Izvješće o situaciji na Zapadnom Balkanu 15.07.2024 – CWBS

Izvješće o situaciji na Zapadnom Balkanu 15.07.2024 – CWBS
  • Srbija s Egiptom dogovorila slobodnu trgovinu i obrambenu suradnju

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić otputovao je u dvodnevni posjet Egiptu predvodeći vladino izaslanstvo.

Ovo je prvi posjet predsjednika Srbije Egiptu nakon gotovo 15 godina. Ranije, u srpnju 2022. godine, egipatski predsjednik Abdel Fattah al-Sisi boravio je u službenoj posjeti Srbiji, što je bilo prvi put nakon tri i pol desetljeća da je jedan egipatski šef države došao u tu zemlju.

Vučić je rekao da je tijekom posjeta s egipatskim predsjednikom razgovarao o svim geopolitičkim temama i svim oblicima suradnje, od poljoprivrede do obrane.

“Ono što je važno jeste da smo dogovorili suradnju na vojnoj, vojnotehničkoj i vojnogospodarskoj razini, ali i po pitanju dijeljenja tehnologije”, rekao je srbijanski predsjednik novinarima. On je rekao da će se u bliskoj budućnosti u Srbiji održati zajednička obuka specijalnih jedinica vojske Srbije i Egipta.

Na političkoj razini, prema Vučićevim riječima, Srbija i Egipat održavat će stalne konzultacije o raznim pitanjima kako bi pomogli jedni drugima u međunarodnim forumima, zastupajući slične ili identične interese.

Tijekom posjeta potpisan je niz bilateralnih sporazuma i memoranduma iz različitih područja, uključujući investicije, trgovinu, obrazovanje, rad, kulturu, kao i Sporazum o slobodnoj trgovini između Srbije i Egipta. Kako je navedeno, zahvaljujući dogovoru, trgovinska razmjena između dviju zemalja povećat će se nekoliko puta.

Predsjednik Srbije sastao se u Kairu i s generalnim sekretarom Lige arapskih država.

Vučić je najavio da će ove jeseni krenuti na veću turneju po Africi i Aziji. Prema dogovoru s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom, dvije će zemlje posjetiti ​​80 do 90 posto Afrike diplomatskim misijama, zajedničkim i pojedinačnim, a uspostavit će i zajednički ured za vanjsku trgovinu.

  • Crnogorski sud oslobodio optužene za “državni udar”

Viši sud u Podgorici oslobodio je 12. srpnja optužene u slučaju “državni udar 2016.”.

Presudom su oslobođeni ruski državljani Eduard Šišmakov i Vladimir Popov (koji su nazivani ruskim obavještajcima), čelnici bivšeg proruskog Demokratskog fronta, sadašnji čelnici koalicije “Za budućnost Crne Gore”, predsjednik crnogorskog parlamenta Andrija Mandić i poslanik Milan Knežević, bivši zapovjednik srbijanske žandarmerije Bratislav Dikić, kao i još nekoliko državljana Srbije i Crne Gore.

Članovi ciljane skupine u ovom slučaju optuženi su za osnivanje zločinačke organizacije s ciljem nasilnog preuzimanja vlasti na dan parlamentarnih izbora 2016. kako bi spriječili ulazak zemlje u NATO. Optuženi su navodno planirali organizirati nerede, zauzeti zgradu parlamenta i ubiti tadašnjeg premijera zemlje Mila Đukanovića.

Prvom presudom izrečenom u ovom predmetu 2019. godine svi osumnjičenici su proglašeni krivima i osuđeni na ukupno 70 godina zatvora. Presuda je prije tri godine ukinuta na Žalbenom sudu i naloženo je novo suđenje.

Novu presudu u starom slučaju donijelo je 12. srpnja 2024. sudsko vijeće na čelu sa Zoranom Radovićem. “Nije bilo dokaza o krivnji optuženika za kaznena djela koja su im stavljena na teret, pa su oslobođeni”, istaknuo je Radović komentirajući presudu.

Presuda nije pravomoćna jer se specijalno tužiteljstvo na nju još može žaliti.

Demokratska partija socijalista (DPS), koja je 2016. bila na vlasti u Crnoj Gori, a sada je u opoziciji, ocijenila je da je sudac Radović svojom presudom “izdao državne interese Crne Gore” i “urušio pravni sustav”. DPS traži pokretanje parlamentarne istrage o slučaju Državni udar.

Istodobno, veleposlanstvo SAD-a u Podgorici istaknulo je da to nije pravomoćna presuda, te napomenulo da pozorno prati situaciju.

  • Pokrenuta istraga o napadu na Đukanovića

Uprava policije Crne Gore priopćila je da pokreće istragu u vezi s dojavama o navodnom pokušaju atentata na bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića.

Također je odlučeno da se u okviru preventivnih mjera pojačaju mjere zaštite Đukanovića.

Nedavno je više crnogorskih medija, pozivajući se na izvore u sigurnosnim agencijama, objavilo da je regionalna kriminalna skupina pripremala atentat na Đukanovića, a bivšem crnogorskom predsjedniku dojavu je uputio neimenovani obavještajac.

Vijest o pripremi atentata na Đukanovića vrlo je ozbiljno shvaćena u regiji.

Bivši predsjednik Albanije Ilir Meta smatra da “oni koji su bezuspješno izveli projekt državnog udara prije nekoliko godina, koji su bezuspješno izveli projekte mijenjanja granica, oni koji žele potkopati euroatlantsku budućnost Crne Gore i regije stoje iza ovih planova. Oni su ti koji su ubili bivšeg proeuropskog premijera Srbije Zorana Đinđića.

  • Crnogorske vlasti zabranile emitiranje ruskih medija

U Crnoj Gori je 10. srpnja stupila na snagu zabrana emitiranja 20 ruskih TV kanala i multimedijskih projekata.

Zabranjeni kanali uključuju RT u nekoliko jezičnih verzija i Sputnik. “Odlukom Vlade Crne Gore zabranjuje se emitiranje ili omogućavanje, pomaganje ili na drugi način sudjelovanje u distribuciji sadržaja navedenih kanala, kako na televiziji tako i putem interneta”, priopćeno je iz vlasti.

Vlada Crne Gore donijela je ovu odluku u skladu s “međunarodnim restriktivnim mjerama” koje je usvojilo Vijeće Europske unije “u vezi s djelovanjem Rusije u Ukrajini”. Iako su crnogorske vlasti ranije formalno odlučile uvesti sankcije ruskim medijima, tek sada su ta ograničenja praktično uvedena.

“Korak Crne Gore nije ništa drugo nego neprijateljski čin cenzure”, rekla je glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Ruske Federacije Marija Zaharova, naglasivši: “Moskva će reagirati asimetrično”.

  • Srbija oživljava projekt iskopavanja litija

Ustavni sud Srbije ukinuo je odluku srbijanske vlade o zaustavljanju projekta Jadar, koji uključuje iskopavanje rude litija u zapadnoj Srbiji. Sud je zaključio da odluka Vlade “nije u skladu s Ustavom i zakonom”.

Presuda je donesena na sjednici u Beogradu 11. srpnja, unatoč negodovanju lokalnog stanovništva i ekoloških aktivista.

Prije više od dvije godine Vlada Srbije, koju je tada vodila Ana Brnabić, zaustavila je projekt uz masovne prosvjede i oduzela licence australskom rudarskom divu Rio Tinto. No, 22. lipnja 2024. Brnabić je izjavila da bi bilo “nenormalno” da Srbija odustane od iskopavanja litija.

Rio Tinto namjerava otvoriti rudnik litija u dolini rijeke Jadar u zapadnoj Srbiji.

Regionalni mediji tvrde da se obnova projekta odvija uz potporu EU.

  • Beleri, zatvoren zbog podmićivanja glasača, sudjeluje na inauguralnoj sjednici EP-a

Zastupnik u Europskom parlamentu Fredi Beleri, etnički Grk izabran za gradonačelnika albanskog grada Himare, koji trenutno služi zatvorsku kaznu zbog podmićivanja glasača, privremeno je pušten iz zatvora kako bi prisustvovao inauguralnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu.

Beleri, pripadnik albanske etničke grčke zajednice, izabran je za gradonačelnika Himare u svibnju 2023. prije nego što je uhićen i zatvoren jer ga je sud proglasio krivim za kupnju glasova.

Mjesec dana nakon zatvaranja izabran je u Europski parlament kao član grčke vladajuće stranke Nove demokracije koju vodi grčki premijer Kyriakos Mitsotakis.

Albanska vlada sada je Beleriju odobrila privremeno odsustvo kako bi mogao službeno preuzeti svoje mjesto u Europskom parlamentu i sudjelovati na inauguralnoj sjednici. Međutim, Beleri će se do 20. srpnja vratiti u zatvor na odsluženje ostatka dvogodišnje kazne.

Belerijev odlazak na inauguralnu sjednicu Europskog parlamenta, uz obvezu povratka u zatvor, pokazuje da Tirana, s jedne strane, ne želi nikakvu eskalaciju ionako osjetljive situacije oko predstavnika grčke manjine, ali, s druge strane, neće ići na približavanje Ateni ukidanjem osuđujuće presude. To znači da će Albanija i dalje doživljavati komplikacije na putu ulaska u EU zbog stava Grčke o slučaju Beleri.