- Albanija otvara prva poglavlja pregovora o ulasku u EU
Dana 15. listopada na sastanku druge Međuvladine konferencije u Luksemburgu otvorena su pregovaračka poglavlja iz klastera 1, Osnove. Riječ je o poglavljima o funkcioniranju demokratskih institucija, reformi javne uprave, pravosuđu, pravosuđu, javnoj nabavi i financijskom nadzoru.
Albansko izaslanstvo predvodio je premijer Edi Rama koji je istaknuo da bi Albanija trebala ući u EU do 2030. godine.
Međutim, promatrači izražavaju sumnju u pristupanje Albanije EU u sljedećih šest godina, predviđajući duži put za zemlju da postane članica Europske unije.
Ključni izazovi za Tiranu uključuju potrebu za uvođenjem načela vladavine prava i borbu protiv korupcije.
- Srbijanski predsjednik Vučić telefonirao s Putinom
Poziv je održan 20. listopada u povodu 80. obljetnice oslobođenja Beograda u Drugom svjetskom ratu. „Vjerujem da će ovaj razgovor pomoći daljnjem razvoju odnosa Rusije i Srbije”, rekao je srbijanski predsjednik.
Prema Vučićevim riječima, on je u razgovoru s Putinom istaknuo da Srbija ne namjerava uvoditi sankcije Ruskoj Federaciji. Osim toga, tijekom telefonskog razgovora strane su razgovarale o opskrbi plinom. „Razgovarali smo i o plinskim sporazumima i očekujem da ćemo… početi razgovarati o dugoročnom sporazumu s Ruskom Federacijom“, rekao je Vučić.
Razgovor predsjednika Srbije i predsjednika Ruske Federacije održan je uoči summita BRICS-a u Kazanju. Vučić je očito pokušao objasniti Putinu svoj nedolazak na summit na način da minimalizira negativne implikacije ovog poteza za srpsko-ruske odnose. Riječ je, prije svega, o tome da se Srbiji osigura daljnja kupnja ruskog plina po sniženim cijenama.
S druge strane, nekoliko sati nakon telefonskog razgovora s predsjednikom Rusije, predsjednik Srbije sastao se s pomoćnikom američkog državnog tajnika Jamesom O’Brienom i izvršnom direktoricom za Europu u Europskoj službi za vanjske poslove Angelinom Eichhorst. Prema Vučićevim riječima, bio je to „odličan sastanak s fokusom na političku situaciju u regiji, aktualnu situaciju na Kosovu i Metohiji, te jačanje suradnje u više područja“.
Očigledno je da predsjednik Srbije nastoji nastaviti voditi multivektorsku politiku, balansirajući između Rusije i Zapada.
- Vučić preskočio summit BRICS-a
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić najavio je 21. listopada da neće doći na summit BRICS-a u Rusiji od 22. do 24. listopada. U to će vrijeme imati sastanke s premijerom Poljske Donaldom Tuskom i premijerom Grčke Kyriakosom Mitsotakisom. Kasnije se očekuje i dolazak čelnice Europske komisije Ursule von der Leyen.
Kako je srbijanski predsjednik izjavio u televizijskom intervjuu, Putin je upoznat s njegovom odlukom, jer su o tome razgovarali dan ranije telefonom. Vučić je kazao da je Putinu rekao da „sve i da nije bilo takvih posjeta, bilo bi mi izuzetno teško doći zbog raznih pitanja“, što Putin „dobro zna“ jer „shvaća Srbiju“. No, „poslat ćemo izaslanstvo od četiri naša ministra“, naglasio je srbijanski predsjednik.
Srbiju će na summitu u Kazanju predstavljati potpredsjednik Vlade Aleksandar Vulin, ministar obrane Bratislav Hasić, ministrica gospodarstva Andrijana Mesarović i ministar Nenad Popović.
Sastav izaslanstva pokazuje da je Srbija spremna razvijati odnose s članicama BRICS-a na vojnom i gospodarskom planu. Međutim, Beograd očito nije spreman promijeniti vektor vanjske politike s EU na BRICS.
- U Crnoj Gori objavljeni rezultati popisa stanovništva
Najviše građana Crne Gore izjašnjava se kao Crnogorci: 41,12 posto (256.436). Slijede Srbi s 32,93 posto (205.370), te Bošnjaci s 9,45 posto (58.956).
Oko 4,97% građana (30.978) izjasnilo se kao Albanci, 2,06% (12.824) kao Rusi, a 1,63% (10.162) kao Muslimani.
Također, 2,88 posto građana, odnosno 17.907, odlučilo se ne izjasniti o tome.
Rečeno je to na konferenciji za novinare u Državnom zavodu za statistiku (Monstat), na kojoj su predstavljeni podaci o popisu stanovništva koji je održan od 3. do 28. prosinca 2023. godine.
Prema popisu, najviše Crnogoraca govori srpskim jezikom: 43,18 posto (269.307). Crnogorski jezik osvojio je 34,52 posto (215.299), a treći je bosanski jezik sa 6,97 posto (43.470).
Albanski jezik govori 5,25% (32.725), ruski 2,36% (14.731), a srpskohrvatski 2,08% (12.999).
Također, 1,71 posto stanovništva (10.691) bilo je suzdržano od izražavanja mišljenja.
Nakon što su objavljeni rezultati popisa, uslijedili su pozivi državnih dužnosnika prosrpskih političkih snaga da podrže davanje službenog statusa srpskom jeziku. To je posebno tražio ministar unutarnjih poslova Crne Gore Danilo Šaranović. On je rekao da će podržati da srpski jezik postane službeni i inicijativu da srpski jezik bude službeni u Ustavu Crne Gore.
Trenutno je crnogorski jezik definiran kao „službeni“ jezik u Ustavu Crne Gore. Srpski, kao i bosanski, albanski i hrvatski jezici su oni koji su u „službenoj upotrebi“.
- Uhićen bivši predsjednik Albanije Ilir Meta
Bivši predsjednik Albanije i predsjednik Slobodarske stranke Ilir Meta uhićen je po nalogu ureda Specijalnog tužitelja za borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala (SPAK).
Meta je optužen za korupciju, pranje novca, kao i za neprijavljivanje i prikrivanje bogatstva. On negira sve optužbe.
Ilir Meta bio je predsjednik Albanije od 2017. do 2022. Osim predsjedničke funkcije, bio je i premijer, ministar vanjskih poslova te obnašao druge visoke dužnosti. Posljednjih godina Meta je bio protivnik premijera Edija Rame i njegove političke snage.
Čelnik oporbene Demokratske stranke Sali Berisha rekao je da je Metino uhićenje namjestio Rama koji „nastoji udariti na svoje političke protivnike“.
Predstavnici Slobodarske stranke upozorili su da bi daljnje zadržavanje Ilira Mete u pritvoru dovelo do prosvjeda.
