da je ponosna na svoj rad, koji je, prema njezinim riječima, osigurao opskrbu Kosova osnovnim proizvodima u razdoblju kada je zemlja bila najranjivija.
Ovaj slučaj postao je ozbiljan udarac vladi premijera Albina Kurtija, poznatog po svojoj antikorupcijskoj retorici.
Kurti, koji je bio premijer i 2022. godine kada su ugovori potpisani, više je puta odbio odgovoriti na pozive pravosudnih vlasti da svjedoči u vezi s ovom korupcijskom shemom.
- Bosna traži pravnu pomoć od Moldavije u slučaju ruskih kampova za obuku
Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine službeno se obratilo partnerskim institucijama u Moldaviji sa zahtjevom za međunarodnu pravnu pomoć. Svrha zahtjeva je prikupljanje podataka o navodnim ruskim kampovima za obuku na teritoriju BiH, kao i informacija o aktivnostima i sudjelovanju moldavskih građana u njima.
Kako je potvrdilo Tužiteljstvo BiH, žalba je pokrenuta u okviru istrage pokrenute sredinom srpnja 2025. Istražne radnje odnose se na moguća kaznena djela i aktivnosti stranih državljana koji su navodno boravili na teritoriju Bosne i Hercegovine.
Zahtjev upućen Kišinjevu važan je korak koji potvrđuje intenziviranje istražnih radnji Državnog tužiteljstva BiH u ovom visokoprofiliranom slučaju, koji je izravno povezan s hibridnim prijetnjama Rusije u regiji.
Slučaj je dobio široku medijsku pozornost nakon što su krajem 2024. moldavske agencije za provođenje zakona otkrile mrežu koju je navodno financirao proruski oligarh Ilan Șor. Ova je mreža pripremala mlade moldavske građane za destabilizaciju zemlje nakon predsjedničkih izbora i referenduma. Utvrđeno je da je više od stotinu pojedinaca prošlo paravojnu obuku, ne samo u Rusiji, već i u balkanskim zemljama, uključujući Srbiju i Bosnu i Hercegovinu (uglavnom u Republici Srpskoj).
Tijekom uhićenja u Moldaviji krajem 2024. godine, kod osumnjičenika je pronađena posebna oprema, uključujući dronove, uređaje za bacanje eksploziva i upute za proizvodnju eksplozivnih tvari.
- Italija otvorila slučaj protiv „vikend snajperista“
U Italiji je započela istraga o ratnom zločinu poznatom kao „Sarajevski safari“. Radi se o bogatim strancima, uglavnom talijanskim državljanima, koji su tijekom opsade Sarajeva platili velike količine novca kako bi postali „vikend snajperisti“ i pucali na nenaoružane civile.
Milansko tužiteljstvo otvorilo je slučaj nakon tužbe koju su podnijeli novinar i pisac Ezio Gavazzeni i bivši sudac Guido Salvini.
Ezio Gavazzeni, koji je podnio tužbu, opisao ju je kao „lov vrlo bogatih ljudi“, strastvenih prema oružju, koji su „platili da bi mogli ubijati bespomoćne civile“ s položaja Vojske Republike Srpske na brdima oko Sarajeva. Platili su velike svote novca – do 100.000 eura u današnjoj vrijednosti – za priliku da pucaju.
Gavazzeni se vratio ovoj temi nakon što je pogledao dokumentarac „Sarajevo Safari“ iz 2022. slovenskog redatelja Mirana Zupaniča, u kojem se tvrdilo da su u ubojstvima sudjelovali državljani raznih zemalja, uključujući Italiju. Nakon toga, novinar, koji obično piše o terorizmu i mafiji, predao je tužiteljstvu svoje nalaze od 17 stranica.
Italija je postala prva zemlja koja je službeno pokrenula sudsku istragu protiv takozvanih „ratnih turista“. Istraga je dodijeljena tužitelju za borbu protiv terorizma. Trenutno su milanski tužitelji i policija utvrdili popis svjedoka i pokušavaju utvrditi sve umiješane. Sama istraga u Bosni i Hercegovini, prema medijskim izvješćima, zastala je, što talijanski slučaj čini kritično važnim.
