- Izabrano vodstvo Parlamenta Kosova i imenovana treća Kurtijeva vlada
Albulena Haxhiu izabrana je za predsjednicu Parlamenta Kosova. Kandidatkinja Pokreta za samoopredjeljenje dobila je 66 glasova „za“ i 44 „protiv“. Od 118 prisutnih zastupnika, osmoro se suzdržalo od glasovanja.
Izabrani potpredsjednici Parlamenta su Ardian Gola iz Pokreta za samoopredjeljenje, Vlora Çitaku iz Demokratske stranke Kosova, Kujtim Shala iz Demokratskog saveza Kosova, Emilja Rexhepi iz multietničke skupine i Slavko Simić iz stranke kosovskih Srba „Srpska lista“.
Odluke su usvojene 11. veljače, prvog dana rada Parlamenta Kosova izabranog na prijevremenim izborima 28. prosinca 2025.
Istog dana, Parlament Kosova izabrao je novu vladu, na čijem je čelu po treći put Albin Kurti, vođa Pokreta za samoopredjeljenje. Za je glasalo 66 zastupnika, protiv 49, a nitko nije bio suzdržan.
Prošle godine, Parlament Kosova izabran u veljači 2025. nije uspio formirati vladu, što je dovelo do najave prijevremenih izbora.
„Nakon više od godinu dana političke blokade, formiranje nove vlade Kosova ohrabrujuća je vijest. Čestitamo Albinu Kurtiju! Sada je važno da brzo kreće s reformama. Ovo je najbrži način da se otključa podrška EU vrijedna stotine milijuna eura i postigne napredak na putu prema EU. Ovo je novi zamah za napredak u odnosima EU-a i Kosova, te dijalogu Beograd-Priština“, napisala je na platformi X Kaja Kallas, visoka predstavnica EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku,.
- Ponovljeni izbori u Republici Srpskoj donijeli su konačnu pobjedu predsjedničkom kandidatu Dodikove stranke
Siniša Karan, kandidat Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, postao je pobjednik prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske.
Prema podacima Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine, Karan je dobio više od 50,5 posto glasova. Kandidat oporbene Srpske demokratske stranke (SDS), Branko Blanuša, dobio je gotovo 48,1 posto.
Prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske raspisani su nakon što je Miloradu Dodiku u kolovozu 2025. oduzet mandat predsjednika RS-a zbog sudske presude kojom mu je zabranjeno obnašanje javne dužnosti zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika. Glasovanje je održano 23. studenog 2025., a prema preliminarnim rezultatima, Karan je pobijedio na predsjedničkim izborima u RS-u s više od 9500 glasova prednosti nad Blanušom. Međutim, oporbene stranke podnijele su niz pritužbi zbog kršenja propisa, koje je Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine potvrdilo, zakazavši ponovljeno glasanje na nekim biračkim mjestima. Ponovljeno glasovanje održano je 8. veljače na 136 biračkih mjesta u 17 općina Republike Srpske i u Distriktu Brčko.
Karanova pobjeda praktički ništa ne mijenja u političkoj stvarnosti Republike Srpske – Dodikov tim ostaje na vlasti, a sam Dodik zadržava kontrolu nad svim političkim procesima u RS.
Siniša Karan ostat će na mjestu predsjednika RS-a do listopada ove godine – do kraja mandata Milorada Dodika. Novi izbori za predsjednika Republike Srpske održat će se istovremeno s općim izborima u Bosni i Hercegovini, u listopadu ove godine.
- Sjeverna Makedonija i Sjedinjene Američke Države dogovorile su Okvirni trgovinski sporazum
Sjedinjene Američke Države i Sjeverna Makedonija dogovorile su Okvirni sporazum o recipročnoj, fer i uravnoteženoj trgovini. „Sporazum će ojačati naše trgovinske odnose, podržati zajedničke strateške interese, potaknuti gospodarski rast i produbiti naše transatlantsko partnerstvo“, navodi se u izjavi Bijele kuće od 12. veljače.
Prema sporazumu, Sjeverna Makedonija će ukinuti carine na svu industrijsku i poljoprivrednu robu iz Sjedinjenih Američkih Država. S druge strane, Sjedinjene Države zadržat će carine na razini od 15%, ali će odrediti robu za koju će se uvesti carine s nultom stopom.
„Važno je biti precizan: Sjedinjene Države zadržat će recipročnu carinu od 15 posto na robu podrijetlom iz naše zemlje, dok će se – i to je bit uspjeha – odrediti roba na koju će se primjenjivati recipročne carine s nula posto. Drugim riječima, za određene ključne industrije i robu carine će se smanjiti na nulu“, objasnio je ministar vanjskih poslova Sjeverne Makedonije Timčo Mucunski.
Okvirni sporazum također navodi da će Sjeverna Makedonija početi kupovati američki ukapljeni prirodni plin nakon što se završi izgradnja novog plinskog interkonektora s Grčkom. Sjeverna Makedonija započela je izgradnju svog dijela plinovoda u srpnju 2025.
U objavi na Facebooku, ministar Mucunski nazvao je sporazum važnim i značajnim korakom naprijed u gospodarskoj suradnji sa Sjedinjenim Državama, koja je od velike važnosti za makedonsko gospodarstvo i od koje će koristi imati i makedonske tvrtke.
Veleposlanik Jamieson Greer, američki trgovinski predstavnik, nakon objave Okvirnog sporazuma izjavio je da je „trgovinska agenda predsjednika Trumpa produbljivanje transatlantskih veza s ključnim partnerom u balkanskoj regiji.“
U travnju 2025., kada je Trump uveo recipročne tarife, Sjeverna Makedonija bila je među najteže pogođenim zemljama. U početku su Sjedinjene Države uvele tarifu od 33 posto na robu iz Sjeverne Makedonije, ali nakon što je Skoplje najavilo plan potpunog ukidanja tarifa na uvoz iz Sjedinjenih Država kako bi pridobilo Trumpovu naklonost, smanjena je na 15 posto.
- Hrvatska, Albanija i Kosovo planiraju prve trilateralne vježbe
U Skadru je 11. veljače održan sastanak zapovjednika Kosovskih sigurnosnih snaga (KSS) Bashkima Yasharija i načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Albanije Arbena Kingjija i Hrvatske Tihomira Kundida. Hrvatska, Albanija i Kosovo dogovorili su vojnu suradnju u ožujku prošle godine, potpisavši memorandum.
Sastanak u Skadru „bio je važan korak u jačanju regionalne suradnje i strateške koordinacije u području sigurnosti i obrane“, te je „potvrđena zajednička predanost miru, stabilnosti i održivoj sigurnosti u regiji“, priopćile su KSS. „General Yashari, general Kingji i general Kundid održali su otvorenu i konstruktivnu raspravu o aktualnim sigurnosnim izazovima, produbljivanju vojne suradnje, povećanju interoperabilnosti i razvoju obrambenih sposobnosti u skladu s euroatlantskim standardima“, naglasile su iz Kosovskih sigurnosne snage.
KSS su trilateralnu obrambenu inicijativu nazvale „primjerom snažnog partnerstva i zajedničke vizije sigurnije i stabilnije regije“. Na sastanku je naglašena „spremnost za proširenje suradnje kroz zajedničke vježbe i obuku, razmjenu iskustava i stratešku koordinaciju“ „kako bi se suprotstavili sigurnosnim izazovima i hibridnim prijetnjama“.
Albanski ministar obrane Pirro Vengu naglasio je da nakon sastanka u Skadru očekuje veću vojnu suradnju, veću interoperabilnost i veću operativnu spremnost.
Prema Venguovim riječima, „2026. godine održat će se prve trilateralne vježbe u skladu sa Strateškim konceptom NATO-a i euroatlantskim ciljevima“.
***
Ministarstvo obrane Republike Srbije „oštro je osudilo“ trilateralni sastanak predstavnika Tirane, Zagreba i Prištine, „s ciljem produbljivanja vojne suradnje i koordinacije, uključujući specifične planove i mjere sigurnosne prirode“. „Takve akcije su očito nepoštivanje i grubo kršenje Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 1244 i Kumanovskog vojno-tehničkog sporazuma. Kosovo i Metohija sastavni su dio Republike Srbije pod privremenom upravom UN-a, a KFOR je jedina legitimna oružana formacija na teritoriju Kosova i Metohije s jasno definiranim mandatom“, naglašava se u izjavi.
Ministarstvo obrane Srbije također je naglasilo da su „pokušaji daljnje institucionalizacije i jačanja tzv. Kosovskih sigurnosnih snaga putem regionalnih vojnih aranžmana izravan udarac međunarodnom pravnom poretku i ozbiljna prijetnja miru i stabilnosti u regiji“. Takvi koraci, napominje ministarstvo, „mogu dovesti do dugoročnih sigurnosnih posljedica i destabilizacije situacije na Zapadnom Balkanu“. „Republika Srbija smatra ovaj vojni savez faktorom pritiska i sigurnosnim izazovom za Srbiju i srpski narod na Kosovu i Metohiji“, naglašava se u izjavi.
***
Zamjenica glavnog tajnika NATO-a Radmila Šekerinska, odgovarajući na pitanja novinara o nedavnom sastanku predstavnika obrambenih institucija Hrvatske, Albanije i Kosova i najavi prvih zajedničkih vojnih vježbi, kao i o reakciji srbijanskog Ministarstva obrane, rekla je da Albanija i Hrvatska doprinose regionalnoj stabilnosti. „Albanija i Hrvatska nisu samo pouzdani i vrijedni saveznici unutar Saveza. One su također važni doprinositelji regionalnom miru i stabilnosti“, rekla je Šekerinska, podsjećajući da albanske i hrvatske trupe sudjeluju u NATO-ovoj misiji na Kosovu, KFOR-u.
Dodala je da NATO nije sudjelovao u raspravama ili konzultacijama u vezi s deklaracijom o suradnji u području obrane koju su Zagreb, Tirana i Priština potpisali u ožujku prošle godine, ali članstvo u NATO-u ne sprječava zemlje da imaju dodatne obrambene sporazume s trećim stranama.
- Sud u Haagu traži 45 godina zatvora za svakog od četvorice bivših čelnika Oslobodilačke vojske Kosova
Završna faza suđenja bivšim čelnicima Oslobodilačke vojske Kosova, poznate kao OVK, započela je u Specijaliziranom sudu u Haagu.
Pred sudom su bivši predsjednik Kosova Hashim Thaçi, bivši predsjednici parlamenta Kadri Veseli i Jakup Krasniqi, kao i bivši zastupnik Rexhep Selimi, koji su tijekom rata 1998.-1999. bili čelnici OVK.
Specijalizirano tužiteljstvo inzistira na tome da su bivši čelnici Oslobodilačke vojske Kosova krivi po svim točkama optužnice. Glavni tužitelj traži 45 godina zatvora za svakog od četvorice optuženih.
Sva četvorica optuženika izjašnjavaju se da nisu krivi. Tijekom cijelog procesa tvrdili su da su njihovi postupci bili usmjereni na zaštitu civilnog stanovništva od srbijanske represije te da struktura OVK nije bila toliko centralizirana da bi mogli snositi odgovornost za svaki pojedinačni incident na terenu.
Specijalizirani vijećnici Kosova u Haagu su sud i tužiteljstvo koji formalno pripadaju pravosudnom sustavu Kosova. Rad institucije financiraju međunarodni donatori, a pozicije sudaca i tužitelja drže isključivo stranci.
Specijalizirani vijećnici stvoreni su pod pritiskom zapadnih saveznika zemlje, koji su smatrali da pravosudni sustav Kosova nije dovoljno pouzdan za rješavanje slučajeva povezanih s OVK i za zaštitu svjedoka. Mnogi kosovski Albanci smatraju da je sud pristran. U Prištini i Tirani više su puta održavani skupovi podrške optuženim vođama OVK.
***
Parlamenti Kosova i Albanije usvojili su 12. veljače, deklaracije podrške bivšim vođama Oslobodilačke vojske Kosova.
Parlament Kosova apelirao je na Specijalizirane vijećnice u Haagu sa zahtjevom da se „osigura stroga provedba ustavnih i međunarodnih standarda koji se odnose na pravedno i nepristrano suđenje, uz pridržavanje načela transparentnosti, odgovornosti i jačanja javnog povjerenja u pravosuđe“, te da se osigura „potpuna provedba ustavnih i međunarodnih prava koja se odnose na zaštitu temeljnih prava optuženika, uključujući obveze koje proizlaze iz Europskog suda za ljudska prava“.
U svojoj rezoluciji, Parlament Albanije naglasio je da kazna koju je predložilo Specijalizirano tužiteljstvo „riskira stvaranje opasnog iskrivljavanja povijesti, izjednačavajući legitimnu borbu naroda za opstanak i slobodu sa zločinima srbijanskog Miloševićevog režima, koji je počinio etničko čišćenje i zločine protiv čovječnosti nad narodom Kosova.“
- Izrečene kazne sudionicima hibridnih „balkanskih kampova za obuku“
Sud u glavnom gradu Moldavije donio je 6. veljače presudu protiv troje građana te zemlje zbog sudjelovanja u kampovima za obuku koji su djelovali 2024. na teritoriju Bosne i Hercegovine i Srbije.
Tijekom objave presude na Gradskom sudu u Kišinjevu, objavljeno je da su Aliona Goțco, Liudmila Kostenko i Volodimir Harčevnikov dobili zatvorske kazne u rasponu od četiri do gotovo pet i pol godina.
Nitko od njih nije bio prisutan u sudnici. Za sve troje izdani su nalozi za uhićenje.
Žalba na presudu može se podnijeti u roku od dva tjedna, a sud ima dva mjeseca da donese odluku o žalbi.
U rujnu 2024. moldavske sigurnosne službe dobile su podatke koji ukazuju na to da su građani te zemlje prolazili obuku u kampovima u Bosni i Hercegovini i u Srbiji. Na zajedničkoj konferenciji za novinare policija i Služba za informacije i sigurnost (SIS) izjavile su da kampovima navodno upravljaju ruski instruktori.
Prema predstavnicima sigurnosnih službi, svrha obuka bila je izazvati nemire tijekom predsjedničkih izbora i referenduma o pristupanju Moldavije EU – glasovanja čiji bi pozitivan ishod bio suprotan interesima Rusije.
Mjesec dana nakon što su ti podaci objavljeni, moldavska policija provela je veliku operaciju tijekom koje je privela nekoliko stotina osoba povezanih s obukom na Balkanu i u Rusiji.
Optuženi su se prvi put pojavili pred sudom u proljeće 2025. Iako nisu priznali krivnju za pripremu nereda, sva trojica potvrdila su da su bili u kampu u Bosni i Hercegovini.
Unatoč svjedočenjima i dokazima, političari iz Republike Srpske – posebno Milorad Dodik, Nenad Nešić i Nenad Stevandić – i dalje u svojim izjavama negiraju postojanje takvih kampova. Veleposlanstvo Rusije u Bosni i Hercegovini drži se istog stava.
U međuvremenu, nastavlja se istraga o ruskim kampovima za obuku u Bosni i Hercegovini koju provodi tužiteljstvo zemlje.
