- EU poziva Srbiju da ne odgađa reforme i da uvede sankcije Rusiji
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, tijekom posjeta Beogradu u sklopu turneje po zemljama Zapadnog Balkana, pozvala je srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića da pokaže „konkretan napredak“ u ključnim reformama potrebnim za progres zemlje na putu prema članstvu u Europskoj uniji, uključujući usklađivanje vanjske politike, prvenstveno uvođenje sankcija protiv Rusije.
Von der Leyen jasno je iznijela zahtjeve EU-a, naglašavajući potrebu za djelima, a ne riječima: „Sada je trenutak da Srbija bude konkretna u vezi s pridruživanjem našoj Uniji. Stoga, moramo vidjeti napredak u vladavini prava, izbornom procesu i slobodi medija.“
Poseban naglasak stavljen je na usklađivanje vanjske politike: „Moramo vidjeti veće usklađivanje naše vanjske politike, uključujući i sankcije protiv Rusije. Pohvaljujem vas što ste postigli 61% usklađenosti s našom vanjskom politikom… ali potrebno je više. Želimo računati na Srbiju kao pouzdanog partnera.“
Predsjednik Vučić, potvrđujući europski smjer zemlje, jasno je dao do znanja da je to težak put: „Članstvo u Europskoj uniji strateška je obveza i prioritet naše vanjske politike… Pokušat ćemo provesti ono što se naziva programom reformi i nadam se da ćemo imati podršku Europske unije… [Ali] nije uvijek lako i nije sasvim jednostavno to u potpunosti predstaviti ljudima ovdje.“
Promatrači su primijetili da je ton pregovora bio oštriji nego tijekom prethodnih posjeta čelnika EU, što ukazuje da je u Bruxellesu osjetna rastuća frustracija trenutnom politikom Beograda.
Njemački časopis DW primijetio je da je von der Leyen bila „suzdržanija“, a Vučić „pomirljiviji“, naglašavajući da je dužnosnica EU prvi put tako jasno govorila u korist vrijednosti koje uključuju „pravo na mirno okupljanje“ i „partnerstvo umjesto podređenosti“, što je bila transparentna referenca na posljednja unutarnja događanja u Srbiji.
Stručnjaci su također skrenuli pozornost na jasnije zahtjeve u vezi s uvođenjem sankcija protiv Rusije u okviru usklađivanja vanjske politike Srbije s vanjskom politikom EU. „Ne daje se vremenski rok za usklađivanje ove politike kao što je bio prije, i uvijek se odugovlačilo. Sada se to jasno traži, i rekao bih, u kratkom roku“, rekao je Igor Bandović iz Nevladine organizacije Beogradski centar za sigurnosnu politiku za Radio Slobodna Europa (RFE).
- Albanija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija dobile su sredstva u okviru Plana rasta EU za Zapadni Balkan
Europska komisija objavila je 16. listopada da su, u okviru Plana rasta EU za Zapadni Balkan, dodjeljena sredstva Albaniji, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji.
„Ova odluka prepoznaje značajne reforme koje su partneri poduzeli kako bi se bolje uskladili sa standardima EU“, navodi se u priopćenju EK.
Albanija će primiti prvu tranšu u iznosu od 99,3 milijuna eura, od čega će 46,2 milijuna eura biti uplaćeno izravno u državni proračun, dok će preostala sredstva podržati infrastrukturne projekte putem Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF).
Crna Gora će primiti drugu tranšu u iznosu od 8,1 milijun eura, uključujući 3,8 milijuna eura uplaćenih izravno u državni proračun, dok je ostatak namijenjen infrastrukturnim projektima putem WBIF-a.
Sjeverna Makedonija će primiti drugu tranšu u iznosu od 16 milijuna eura, od čega će 7,4 milijuna eura biti uplaćeno izravno u državni proračun, a ostatak će se usmjeriti na financiranje infrastrukturnih projekata putem WBIF-a.
Nakon odobrenja Upravnog odbora WBIF-a, ova će sredstva podržati infrastrukturne projekte u područjima kao što su održivi promet, čista energija, razvoj digitalnih tehnologija i ljudski kapital, u bliskoj suradnji s partnerima sa Zapadnog Balkana i međunarodnim financijskim institucijama.
Od pokretanja Plana rasta za Zapadni Balkan, ukupan iznos isplata dosegao je 99,3 milijuna eura za Albaniju, odnosno 18,3 milijuna eura za Crnu Goru i 25 milijuna eura za Sjevernu Makedoniju.
Plan rasta je financijska inicijativa EU-a vrijedna 6 milijardi eura (za razdoblje 2024. – 2027.) usmjerena na ubrzanje ekonomske konvergencije Zapadnog Balkana s EU-om. „Plan rasta potiče pripremu pristupajućih partnera za članstvo u EU, nudeći pogodnosti koje prethode punoj integraciji u EU. Time se ubrzava proces proširenja i rast njihovih gospodarstava“, zaključuje se u izjavi Europske komisije.
Bosna i Hercegovina, Kosovo i Srbija nisu bili uključeni u ovaj krug isplata iz različitih razloga.
Parlament Kosova, zbog produljenog kašnjenja u formiranju parlamenta nakon izbora ranije ove godine, još nije ratificirao sporazume koji omogućuju dodjelu sredstava iz instrumenata EU-a.
Bosna i Hercegovina tek je nedavno i s velikim zakašnjenjem usvojila svoju Agendu reformi (preduvjet za primanje sredstava). Sukladno tome, svi potrebni postupci za primanje sredstava u okviru Plana rasta još nisu dovršeni.
Srbija nije uvrštena među zemlje koje su primile sljedeću tranšu od EU iz razloga koji nisu službeno objavljeni. Stručnjaci navode dvije vjerojatne prepreke: stagnaciju reformi i neusklađenost vanjske politike (prvenstveno neuvođenje sankcija protiv Rusije).
- Sjedinjene Države ukinule sankcije protiv četvoro dužnosnika iz RS
Ured za kontrolu strane imovine (OFAC) američkog Ministarstva financija 17. listopada ukinuo je sankcije prethodno uvedene protiv četvorice dužnosnika iz Republike Srpske (Bosne i Hercegovine).
To su Daniel Dragičević, šef kabineta predsjednika Republike Srpske; Jelena Pajić Bastinac, glavna tajnica Predsjedništva RS; Dijana Milenković, direktorica Radio-televizije Republike Srpske (RTRS); i Goran Raković, koji je bio šef protokola u Uredu predsjednika RS.
Svi četvoro su sankcionirani zbog sudjelovanja u organizaciji proslave Dana Republike Srpske 9. siječnja. OFAC je tada izjavio da je proslava Dana RS u suprotnosti s prethodnim presudama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, koji je dva puta proglasio proslavu 9. siječnja kao Dana RS neustavnom.
Unatoč ukidanju sankcija protiv ove četiri osobe, Sjedinjene Države nastavljaju primjenjivati restriktivne mjere protiv niza visokih dužnosnika i poslovnih ljudi iz Republike Srpske, uključujući čelnika bosanskih Srba Milorada Dodika i članicu Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željku Cvijanović, zbog njihovih postupaka usmjerenih na potkopavanje Daytonskog mirovnog sporazuma.
Na odluku o ukidanju sankcija protiv četvoro dužnosnika RS, Dodik je brzo i pozitivno reagirao. Prethodno je američke sankcije nazvao „politički motiviranima“ i pokrenutima od strane „Bidenovih ljudi“, a sada je pozdravio ukidanje ograničenja, izrazivši nadu da će se proces ukidanja sankcija nastaviti. „Uspjevamo natjerati neke ljude da shvate da je sve politički motivirano i vjerujem da ćemo uspjeti“, zaključio je Dodik.
Prema tvrdnjama novinara, u prosincu prošle godine vlada Republike Srpske potpisala je ugovor s američkom odvjetničkom tvrtkom za lobiranje u SAD-u, za ukidanje sankcija protiv dužnosnika RS-a, kao i za promicanje dijaloga između RS-a i administracije Donalda Trumpa.
Trenutno ukidanje sankcija protiv četvorice osoba smatra se znakom ublažavanja ili čak revizije američke politike prema Republici Srpskoj. Međutim, američke vlasti naglašavaju da politika podrške suverenitetu, teritorijalnom integritetu i multietničkom karakteru Bosne i Hercegovine ostaje nepromijenjena.
- Lokalni izbori na Kosovu protekli mirno
Lokalni izbori na Kosovu održani su 12. listopada u mirnoj atmosferi i bez ozbiljnih incidenata. Prema Središnjem izbornom povjerenstvu, tijekom dana zabilježeno je samo nekoliko manjih kašnjenja u otvaranju biračkih mjesta u nekim područjima i slučajeva fotografiranja glasačkih listića.
Izlaznost birača dosegla je skoro 40 posto, što je niže nego na lokalnim izborima 2021. (kada je zabilježeno nešto više od 43 posto). Više od 2,5 milijuna građana imalo je pravo glasa na tadašnjim izborima.
Rezultati kandidata za gradonačelnike u nekoliko gradova bili su tijesni, te će stoga biti potreban drugi krug glasovanja za konačne rezultate. Konkretno, nijedan od kandidata nije osvojio više od 50 posto glasova za izbor za gradonačelnika u Prištini.
Glavna srpska stranka na Kosovu, Srpska lista, koja je bojkotirala prethodne lokalne izbore, sudjelovala je u ovoj kampanji uz aktivnu javnu podršku službenog Beograda. Kao rezultat toga, Srpska lista pobijedila je u većini općina sa srpskom većinom u prvom krugu, uključujući Leposavić, Zubin Potok, Zvečan, Sjevernu Mitrovicu na sjeveru Kosova i Gračanicu u blizini Prištine. U Klokotu, na jugoistoku Kosova, kandidat za gradonačelnika Srpske liste prošao je u drugi krug protiv kandidata Stranke nacionalnog jedinstva.
Predsjednica Kosova Vjosa Osmani i vršitelj dužnosti premijera Albin Kurti optužili su Srbiju za miješanje u izborni proces na Kosovu „podmićivanjem“ srpske zajednice da glasa za Srpsku listu, te pozvali EU da reagira. Službeni Beograd je porekao te optužbe.
- U Tirani održan skup podrške vođama Oslobodilačke vojske Kosova
Tisuće građana sudjelovalo je na skupu na Trgu Skenderbeg u Tirani 17. listopada, u znak solidarnosti s bivšim vođama Oslobodilačke vojske Kosova (OVK/UÇK) kojima se sudi u Specijaliziranom sudu za Kosovo u Haagu.
Događaj je organizirala Organizacija veterana Oslobodilačke vojske Kosova, a održan je pod sloganom „Sloboda ima ime“ (Liria ka emër).
U Specijaliziranom sudu za Kosovo u Haagu sudi se bivšem predsjedniku Kosova Hashimu Thaçiju, koji je bio politički vođa Oslobodilačke vojske Kosova tijekom rata, bivšem predsjedniku Skupštine Kosova Kadriju Veseliju, koji je bio šef obavještajne službe OVK, bivšem predsjedniku Skupštine Kosova Jakupu Krasniqiju, koji je bio glasnogovornik OVK, i bivšem zastupniku Rexhepu Selimiju, koji je bio član Glavnog stožera OVK. Bivši vođe OVK optuženi su za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti počinjene na Kosovu i određenim područjima Albanije između ožujka 1998. i rujna 1999. Niti jedan od optuženika nije se izjasnio krivim.
Tijekom skupa u Tirani 17. listopada, govornici su isticali pravednost rata za oslobođenje Kosova i izrazili podršku bivšim vođama OVK.
Bivši albanski predsjednik Alfred Moisiu naglasio je da je borba OVK „bila pravedna i čista, a njezini vođe zatvoreni su na temelju neosnovanih optužbi“.
Ali Ahmeti, jedan od osnivača OVK i vođa Demokratske unije za integraciju (DUI) u Sjevernoj Makedoniji, izjavio je da se „pravda dovodi u pitanje postupcima Specijaliziranog suda“. Naglasio je da OVK „nije prekršila ratne zakone i branila je svoj narod od genocida“.
Voditelj parlamentarne skupine vladajuće Albanske Socijalističke stranke, Taulant Balla, sastao se nakon skupa s gradonačelnikom Prištine Përparimom Ramom i sinom bivšeg predsjednika Kosova, Endritom Thaçijem, koji su sudjelovali na skupu. „Jači smo kada smo zajedno“, napisao je Balla na društvenim mrežama.
Albanski premijer Edi Rama objavio je podršku skupu na svojoj službenoj Facebook stranici. Rama nije prisustvovao prosvjedu jer, kako je izjavio, nije želio da politizacija našteti svrsi i popularnosti događaja.
Vođa oporbene Demokratske stranke Albanije, Sali Berisha, nakon prosvjeda naglasio je da optužbe protiv bivših čelnika nisu potkrijepljene tijekom suđenja, te da su ih izmislili Beograd „i neprijatelji albanske nacije“.
Prema njegovim riječima, Demokratska stranka podržava pravdu, protivi se svakom pokušaju izjednačavanja osloboditelja s agresorima, te poziva sud u Haagu da proglasi vođe OVK nevinim.
Suđenje četvorici bivših vođa Oslobodilačke vojske Kosova započelo je 2023. godine, tri godine nakon njihovog uhićenja i pritvora na sudu u Haagu. Očekuje se da će suđenje završiti do kraja prosinca.
Prije nekoliko dana sud u Haagu odbio je zahtjev Hashima Thaçija za puštanje iz pritvora, što je izazvalo nezadovoljstvo među pristašama OVK u regiji.
