- U Albaniji predstavljen novi sustav vlade s AI ministricom
Premijer Albanije Edi Rama, koji je u svibnju četvrti put pobijedio na parlamentarnim izborima, predstavio je svoj novi kabinet 11. rujna.
Sedam ministara iz prethodnog kabineta napustilo je svoja mjesta, dok je sedam novih osoba imenovano na čelo nekih od ključnih ministarstava u zemlji.
Konkretno, Pirro Vengu ostat će ministar obrane. Elisa Spiropali, koja je obnašala dužnost predsjednice albanskog parlamenta, imenovana je ministricom vanjskih poslova.
Jedna od najvažnijih promjena je imenovanje Albane Koçiu, prve žene na čelu Ministarstva unutarnjih poslova.
Senzacija je bilo „imenovanje“ proizvoda umjetne inteligencije na ministarsku poziciju. Diella će raditi u području javne nabave. Njezina će uloga biti osigurati da Albanija, prema Raminim riječima, postane „zemlja u kojoj su javni natječaji 100% bez korupcije“.
„Surađujemo s briljantnim timom sastavljenim ne samo od Albanaca već i od (predstavnika – op. ur.) drugih zemalja kako bismo stvorili prvi potpuno sposoban model umjetne inteligencije u javnoj nabavi“, rekao je albanski premijer u intervjuu za BBC. „Ne samo da ćemo eliminirati svaki potencijalni utjecaj na javne natječaje, već ćemo i proces učiniti puno bržim, učinkovitijim i potpuno odgovornijim“, naglasio je.
Diella je radila čak i prije vladinog „imenovanja“, obavljajući ulogu virtualne asistentice koja je pratila podnositelje zahtjeva u procesu dobivanja službenih dokumenata. Prema Raminim riječima, Diella je „pomogla s više od milijun prijava“ na platformi e-Albania.
Mišljenja o imenovanju „AI ministrice“ bila su podijeljena.
Stručnjaci za borbu protiv korupcije primijetili su potencijal korištenja umjetne inteligencije za minimiziranje mita.
Istodobno, drugi stručnjaci ističu da je ovaj korak više simboličan nego služben, budući da Ustav Albanije inzistira na tome da članovi vlade moraju biti sposobni građani u dobi od 18 ili više godina.
Oporbena Demokratska stranka nazvala je inicijativu „apsurdnom“ i „neustavnom“.
Albanija otvorila još jedno poglavlje u pregovorima o pristupanju EU
Na Međuvladinoj konferenciji EU-Albanija u Bruxellesu 16. rujna otvoren je Klaster 4 u pregovorima o pristupanju s Europskom unijom, peti u manje od godinu dana.
Zemlja je od listopada 2024. do svibnja ove godine otvorila četiri klastera – 1 (osnove), 2 (unutarnje tržište), 3 (konkurentnost i uključiv rast) i 6 (vanjski odnosi). Klaster 4 otvoren 16. rujna, uključuje poglavlja 14 (prometna politika), 15 (energija), 21 (transeuropske mreže) i 27 (okoliš i klimatske promjene).
„Želimo otvoriti posljednji klaster do kraja godine, znam da je ambiciozno, ali nadam se da ćemo uspjeti“, rekao je premijer Albanije Edi Rama na konferenciji za novinare.
Europska povjerenica za proširenje Marta Kos rekla je da je Albanija obavila „impresivan posao“ i da je uvjerena da će, ako nastavi ovim tempom, otvoriti posljednji klaster do kraja godine. Kos je istaknula da je cilj albanske vlade završiti tehnički dio pregovora do kraja 2027. te da Europska unija podržava tu viziju. „Nema sumnje da je budućnost Albanije u EU, a danas smo korak bliže tom cilju“, rekla je Kos.
Albanija je podnijela zahtjev za članstvo u EU 2009., dobila status kandidatkinje 2014., a prva međuvladina konferencija između Europske unije i Albanije održana je 2022. godine. Do sada je u procesu pristupanja Albanija uspjela otvoriti ukupno 28 od 33 poglavlja, što ovu balkansku zemlju, zajedno s Crnom Gorom, čini liderom u procesu eurointegracija.
- Ažurirana optužnica protiv dužnosnika u slučaju urušavanja nadstrešnice u Novom Sadu
Više državno odvjetništvo u Novom Sadu podiglo je 16. rujna izmijenjenu optužnicu protiv bivšeg ministra graditeljstva, prometa i infrastrukture Srbije Gorana Vesića i 12 drugih osoba u slučaju katastrofe na kolodvoru Novi Sad. Državno odvjetništvo izmijenilo je optužnicu nakon što je sud odbacio prvu verziju i vratio predmet na dopunsku istragu.
Svi optuženici, uključujući bivšeg ministra Vesića, optuženi su za stvaranje prijetnje javnoj sigurnosti u vezi s djelomičnim urušavanjem vanjske nadstrešnice željezničkog kolodvora u studenom 2024., što je rezultiralo smrću 16 osoba.
Optuženici se terete za dopuštanje javne upotrebe željezničkog kolodvora Novi Sad unatoč tekućim građevinskim radovima i nedostatku uporabne dozvole, za nepoštivanje zahtjeva za očuvanje konstrukcije zgrade, kao i za prekršaje počinjene tijekom projektiranja i izvođenja radova na rekonstrukciji kolodvora.
U optužnici se predlaže pritvor za sve optuženike zbog rizika od „značajnog narušavanja javnog reda koje bi moglo ugroziti nesmetano i pravično vođenje kaznenog postupka“.
Mediji napominju da se bivši ministar Vesić već više od mjesec dana nalazi na liječenju u bolnici.
Među ostalim optuženima su čelnici državnog tijela nadležnog za željezničku infrastrukturu, zaposlenici Ministarstva graditeljstva, predstavnici projektantskih tvrtki i građevinskih izvođača.
„Svjesno važnosti ovog postupka, Više državno odvjetništvo u Novom Sadu iskoristilo je sve raspoložive ljudske i materijalne resurse kako bi utvrdilo potpuno činjenično stanje“, navodi se u priopćenju suda u vezi s novom optužnicom.
Nesreća koja se dogodila 1. studenog 2024. na kolodvoru Novi Sad bila je uzrok masovnih prosvjeda protiv vlade, koji još uvijek traju diljem zemlje. Očekuje se da će početak suđenja smanjiti društvene napetosti i smanjiti podršku prosvjednom pokretu.
- Izjava ruskih obavještajnih službi o „pripremi srpskog Majdana“ u Srbiji dočekana je sa skepticizmom
Vanjska obavještajna služba Ruske Federacije objavila je 15. rujna da su „trenutni nemiri u Srbiji, s aktivnim sudjelovanjem mladih, u mnogim aspektima proizvod subverzivne aktivnosti Europske unije i zemalja koje joj pripadaju“. „Cilj europskog liberalnog mainstreama je dovesti na vlast, u ovoj najvećoj balkanskoj zemlji, vodstvo poslušno i lojalno Bruxellesu“, navodi agencija.
Kako tvrde ruski obavještajci, prema planu Bruxellesa, „financijsko pumpanje medija i nevladinih organizacija omogućit će mobilizaciju prosvjednog biračkog tijela, izvesti ljude na ulice i dovršiti ‘srpski Majdan’ prema više puta uvježbanom scenariju“.
Komentirajući izjavu Vanjske obavještajne službe, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić zahvalio je „ruskim partnerima na informacijama“. „Naša služba će ih dodatno kontaktirati“, rekao je Vučić novinarima.
Istodobno, predsjednik parlamentarnog Odbora za obranu Milovan Drecun u televizijskom je intervjuu naglasio da je svjestan upozorenja ruske službe, ali je napomenuo da „država ima dovoljno informacija o tome tko što priprema“. „U Srbiji neće biti ni Majdana ni građanskog rata“, rekao je, naglašavajući da „država ima dovoljno sredstava da se tome odupre“.
Studenti su, komentirajući izjavu Rusa o pripremi „srpskog Majdana“ 1. studenog, u medijskim komentarima primijetili da je na taj dan, na obljetnicu tragedije, planiran najveći mirni memorijalni skup. Svi detalji bit će objavljeni tijekom listopada. Studenti naglašavaju da nitko od njih ne bi pomislio na bilo kakve nemire, incidente ili provokacije na taj dan. „Ljudi će biti ispunjeni tugom, jer to je dan sjećanja na žrtve, a ne napad na državu i sukobe“, rekao je jedan od studenata novinarima.
Po mišljenju studenata, možda bi izjavu ruske obavještajne službe trebalo shvatiti kao da same vlasti planiraju nerede i incidente. Uvjereni su da će do sukoba doći samo ako „Vučićev režim“ pokuša nešto isprovocirati.
Na okupljanju 1. studenog studenti očekuju veliki broj ljudi i apeliraju na građane da ne nasjedaju na provokacije.
Stoga su i vlasti i prosvjednici izjavu ruske obavještajne službe ocijenili pomalo skeptično. Političari iz Vučićevog tima jasno su dali do znanja da sami posjeduju sve potrebne informacije i da mogu samostalno osigurati zaštitu i sigurnost građana i države.
Istovremeno, studenti su, najavljujući miran skup, naglasili da su oni organizatori akcija, da su prosvjedi slobodno izražavanje stava građana Srbije, a ne „specijalna operacija“ stranih država.
- Još jedan krug dijaloga Beograda i Prištine završio bez rezultata
U Bruxellesu je 11. rujna održan trostrani sastanak u okviru dijaloga između Kosova i Srbije i između glavnih pregovarača Prištine Besnika Bislimija i Beograda Petra Petkovića, uz posredovanje izaslanika EU Petera Sørensena, kao i bilateralni sastanci delegacija s predstavnikom EU.
Pregovori, koji su trajali više od sedam sati, završili su bez ikakvog napretka.
Srpska strana inzistirala je da se prvo provede dio Osnovnog (Ohridskog) sporazuma koji se odnosi na osnivanje Zajednice općina sa srpskom većinom (Zajednica srpskih općina, ZSO), dok je Kosovo inzistiralo na potpunoj provedbi Sporazuma, posebno o pitanjima vezanim uz organizaciju potraga za nestalim osobama.
„Ideja danas bila je da se prvo postigne napredak u osnivanju zajedničkog povjerenstva za nestale osobe“, rekao je glavni pregovarač Kosova, vršitelj dužnosti prvog potpredsjednika vlade Besnik Bislimi. Međutim, rekao je, stavka o osnivanju povjerenstva za nestale osobe nije dogovorena.
Glavni pregovarač Srbije, ravnatelj Vladinog ureda za Kosovo i Metohiju Petar Petković, izjavio je u Bruxellesu da je delegacija Beograda na svim sastancima tijekom posljednjeg kruga dijaloga s delegacijom Prištine inzistirala da se Zajednica srpskih općina (ZSO) mora formirati odmah i hitno.
„Zajednica srpskih općina je osnova za opstanak našeg naroda i mi ćemo na njoj inzistirati. Rekli smo da je preduvjet za sve daljnje korake postojanje Zajednice na koju čekamo 12 godina“, naglasio je Petković.
„Mogu biti dosadan, mogu se sto puta ponavljati – ili ćemo imati ZSO, ili ne možemo naprijed, nema drugog puta“, naglasio je Petković.
Zajednica srpskih općina (ZSO) je očito glavni uvjet srpske strane za bilo kakav daljnji napredak u dijalogu Beograda i Prištine. Sadašnja vlada Kosova, predvođena odbijanjem Albina Kurtija da napravi ustupke po tom pitanju, te posljedično izostanak napretka u dijalogu pod posredovanjem EU, već je izazvala nezadovoljstvo među zapadnim partnerima, a bez promjene tog stava nezadovoljstvo Prištinom iz Bruxellesa i Washingtona samo će rasti.
- Sjedinjene Države obustavile su strateški dijalog s Kosovom
Veleposlanstvo Sjedinjenih Država na Kosovu objavilo je 12. rujna da je zemlja obustavila planirani strateški dijalog s Kosovom na neodređeno vrijeme „zbog zabrinutosti zbog postupaka privremene vlade koji su povećali napetosti i nestabilnost“.
Ovaj korak, koji je američko veleposlanstvo najavilo 12. rujna, uslijedio je nakon mjeseci političke nestabilnosti na Kosovu uzrokovane nedostatkom formirane vlade i nekoliko tjedana nakon objave početka strateškog dijaloga između Sjedinjenih Država i Srbije.
U izjavi veleposlanstva od 12. rujna Kurti se po imenu i njegovi „nedavni postupci i izjave“ spominju kao oni koji ugrožavaju dugogodišnju suradnju između Washingtona i Prištine.
Kosovo se nalazi u političkoj blokadi otkako je Pokret za samoopredjeljenje (Lëvizja Vetëvendosje, LVV) Albina Kurtija pobijedio na parlamentarnim izborima u veljači. Iako je stranka osvojila 48 mjesta, nije imala većinu i morala je postići dogovore s drugim frakcijama kako bi izabrala novog predsjednika Parlamenta i formirala vladu. Trebalo je više od 50 neuspješnih glasovanja prije nego što je predsjednik izabran zajedno s četiri zamjenika. No, peti zamjenik, koji je trebao predstavljati etničku srpsku zajednicu, još uvijek nije izabran. Kao odgovor na to, Ustavni sud uveo je privremenu mjeru kojom se blokiraju daljnji koraci u formiranju vlade.
Neuspjeh u izboru zamjenika predsjednika parlamenta iz srpske zajednice također je istaknuo Kurtijeve zategnute odnose sa srpskom manjinom, kao i neuspjeli pokušaj zabrane stranci Srpska lista sudjelovanja na lokalnim izborima.
„Potreban nam je partner koji razumije nužnost izbjegavanja destabilizirajućih akcija i koji nastoji doprinijeti regionalnoj stabilnosti i zaštititi prava svih građana Kosova“, rekao je glasnogovornik američkog veleposlanstva u intervjuu za Radio Slobodna Europa, komentirajući nedavne događaje.
„Sjedinjene Države žele poslati jasan signal“ Kosovu, rekao je Charles Kupchan iz Vijeća za vanjske odnose. „Formirajte vladu, djelujte u skladu s vladavinom prava i vratite se konstruktivnom dijalogu sa Srbijom“, rekao je za kosovski servis Radija Slobodna Europa.
Toby Vogel iz berlinske skupine za ljudska prava Vijeće za politiku demokratizacije rekao je da Washington šalje signal da se želi distancirati od Kurtija. „Prije bi američki predsjednik ili njemačka kancelarka, dok je još bila Angela Merkel, podigli slušalicu i nazvali ljude poput (bivšeg predsjednika Kosova) Hashima Thaçija i rekli mu što da radi, a on bi to učinio… Kurti nije takav. I zato ga mrze u Washingtonu, a mrze ga i u Bruxellesu“, rekao je.
Gezim Visoka, profesor studija mira i sukoba na Sveučilištu Dublin City, rekao je za Radio Slobodna Europa da je američki korak „još jedan znak upozorenja vladi Kosova da međunarodna podrška zemlji opada“.
- Slovenija uvela sankcije protiv Milorada Dodika
Kako je potpredsjednik vlade Matej Arčon izvijestio na konferenciji za novinare nakon sjednice vlade, ministri su jednoglasno odobrili odluku da se Miloradu Dodiku zabrani ulazak u Sloveniju.
Motivi za uvođenje sankcija su klasificirane informacije. Prema Arčonu, Ministarstvo vanjskih poslova ocijenilo je određene informacije kao povjerljive i odlučilo da ih trenutno neće otkriti. Zamjenik šefa vlade također je napomenuo da se zabrana ulaska u Sloveniju, koja je već na snazi, odnosi samo na Dodika, a ne na njegovu obitelj.
Bivši predsjednik Republike Srpske osuđen je od strane Suda Bosne i Hercegovine na godinu dana zatvora (kasnije je kazna pretvorena u novčanu kaznu) i šest godina zabrane političkog djelovanja zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, Christiana Schmidta. Središnje izborno povjerenstvo oduzelo je Dodiku predsjednički mandat, a bio je prisiljen vratiti i diplomatsku putovnicu.
Prema informacijama na portalu N1, osim sudske presude, razlozi zabrane ulaska u Sloveniju uključuju njegove separatističke izjave te potkopavanje državnih institucija i Ustava Bosne i Hercegovine. Važan razlog je i značajan protok kapitala sumnjivog podrijetla iz Republike Srpske i Zapadnog Balkana općenito u Sloveniju. Postoji osnovana sumnja da Dodik i njegova obitelj imaju znatnu upitnu imovinu u Sloveniji, kupljenu putem raznih fizičkih i pravnih osoba.
Prošli tjedan Dodik je optužio Sloveniju da se želi miješati u odnose drugih zemalja „umjesto da se brine o sebi“. To je rekao nakon što je slovenačko Ministarstvo obrane potpisalo sporazum o vojnoj suradnji s hrvatskim kolegama, napominjući da će na taj način zemlje doprinijeti sigurnosti i stabilnosti u regiji, prvenstveno u Bosni i Hercegovini i na Kosovu.
Nakon odluke Ljubljane, Vlada Republike Srpske „izrazila je prosvjed zbog jednostrane i politički motivirane odluke o zabrani ulaska predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika u Republiku Sloveniju“. Prema rezoluciji usvojenoj na sjednici vlade RS-a, „zabrana ulaska za predsjednika Republike Srpske izdana je bez jasnih pravnih osnova i razloga, izravno je miješanje u unutarnje stvari i kršenje međunarodnih konvencija, i predstavlja korak unatrag u odnosima i europskom putu regije“.
Kao protumjera, odlučeno je uvesti zabranu ulaska u Republiku Srpsku za Natašu Pirc Musar, predsjednicu Slovenije, i Tanju Fajon, potpredsjednicu Vlade i ministricu vanjskih i europskih poslova Slovenije. Ministarstvu unutarnjih poslova naloženo je da zabrani spomenutim osobama ulazak na teritorij Republike Srpske i da ih isprati iz Republike Srpske ako se već nalaze u Republici Srpskoj.
U Ljubljani je odluka iz Banje Luke ocijenjena kao da nema pravnu snagu, jer su vanjskopolitičke odluke u nadležnosti središnjih vlasti Bosne i Hercegovine, a ne pojedinih dijelova BiH, uključujući Republiku Srpsku.
