- Eskalacija nasilja na prosvjedima u Srbiji
Dana 13. kolovoza, tijekom prosvjedne akcije „Srbijo, probudi se“ u nekoliko gradova u Srbiji, došlo je do sukoba između protuvladinih prosvjednika, uglavnom mladih ljudi, s jedne strane, i pristaša vlasti i policije s druge strane.
Prosvjed je organiziran nakon što su dan ranije, 12. kolovoza, pristaše vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) napale prosvjednike pirotehnikom i kamenjem u Bačkoj Palanci i Vrbasu (Vojvodina).
Na dan 13. kolovoza, žarišta sukoba bili su Novi Sad (Vojvodina) i Beograd, ali prosvjedi su se održali i u desecima drugih gradova u Srbiji, uključujući Niš, Čačak, Smederevo, Užice, Pančevo.
U Beogradu je došlo do nekoliko sukoba između prosvjednika i policije kada su sudionici prosvjeda pokušali prići sjedištu vladajuće Srpske napredne stranke. Napetosti su bile visoke u blizini srbijanskog parlamenta, gdje je došlo do manjih sukoba između pristaša vlasti, koji su postavili šatorski kamp u središtu Beograda, i prosvjednika.
U sukobima između sudionika prosvjeda i pristaša vladajuće stranke u blizini ureda SNS-a u Novom Sadu, upotrijebljena je pirotehnika. Policija je morala angažirati dodatne snage kako bi obuzdala situaciju.
U nekoliko navrata na različitim lokacijama policija je koristila suzavac za rastjerivanje demonstracija i palice tijekom uhićenja prosvjednika.
Kao posljedica nereda ozlijeđeni su deseci prosvjednika i policajaca.
Među ozlijeđenima su i vojnici – borci specijalnog odreda vojne policije „Kobre“ Oružanih snaga Srbije, koji su zadobili ozljede tijekom sukoba u blizini ureda Srpske napredne stranke u Novom Sadu. Jedan od policajaca morao je ispaliti hitac u zrak kako bi zaustavio prosvjednike. Snimka osobe koja puca iz vatrenog oružja izazvala je ozbiljno negodovanje javnosti.
Nakon prosvjeda 13. kolovoza, vlasti i prosvjednici optužili su jedni druge za pokušaj izazivanja građanskog rata, što ukazuje na produbljivanje političke krize u zemlji.
- Zapadni Balkan u plamenu
Početkom kolovoza regija se suočila s velikim požarima. Crna Gora i Albanija najteže su pogođene. Obje zemlje morale su pozvati međunarodnu pomoć, uključujući i onu u okviru Mehanizma civilne zaštite EU.
Crna Gora
Kritična situacija razvila se u periodu od 11. do 13. kolovoza, kada su se požari počeli brzo širiti u predgrađima Podgorice i na obali, između Petrovca i Bara. U područjima sjeverno od Podgorice izgorjelo je nekoliko stambenih kuća i pomoćnih objekata, a lokalno stanovništvo je evakuirano. Vatrogasci i vojno osoblje ozlijeđeni su prilikom gašenja požara; jedan vojnik je poginuo uslijed prevrnute cisterne.
Dana 14. kolovoza u zemlji je proglašen dan žalosti.
Požar na obali prisilio je zatvaranje glavne ceste između Bara i Budve, a u nekim područjima je prekinuta opskrba strujom.
Albanija
Sredinom kolovoza Albaniju su zahvatili masovni požari koji su uništili velika područja poljoprivrednog zemljišta i šuma, uključujući zaštićene zone; neke privatne kuće, zgrade u državnom vlasništvu i poduzeća su izgorjeli, a neka područja su evakuirana.
Požar je najteže pogodio južne i središnje regije zemlje, uključujući turistička središta. To uključuje regije Vlorë, Gjirokastër, Berat, Shkodër, Tirana, Korçë i Elbasan, gdje su cijela sela uništena u požaru, a jedan je muškarac umro od gušenja.
U obje zemlje građani su kritizirali vlasti zbog nedovoljne pripremljenosti za sezonu požara, posebno zbog nedostatka protupožarnog zrakoplovstva. Jasno je da će oporbeni političari iskoristiti trenutnu krizu u kasnijoj političkoj retorici.
- Na Kosovu je Ustavni sud obvezao parlament da izabere predsjednika parlamenta u roku od 30 dana
Dana 8. lipnja Ustavni sud Kosova dao je zastupnicima dodatnih 30 dana za izbor predsjednika parlamenta i formiranje parlamenta.
Sud je također presudio da se nijedan kandidat za mjesto predsjednika parlamenta ne može nominirati više od tri puta, te je obvezao zastupnike da budu prisutni u sali i glasaju za predsjednika parlamenta i njegove zamjenike.
Nakon parlamentarnih izbora na Kosovu, koji su se održali u veljači 2025., formiranje nove vlade je u zastoju jer nijedna stranka nije osvojila većinu mjesta u parlamentu. Pokret Vetëvendosje (VV), predvođen vršiteljem dužnosti premijera Albinom Kurtijem, osigurao je prvo mjesto, ali nije uspio osvojiti većinu mandata (61). To je dovelo do dugotrajne borbe oko izbora predsjednika parlamenta.
Nakon četiri pokušaja zastupnici i dalje nisu mogli izabrati predsjednika parlamenta. Dana 26. lipnja Ustavni sud presudio je da se zastoj mora riješiti u roku od 30 dana. Međutim, nije postignut nikakav napredak.
Nepostojanje funkcionalnog parlamenta i potpuno formirane vlade već je dovelo do problema u gospodarstvu. Prije svega, blokiran je pristup sredstvima EU u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan.
- Središnje izborno povjerenstvo BiH smijenilo je Milorada Dodika s dužnosti predsjednika RS
Sud Bosne i Hercegovine odobrio je zamjenu jednogodišnje zatvorske kazne Miloradu Dodiku novčanom kaznom. Dodik će platiti oko 36.500 KM (nešto više od 18.000 eura).
U međuvremenu, 6. kolovoza Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine poništilo je mandat Milorada Dodika kao predsjednika Republike Srpske.
Kao što je poznato, Dodik je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obnašanja bilo kakvih državnih dužnosti zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini.
Komentirajući odluku Središnjeg izbornog povjerenstva BiH, Dodik je rekao da će ostati na svojoj dužnosti i da će o njegovoj sudbini odlučiti narod na referendumu. „Mandat mi je dao narod, pa ću ih saslušati na referendumu koji će se održati u bliskoj budućnosti, na temelju odluke Narodne skupštine“, naglasio je.
***
Rusija je vodila aktivnu međunarodnu kampanju podrške Dodiku.
Predstavnici ruskog Ministarstva vanjskih poslova, ruskog veleposlanstva u Bosni i Hercegovini i ruski diplomati pri UN-u oštro su kritizirali presudu vođi Srba u BiH.
Posebno je rusko veleposlanstvo u Sarajevu reklo da Dodikova presuda ugrožava postojanje Bosne i Hercegovine. „Za Bosnu i Hercegovinu došao je trenutak istine“, naglasili su ruski diplomati, napominjući da se zemlja nalazi na „točki bez povratka“.
Moskva je 7. kolovoza pokrenula hitne konzultacije Vijeća sigurnosti UN-a, gdje je ruski predstavnik pri UN-u presudu Dodiku okarakterizirao kao prijetnju stabilnosti.
Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković nazvao je ruske korake u podršci Dodiku „najoštrijim i najozbiljnijim prijetnjama“ Bosni i Hercegovini. „Ovo nisu diplomatske izjave, već otvorene prijetnje državi“, rekao je Konaković za Radio Slobodna Europa/Radio Liberty.
„Moskva kontinuirano koristi političku krizu u BiH kao prostor za širenje svog utjecaja, posebno podržavajući vodstvo Republike Srpske i političke vođe poput Dodika“ – naglasio je ministar. „Znamo da Rusija ne djeluje samo politički. Spremni su na špijunske aktivnosti, kibernetičke napade, dezinformacije. Vidjeli smo njihove operacije u Moldaviji, Rumunjskoj i Gruziji. Bosna i Hercegovina nije iznimka“, rekao je.
Predstavnici „Trojke“, koja uključuje Socijaldemokratsku partiju Bosne i Hercegovine, Stranku naroda i pravde i Našu stranku, 11. kolovoza sastali su se s veleposlanicima Kvinte (SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačka, Francuska i Italija) na temu „otvorenih i izravnih prijetnji Rusije Bosni i Hercegovini“.
„Ovaj sastanak značio je da postoji svijest o važnosti praćenja situacije. Spremni smo za sve scenarije i nadamo se najboljem“, rekao je ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i čelnik Stranke naroda i pravde Elmedin Konaković na kraju sastanka.
- U Prištini su održani prosvjedi protiv Specijaliziranih sudskih vijeća u Haagu
Tisuće građana sudjelovalo je u prosvjedu u Prištini protiv Specijaliziranih sudskih vijeća u Haagu, gdje se sudi bivšim vođama Oslobodilačke vojske Kosova (OVK).
Trenutno su u Specijaliziranim sudskim vijećima u tijeku postupci protiv bivših vođa OVK, među kojima su bivši predsjednik Kosova Hashim Thaçi, bivši predsjednik parlamenta Kadri Veseli i Jakup Krasniqi, kao i bivši zastupnik Rexhep Selimi. Optuženi su za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.
Neposredni povod trenutnog prosvjeda u Prištini bio je taj što su Specijalizirana vijeća nedavno prihvatila dokumente srbijanskih institucija kao dokaze u slučajevima. U slučaju kosovskih veterana, javnost i političari izražavaju duboku zabrinutost zbog ove činjenice, pozivajući na međunarodnu reakciju.
„To se tiče državnih institucija Srbije ‘koje su počinile zločine i genocid nad narodom Kosova svojim kriminalnim aktivnostima’, a trojica čelnika te tri institucije osuđena su od strane Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju“, rekli su organizatori prosvjeda. „Stoga je za nas neprihvatljivo da je danas međunarodna zajednica u ovom slučaju, Specijalizirano vijeće, prihvatila ove dokaze, jer to na neki način legitimizira ove tri institucije“, rekli su govornici tijekom prosvjednog skupa.
Prosvjed u Prištini, koji su organizirali veterani OVK, podržali su Demokratska stranka Kosova, Savez za budućnost Kosova, Socijaldemokratska inicijativa i neki predstavnici Demokratskog saveza Kosova.
S druge strane, pokret Vetëvendosje Albina Kurtija rekao je da se prosvjed održao „s desetogodišnjim zakašnjenjem“, budući da su, kažu, već u vrijeme osnivanja suda trebali biti prosvjedi protiv tadašnje vlade.
Specijalizirana vijeća i Specijalizirano tužiteljstvo Kosovadio su pravnog sustava Kosova, ali se nalaze u Nizozemskoj i u njima radi međunarodno osoblje.
Ova institucija stvorena je pod pritiskom međunarodne zajednice, prvenstveno EU-a i Sjedinjenih Američkih Država, koje su smatrale da pravosudni sustav Kosova nije dovoljno pouzdan za rješavanje slučajeva OVK-a i zaštitu svjedoka od zastrašivanja. U kolovozu 2015. godine, kosovski parlament usvojio je ustavne amandmane koji su utrli put osnivanju Specijaliziranih vijećnica. U to vrijeme zemljom je upravljala koalicija Demokratske stranke Kosova i Demokratskog saveza Kosova.
***
Albanski premijer Edi Rama napisao je na Facebooku da se „i dalje pita“ zašto kosovski parlament još uvijek nije usvojio izjavu „koja bi navela činjenična kršenja elementarnih demokratskih normi pravičnog pravnog postupka od strane Haškog suda, gdje su prava Hashima Thaçija i njegovih prijatelja, godinama izoliranih od svijeta, gažena kao ništa?!“
Ako bi kosovski parlament usvojio sličnu rezoluciju, „odmah bismo angažirali Albansku skupštinu da glasa o istom tekstu i prenese glas svih Albanaca u svakoj demokratskoj državi koja sponzorira Sud, koji ne bi trebao tolerirati nikakvo kršenje, a kamoli uništavanje pravičnog postupka financijskim doprinosom svojih poreznih obveznika“, napisao je Rama.
- Lokalni izbori u Sjevernoj Makedoniji održat će se 19. listopada
Predsjednik Skupštine Sjeverne Makedonije, Afrim Gashi, zakazao je lokalne izbore za 19. listopada 2025. Drugi krug održat će se 2. studenog, ako bude potrebno.
Gradonačelnici i lokalni vijećnici bit će izabrani u 80 općina i gradu Skoplju.
Gashi je naglasio da bi izbori trebali poslužiti kao „dokaz demokratske zrelosti“, te da bi trebali biti održani u skladu s europskim standardima i potvrditi predanost zemlje integraciji u EU.
Oporbena albanska stranka Demokratska unija za integraciju (DUI) usredotočuje se na teme vezane uz prošle ratove. Vođa DUI-a Ali Ahmeti, bivši pripadnik Oslobodilačke vojske Kosova i zapovjednik Nacionalne oslobodilačke vojske koja se borila u Makedoniji početkom 2000-ih, u svojim je nedavnim govorima podsjetio na događaje od prije 24 godine u Ljubotenu, gdje je 10. i 12. kolovoza 2001. godine makedonska policija ubila 10 mirnih albanskih civila.
Premijer Sjeverne Makedonije i vođa VMRO-DPMNE-a (Unutarnja makedonska revolucionarna organizacija — Demokratska stranka za makedonsko nacionalno jedinstvo), Hristijan Mickoski, sa svoje je strane rekao: „Na lokalnim izborima očekujem kampanju koja će biti usmjerena na projekte, ali očito postoji politička stranka, prije svega mislim na Demokratsku uniju za integraciju (DUI), koja nas – umjesto da govori o projektima za budućnost – vuče 20-25-30 godina unatrag i nameće takve teme.“
