- Europski parlament usvojio je izvješća o Bosni i Hercegovini, Albaniji i Sjevernoj Makedoniji
Izvješće o Albaniji ističe široki politički konsenzus unutar zemlje i snažnu podršku naroda članstvu u EU, kao i potpuno usklađivanje vanjske i sigurnosne politike Albanije s politikom Unije.
„Pozdravljamo brzi napredak koji je ‘predvodnik u pristupanju’ ostvario posljednjih godina. Albanija je snažan i pouzdan partner u vanjskoj politici i poduzeo je izvanredne korake u svim područjima kao što su pravosuđe, borba protiv korupcije i zaštita okoliša“, rekao je izvjestitelj Europskog parlamenta za Albaniju, Andreas Schieder (Austrija).
Među izazovima s kojima se suočava Albanija su izborna reforma i osiguranje transparentnosti vlasništva nad medijima.
Izvješće o Bosni i Hercegovini poziva na izbjegavanje „gruzijskog scenarija“ u zemlji, upozorava na opasnost koju predstavlja separatistička retorika Milorada Dodika i njegove veze s Rusijom, te kritizira srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića „zbog miješanja u unutarnje stvari Bosne i Hercegovine“.
Zastupnici Europskog parlamenta oštro su osudili separatističku politiku koju promoviraju Dodik i vodstvo Republike Srpske, te pozvali EU da poduzme odlučne mjere, uključujući ciljane sankcije, kako bi se suprotstavila destabilizirajućim snagama koje prijete stabilnosti zemlje i europskoj sigurnosti. Izvješće, također, izražava zabrinutost zbog zlonamjernog stranog uplitanja i kampanja dezinformiranja vanjskih aktera – posebno Rusije i Kine – koje potkopavaju povjerenje javnosti u EU.
„Budućnost Balkana leži u Europi, ne pod dominacijom Rusije. Bosna i Hercegovina je u najtežoj situaciji u Europi nakon Ukrajine i moramo pronaći način da joj pomognemo da postigne punu integraciju u zapadne strukture. Događaji u Bosni i Hercegovini svakodnevno pokazuju da moramo težiti miru, stabilnosti i razvoju, jer ako popustimo, mogli bismo se ponovno suočiti s ratom i uništenjem“, rekao je izvjestitelj Europskog parlamenta za Bosnu i Hercegovinu, Ondřej Kolář (Češka).
Izvješće o Bosni i Hercegovini poziva i na potrebne ustavne i izborne reforme, napore za jačanje demokratskih institucija i vladavine prava, te mjere za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala.
Izvješće o Sjevernoj Makedoniji poziva zemlju da se usredotoči na provedbu reformi u javnoj upravi, upravljanju, vladavini prava i politici protiv korupcije.
Među pozitivnim aspektima navodi se da je Sjeverna Makedonija pouzdan partner EU-a, posebno u vanjskoj i sigurnosnoj politici.
Istodobno, Europski parlament je „duboko zabrinut što su Sjeverna Makedonija, i druge zemlje Zapadnog Balkana u procesu pristupanja EU-u, posebno teško pogođene stranim uplitanjem i kampanjama dezinformiranja“, te da je „također uznemiren ulogom mađarske i srbijanske vlade u promicanju geopolitičkih ciljeva Kine i Rusije“.
Ovo je prvo izvješće o napretku Sjeverne Makedonije koje je Parlament usvojio od 2022. godine. Nacrt izvješća isprva je izazvao napetosti s Bugarskom, zbog formulacije o „makedonskom jeziku i identitetu“, koja je potom uklonjena iz konačnog dokumenta.
Thomas Waitz (Austrija), izvjestitelj Parlamenta za Sjevernu Makedoniju, naglasio je da je „Sjeverna Makedonija bila predvodnik u regiji, pokazujući stvarnu predanost vrijednostima EU, uključujući povijesnu promjenu imena i hrabre reforme“, „ali njezino pristupanje je predugo nepravedno blokirano zbog bilateralnih sporova, što potiče frustraciju javnosti i razočaranje EU“. „Pozivam sve političke stranke u Sjevernoj Makedoniji da se uključe u konstruktivan dijalog kako bi se postigao potreban konsenzus, koji bi ojačao multietnički karakter zemlje i ubrzao napredak prema EU“ – ustvrdio je Waitz. „Nakon što se konačno usvoje ustavni amandmani za zaštitu prava manjina, otvaranje poglavlja može odmah započeti“.
- Na dan 11. srpnja obilježena je 30. godišnjica genocida u Srebrenici
Prošle godine, Opća skupština UN-a proglasila je 11. srpanj za Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici, a ove su godine mnoge zemlje održale komemorativne događaje.
Tisuće ljudi, uključujući šefove država iz regije, EU-a, NATO-a i visoke strane delegacije, posjetilo je 11. srpnja Memorijalni centar Potočari (Bosna i Hercegovina) kako bi odali počast žrtvama najvećeg ratnog zločina u Europi od Drugog svjetskog rata. Ove godine pokopani su posmrtni ostaci još sedam žrtava, uključujući dvojicu 19-godišnjaka. Ukupno, memorijalno groblje sadrži 6.750 grobova. Preko 1.000 žrtava i dalje se vodi kao nestalo.
Predsjednica Europske komisije, Ursula von der Leyen nazvala je genocid u Srebrenici „jednim od najmračnijih poglavlja u kolektivnom sjećanju Europe“ i naglasila da EU „odbacuje poricanje, iskrivljavanje i veličanje ratnih zločinaca“, ističući „odgovornost političkih vođa – posebno u Bosni i Hercegovini i na Zapadnom Balkanu – da štite istinu i promiču pomirenje“.
Srpski predsjednik Aleksandar Vučić izrazio je sućut obiteljima žrtava putem mreže X: „Danas se obilježava trideset godina od strašnog zločina u Srebrenici. Ne možemo promijeniti prošlost, ali moramo promijeniti budućnost. U ime građana Srbije izražavam sućut obiteljima bošnjačkih žrtava, uvjeren da se sličan zločin nikada više neće ponoviti.“
Niti jedan srbijanski državni dužnosnik nije prisustvovao komemoraciji.
- Visoki dužnosnik američkog State Departmenta posjetio je Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Kosovo
Viši savjetnik u Uredu za europske i euroazijske poslove (EUR), Brendan Hanrahan poduzeo je diplomatsku misiju na Zapadnom Balkanu.
Na mreži X, opisao je ovo kao „prekretni trenutak na Zapadnom Balkanu“ i izrazio želju za „jačanjem veza između SAD-a i zemalja u regiji“.
Posjet Hanrahana, koji se održao sredinom srpnja, uključivao je posjete Bosni i Hercegovini, Srbiji i Kosovu.
U Bosni i Hercegovini održao je niz razgovora s lokalnim dužnosnicima i političarima, ali osim sastanka u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, nisu otkriveni detalji pojedinačnih sastanaka.
U završnoj izjavi, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine istaknulo je da, prema riječima Hanrahana, „Sjedinjene Države ostaju snažan i predan partner Bosne i Hercegovine, te će nastaviti produbljivati bilateralne odnose temeljene na miru, stabilnosti, zajedničkim ekonomskim ciljevima i prosperitetu.“
U Srbiji se dužnosnik američkog State Departmenta sastao s predsjednikom Aleksandrom Vučićem i ministrom vanjskih poslova Markom Đurićem kako bi razgovarali o bilateralnoj suradnji, regionalnom razvoju i aktualnim međunarodnim pitanjima.
Ministar Đurić je nakon toga opisao posjet kao dokaz „obnovljenog duha i vitalnosti“ u odnosima Srbije i SAD-a, te kao znak „intenziviranog i produktivnog političkog dijaloga na najvišoj razini, kao i svijetle budućnosti srpsko-američkih veza“.
Predsjednik Vučić naglasio je da je „dijalog jedino sredstvo za rješavanje otvorenih pitanja i poštivanje međunarodnog prava“, te je potvrdio predanost Srbije „očuvanju mira i stabilnosti“.
Tijekom svog boravka na Kosovu, Hanrahan je održao sastanke s nizom političkih čelnika, uključujući vršitelja dužnosti premijera Albina Kurtija, članove oporbenih stranaka i predstavnike „Srpske liste“.
Razgovarali su o bilateralnim odnosima, regionalnom razvoju, gospodarskoj suradnji i sigurnosnim pitanjima, s posebnim naglaskom na važnost finaliziranja sveobuhvatnog sporazuma između Kosova i Srbije.
Američko veleposlanstvo opisalo je razgovore kao „konstruktivne“.
Vršitelj dužnosti premijera Kurti naglasio je da su Sjedinjene Države „vjerni saveznik“ Kosova i da će Kosovo „uvijek biti njegov pouzdan partner“.
Predstavnici Srpske liste izvijestili su o „otvorenim i konstruktivnim“ razgovorima; izrazili su zabrinutost zbog „institucionalnog nasilja nad srpskom zajednicom na Kosovu“ i „jednostranih akcija kosovskih institucija“ za koje kažu da pogoršavaju sigurnost i krše prava Srba, pozivajući na hitnu deeskalaciju, čvrst međunarodni odgovor na srpske pritužbe i uspostavu Zajednice općina sa većinski srpskim stanovništvom.
Tijekom boravka na Kosovu, Hanrahan je također posjetio NATO-ove baze KFOR-a i manastir Gračanica Srpske pravoslavne crkve.
Hanrahanova misija kao višeg dužnosnika Ureda za europske i euroazijske poslove State Departmenta označila je prvi posjet visokorangiranog američkog dužnosnika regiji od promjene administracije u Bijeloj kući u siječnju. Njegovo putovanje na Zapadni Balkan široko je protumačeno kao signal obnovljenog američkog diplomatskog angažmana pod Trumpovom administracijom.
- Ministarski sastanak Ukrajina-Jugoistočna Europa u Dubrovniku
U Dubrovniku je 12. srpnja, pod predsjedanjem ukrajinskog ministra vanjskih poslova Andrija Sybihe i njegovog hrvatskog kolege Gordana Grlića Radmana, održan drugi ministarski sastanak formata Ukrajina-Jugoistočna Europa.
Sudjelovale su i Albanija, Bosna i Hercegovina, Grčka, Kosovo, Moldavija, Sjeverna Makedonija, Rumunjska, Srbija, Slovenija, Turska i Crna Gora.
Ministar Sybiha zahvalio je zemljama sudionicama na podršci u suprotstavljanju ruskoj agresiji i naglasio da Ukrajina nije konkurent nijednoj zemlji EU ili kandidatkinji. „Mi smo partneri, a ne suparnici, na našem zajedničkom putu prema jačoj i većoj Europi“ – naglasio je ministar.
Sastanak je zaključen zajedničkim priopćenjem u kojem se izražava podrška Ukrajini u otporu ruskoj agresiji, podržava pristupanje Ukrajine EU i NATO-u, poziva na povećani pritisak na Rusiju, inzistira na odgovornosti za ruske ratne zločince i poziva na hitnu obnovu sveobuhvatnog, pravednog i trajnog mira u Ukrajini.
Priopćenje su podržale Albanija, Bosna i Hercegovina, Grčka, Moldavija, Sjeverna Makedonija, Rumunjska, Slovenija, Hrvatska, Crna Gora i Kosovo. Za razliku od summita u Odesi, kada delegacija Kosova nije sudjelovala, sastanku u Dubrovniku prisustvovala je zamjenica premijera i ministrica vanjskih poslova i dijaspore Kosova, Donika Gërvalla Schwarz.
S druge strane, postoje sličnosti između sastanaka u Odesi i Dubrovniku: Srbija je, baš kao i na nedavnom summitu Ukrajina-Jugoistočna Europa u Odesi, ponovno odbila sudjelovati u zajedničkom priopćenju iz Dubrovnika.
