- EU podržava projekt iskopavanja litija u Srbiji
Europska unija i Srbija potpisale su Memorandum o strateškom partnerstvu o održivim sirovinama (prvenstveno litiju), kao i o proizvodnji automobilskih baterija i električnih vozila.
Dokument je potpisan 19. srpnja na Samitu o kritičnim sirovinama u Beogradu.
Europska komisija ističe da je svrha partnerstva utvrđenog Memorandumom podržati razvoj novih lokalnih industrija i visokokvalitetnih radnih mjesta.
Bliska suradnja EU i Srbije predviđena je u pet područja.
To uključuje istraživanje i inovacije, prvenstveno u okviru EU programa Horizon Europe. Obje strane će dijeliti znanje i tehnologiju na temelju potpisanog Memoranduma.
Drugo područje suradnje obuhvaća mobilizaciju financijskih i investicijskih instrumenata EU-a za potporu investicijskim projektima u Srbiji.
Također je predviđena obuka i usavršavanje srpskih stručnjaka.
Nakon potpisivanja Memoranduma o razumijevanju, EU i Srbija će u roku od šest mjeseci izraditi mapu puta u kojoj će biti predstavljeni konkretni koraci za provedbu strateškog partnerstva.
Sporazumi Beograda i Bruxellesa usmjereni su na potporu projektu iskopavanja litija – projektu Jadar. Unatoč prosvjedima ekoloških aktivista i stanovnika regije u kojoj bi se trebao vaditi litij, srbijanske vlasti nedavno su “reanimirale” projekt.
- Albanija poziva Grčku da zakonski okonča stari rat
Albanski parlament je 18. srpnja izglasao deklaraciju kojom se od Grčke traži da ukine 84 godine star zakon o proglašenju ratnog stanja s Albanijom.
U apelu zastupnici traže od albanske vlade da uloži sve napore, zajedno s grčkom vladom, da ukine “ratno pravo” i pravne implikacije koje taj zakon nosi.
Dana 28. listopada 1940. Italija je objavila rat Grčkoj, napavši tu zemlju s tada okupiranog albanskog teritorija. Odmah nakon toga Grčka je proglasila “ratno stanje” s Italijom i Albanijom. Kraljevskim dekretom od 10. studenoga 1940. albansko stanovništvo je iseljeno s grčkih teritorija, a njihova imovina je zaplijenjena. Od tada su te norme ostale na snazi. Dakle, Albanija i Grčka, unatoč tome što su obje saveznice u NATO-u, tehnički su još uvijek u ratu, a stotine milijuna dolara vrijedna imovina etničkih Albanaca u Grčkoj ostaje blokirana.
- Alexander Kasanoff postaje novi predstavnik SAD-a za Zapadni Balkan
On će zamijeniti Gabriela Escobara, čiji je mandat istekao krajem svibnja.
Kako je izvijestio State Department, Alexander Kasanof izabran je za zamjenika pomoćnika tajnika za Zapadni Balkan, kao i za tisak i javnu diplomaciju u Uredu za europske i euroazijske poslove.
Prethodno je Kasanoff bio izvršni pomoćnik bivše podtajnice za politička pitanja, Victorije Nuland. Služio je u američkim diplomatskim misijama u Irskoj, Turkmenistanu, Čileu i Ukrajini. Dobitnik je nagrade James Clement Dunn za izvrsnost za svoj rad kao politički savjetnik u Veleposlanstvu SAD-a u Kijevu tijekom Euromajdanske revolucije 2014. godine, prenose srpski mediji.
- Kosovo gasi rusko-srpsku mrežu benzinskih postaja
Inspektorat Ministarstva industrije, poduzetništva i trgovine Kosova, uz podršku lokalne policije, zatvorio je tri benzinske postaje kojima je upravljala Naftna industrija Srbije (NIS Petrol) u Sjevernoj Mitrovici i Zubinom Potoku, dok je Kosovska agencija za privatizaciju (KAP) raskinula ugovore o najmu.
Prema kosovskim vlastima, benzinske crpke radile su bez odgovarajuće dozvole, a dvije od njih nisu bile ni oporezovane.
Ministar unutarnjih poslova Xhelal Svecla izjavio je da “kršiteljima zakona kao što je NIS Petrol, podružnica ruskog Gazproma, nije mjesto u Republici Kosovo”.
Glavni vlasnik NIS-a je Gazprom Neft, Gazprom i Vlada Srbije.
Otvaranje benzinske postaje NIS Petrol na sjeveru Kosova 2016. izazvalo je snažan otpor kosovskih vlasti, koje su rad tvrtke u Sjevernoj Mitrovici nazvale pokušajem širenja ruskog utjecaja na Kosovu i regiji. Priština je tada uputila prosvjednu notu Europskoj uniji i međunarodnim institucijama.
