- Smrtonosni požar u noćnom klubu u Sjevernoj Makedoniji odnio 59 života
U požaru u noćnom klubu Pulse, u istočnom makedonskom gradu Kočani, u noći 16. ožujka tragično je poginulo pedeset i devet ljudi, uglavnom mladih. 197 ozlijeđenih, koji su zadobili opekline.
Požar je izbio oko 2:30 ujutro, a vjeruje se da su požar izazvale iskre iz opreme za svjetlosne efekte na pozornici. Velik broj žrtava objašnjava se činjenicom da prostorije kluba nisu bile prikladne za održavanje masovnih događanja; osim toga, u objektu nije bilo dovoljno aparata za gašenje požara.
Istraga je u tijeku.
Sjeverna Makedonija proglasila je sedmodnevnu žalost. Nekoliko susjednih zemalja proglasilo je jedan dan žalosti.
Više od 100 žrtava prebačeno je u bolnice u inozemstvu – u Srbiju, Bugarsku, Sloveniju, Hrvatsku, Grčku, Italiju, Austriju, Belgiju, Litvu, Tursku, Švedsku, Mađarsku i Poljsku.
Sjeverna Makedonija je aktivirala mehanizam civilne zaštite Europske unije kako bi olakšala koordinaciju pomoći iz zemalja članica.
Tisuće makedonskih studenata i učenika, ali i običnih građana, okupilo se 18. ožujka u Skoplju, i u drugim gradovima diljem zemlje, kako bi odali počast žrtvama. Tijekom okupljanja ljudi su izrazili i protest protiv ubojite korupcije, tražeći odgovornost.
U Kočanima je skup prerastao u nerede. Prosvjednici su faktički demolirali kafić Classic, koji ima istog vlasnika kao i klub Pulse, te opljačkali njegovu imovinu.
Trenutno je pod istragom 20 osoba, uključujući i visoke dužnosnike. Nekoliko osumnjičenih je privedeno. „Neće biti milosti, bez obzira kojoj etničkoj pripadnosti ili političkoj stranci netko pripada. Ono što se dogodilo je više od zločina, to je masovno ubojstvo koje je netko dopustio zbog novca, mita i korupcije”, rekao je premijer Sjeverne Makedonije Kristijan Mickoski.
- Je li protiv prosvjednika u Beogradu korišten „zvučni top“?
Najveći politički skup u povijesti Srbije održan je 15. ožujka. Organizacija Arhiv javnih skupova procjenjuje da se skupu u Beogradu okupilo između 275.000 i 325.000 ljudi.
Akciju su organizirali studenti koji već nekoliko mjeseci blokiraju fakultete i masovno se okupljaju tražeći političku i pravnu odgovornost za smrt 15 osoba na novosadskom željezničkom kolodvoru, gdje se 1. studenog prošle godine na ljude srušila nadstrešnica.
Uoči skupa 15. ožujka, srbijanske vlasti upozoravale su na planove prosvjednika da zauzmu državne institucije, te na moguće nasilne akcije, no to se nikada nije dogodilo.
„Srbija je pobijedila, uspjeli smo sačuvati mir“, rekao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u govoru kasno uvečer 15. ožujka.
Međutim, prosvjednici i oporba optužili su vlasti za korištenje zabranjene opreme – zvučnog topa – protiv prosvjednika.
Brojni video snimci objavljeni na društvenim mrežama pokazuju kako aktivisti minutom šutnje odaju počast žrtvama tragedije u Novom Sadu. Zatim su viđeni prosvjednici kako se naglo razilaze, bez vidljivog razloga.
„Prema svjedočenjima, prisutni su osjetili snažan zvučni udar prije nego što su se suočili s valom vrućine ili vjetra“, navodi se u priopćenju nekoliko srpskih organizacija civilnog društva (NVO).
Srbijanski predsjednik, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo obrane i Sigurnosno-informativna agencija (BIA) odmah su odbacili optužbe o korištenju zvučnih topova protiv prosvjednika. Međutim, oporbeni čelnici predstavili su fotografije na kojima se vide vozila opremljena zvučnim topovima, uočena 15. ožujka ispred zgrade predsjedničke administracije. Nakon toga srbijanska policija priznala je da ima snažne akustične uređaje u službi Ministarstva unutarnjih poslova, prezentirajući ih novinarima. Policija je inzistirala na tome da „zvučni topovi“ nikada nisu korišteni kao sredstvo za suzbijanje nereda, već da su se planirali koristiti za emitiranje poruka prosvjednicima.
Unatoč ovog konteksta, 19. ožujka Skupština Srbije potvrdila je ostavku premijera Miloša Vučevića. Time je počelo odbrojavanje od 30 dana za imenovanje nove vlade.
Ako nova vlada ne bude sastavljena u roku od 30 dana, bit će održani novi parlamentarni izbori. Prijevremeni izbori sada se smatraju najvjerojatnijim razvojem događaja.
- Republika Srpska provizorno usvojila novi ustav
Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) usvojila je 13. ožujka navečer nacrt novog Ustava RS-a.
Temeljne odredbe određuju Republiku Srpsku kao suverenu, jedinstvenu i nedjeljivu ustavnopravnu cjelinu, potvrđenu voljom naroda i Općim okvirnim sporazumom za mir u Bosni i Hercegovini (Dejtonski mirovni sporazum). Republika Srpska definirana je kao država srpskog naroda i svih naroda i građana koji u njoj žive.
Ukida se jedinstveno državljanstvo Bosne i Hercegovine, a spominje se samo državljanstvo entiteta BiH – Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine.
Novim Ustavom bit će predviđeno stvaranje Vojske Republike Srpske, ukidanje Vijeća naroda Republike Srpske i mjesto potpredsjednika RS.
U nacrtu se navodi da Republika Srpska ima pravo na samoopredjeljenje i da se može ujediniti u državne zajednice federalnog ili konfederalnog ustrojstva sa susjednim i drugim državama – ili skupinama država.
Predviđeno je da se zakoni koje usvoji Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine primjenjuju na teritoriji Republike Srpske tek nakon što ih odobri Narodna skupština Republike Srpske.
Nacrtom novog Ustava utvrđeno je da će Ustavni sud Republike Srpske (a ne Bosne i Hercegovine) odlučivati o primjeni zakona i akata vlasti BiH na području Republike Srpske.
Za usvajanje nacrta novog Ustava RS glasalo je 50 zastupnika vladajuće koalicije od 58 prisutnih na sjednici.
Okvirno usvojeni nacrt Ustava Republike Srpske bit će stavljen na javnu raspravu u trajanju od 30 dana, a naknadno će se o novom Ustavu glasati u roku od šest mjeseci.
Za konačno usvajanje novog Ustava potrebna je dvotrećinska većina (56 zastupnika), a vladajuća koalicija ih broji samo 53.
Ukoliko se u konačnici usvoji novi ustav Republike Srpske, to će značiti jasan kurs za RS da dobije mnogo veću, pa čak i potpunu samostalnost.
Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt ne dijeli mišljenje da Milorad Dodik „blefira”. Prema njegovom mišljenju, riječ je o „dugo planiranim pripremama za osamostaljenje” RS.
„Ne, ovo nije blef, ovo je još uvijek pokušaj da se na miran način iscrtaju nove granice”, rekao je Schmidt u intervjuu austrijskim medijima.
- Kosovo, Albanija i Hrvatska potpisale memorandum o vojnom savezu
Dokument su 19. ožujka u Tirani potpisali ministar obrane Albanije Pirro Vengu, njegov kosovski kolega Eyup Maqedonci i šef hrvatskog obrane Ivan Anušić.
Cilj memoranduma je promicanje suradnje u izgradnji obrambenih sposobnosti i obrambene industrije, povećanje interoperabilnosti kroz obuku, suzbijanje hibridnih prijetnji i jačanje strateške otpornosti, kao i pružanje pune potpore euroatlantskoj i regionalnoj obrambenoj integraciji Kosova.
Kako je navedeno, Memorandum je prvi takav ugovor potpisan u regiji.
„Imamo zajedničku procjenu prijetnji u krhkom sigurnosnom okruženju. U tom kontekstu, naša predanost razvoju naših obrambenih sposobnosti jača je nego ikad“, naglasio je ministar Vengu.
Ministar Maqedonci istaknuo je kako „svrha ove suradnje nije ugroziti bilo koga, to je poruka onima koji namjeravaju ugroziti regiju“. „Pokazujemo im da smo zajedno i da nikome nećemo dopustiti da destabilizira regiju. Ovaj sporazum je deklaracija, to je poruka svakoj zemlji, koja ima za cilj destabilizaciju, da smo zajedno“, rekao je.
Hrvatski ministar istaknuo je kako je cilj jačanje regionalne stabilnosti i poboljšanje interoperabilnosti oružanih snaga triju zemalja, uključujući zajedničke vježbe i razmjenu vojnih iskustava.
Anušić je istaknuo da bi Bugarska u budućnosti mogla pristupiti tom trilateralnom vojnom savezu.
Komentirajući dogovore Zagreba, Tirane i Prištine, srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić ustvrdio je da je potpisivanje trilateralnog Memoranduma kršenje „tzv. subregionalnog sporazuma o kontroli naoružanja iz 1996.“, te optužio Albaniju, Hrvatsku i „tzv. Kosovo“ da su „započeli utrku u naoružanju u regiji“. Međutim, regionalni analitičari naglašavaju da je sporazum iz 1996. godine, koji srbijanski predsjednik spominje, dokument u kojem su, zapravo, samo navedene vrste i količine naoružanja koje su u tom trenutku mogle imati SRJ, BiH i Hrvatska, pa se optužbe Beograda čine neutemeljenima.
