- Srbija, Mađarska i Rusija planiraju izgradnju novog naftovoda
Dana 21. srpnja, srbijanska ministrica rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović i mađarski ministar vanjskih poslova i trgovine Péter Szijjártó održali su pregovore s ruskim zamjenikom ministra energetike Pavelom Sorokinom o provedbi projekta izgradnje naftovoda između Srbije i Mađarske i opskrbi ruskom sirovom naftom.
„Bruxelles agresivno prekida energetske veze, zabranjuje korištenje ruskih energetskih resursa i blokira transportne rute. Ova se situacija može riješiti uključivanjem više izvora energije i razvojem dodatnih transportnih ruta. Danas, zajedno s našim srbijanskim i ruskim kolegama, dogovaramo izgradnju novog naftovoda koji će povezati Mađarsku sa Srbijom“, izjavio je Szijjártó.
Nakon razgovora, Đedović Handanović izjavila je da vlade Srbije, Mađarske i Rusije podržavaju provedbu ovog projekta, koji će zemlji osigurati dodatnu rutu za opskrbu sirovom naftom u sljedećih nekoliko desetljeća. „Izgradnja ovog naftovoda omogućit će Srbiji da osigura opskrbu sirovom naftom preko Mađarske, čime će se dodatno ojačati njezina energetska sigurnost. Diverzifikacija opskrbe važna je kako bi bila sigurnija i manje ovisna o jednoj ruti opskrbe, posebno u sve nestabilnijem geopolitičkom kontekstu“, rekla je Đedović Handanović.
Prema izvješćima, duljina novog naftovoda premašit će 300 km. Povezivat će grad Novi Sad u Srbiji s prijemnom stanicom naftovoda „Družba“ koja se nalazi u Százhalombatti u Mađarskoj. Projektiranje i tehnička dokumentacija su u završnoj fazi, a očekuje se da će radovi započeti početkom 2026. Planirano je da novi naftovod bude pušten u rad 2027. Projekt je osmišljen za godišnji tranzit do 5 milijuna tona nafte.
Beogradske vlasti odlučile su izgraditi dodatnu rutu opskrbe naftom kada je Hrvatska krajem 2022. zabranila transport ruske nafte naftovodom JANAF u skladu sa sankcijama Europske unije protiv Rusije zbog njezine invazije na Ukrajinu. U listopadu 2022. godine, Srbija i Mađarska dogovorile su izgradnju naftovoda koji bi Srbiji omogućio primanje ruske nafte spajanjem na naftovod „Družba“ koji prolazi kroz Ukrajinu.
Godine 2022. Europska unija privremeno je ukinula zabranu uvoza ruske nafte Mađarskoj putem naftovoda „Družba“, budući da zemlja nema pristup moru. Istovremeno, Ukrajina trenutno raspravlja o mogućnosti prekida tranzita ruske nafte, što dovodi u pitanje budućnost srpsko-mađarskog naftovoda.
- Srbija i Kina provode prve zajedničke vojne vježbe
U drugoj polovici srpnja, specijalne jedinice kineske i srbijanske vojske održat će zajedničke vježbe pod nazivom „Čuvar mira 2025.“ u provinciji Hebei na sjeveru Kine, najavio je pukovnik Jiang Bing, glasnogovornik kineskog Ministarstva obrane, na konferenciji za novinare.
„Ovo će biti prve zajedničke vježbe kineske i srbijanske vojske“, rekao je, dodajući da će bilateralne aktivnosti pomoći u jačanju borbenih sposobnosti snaga sudionica i produbljivanju suradnje između dviju vojski.
Ove vježbe dio su razvijanja vojne suradnje između zemalja. Istočnoazijska država osigurala je balkanskoj zemlji sustave protuzračne obrane za zaštitu svog zračnog prostora.
Srbija je jedina europska zemlja koja ima vojnu suradnju s Kinom, uključujući vojno-tehničku suradnju. Stoga se ne radi samo o vježbama, već i o onome što im prethodi – nabavi oružja i opreme, zajedničkom razvoju, tj. prijenosu određene imovine i stručnosti iz Kine u srbijansku vojnu industriju, primjećuju vojni analitičari.
- EU smanjuje proračun Plana rasta za Bosnu i Hercegovinu
Bosna i Hercegovina ostala je bez prvih 108,5 milijuna eura iz Plana rasta Europske unije za Zapadni Balkan, jer se političari iz BiH, tijekom godine i osam mjeseci, nisu uspjeli međusobno dogovoriti i predstaviti EU konačnu verziju programa reformi potrebnog za početak financiranja.
Spor unutar BiH nastao je jer Republika Srpska odbija bilo kakav prijenos ovlasti na državu, dok političari iz Federacije Bosne i Hercegovine zahtijevaju da državne institucije barem koordiniraju proces. Predstavnici Republike Srpske čak odbacuju upotrebu termina „nacionalni“ u bilo kojem kontekstu u Agendi reformi na kojoj inzistiraju predstavnici Federacije.
EU nudi 6 milijardi eura zemljama regije kako bi ubrzala njihov razvoj i integraciju, a BiH je jedina zemlja koja nije ispunila preduvjete niti se dogovorila o planu reformi prihvatljivom Europskoj komisiji.
Prema nacrtu Agende reformi, vlasti dvaju entiteta Bosne i Hercegovine planirale su podnijeti zahtjeve za infrastrukturne projekte vrijedne preko 2,3 milijarde eura.
Primjerice, planira se korištenje sredstava EU za dovršetak izgradnje autoceste na paneuropskom koridoru 5c, koja će povezati hrvatsku luku Ploče s Budimpeštom; modernizacija željeznice izgrađene za vrijeme bivše Jugoslavije; provedba niza energetskih projekata; te digitalizacija zemlje, uključujući izgradnju moderne optičke mreže i uvođenje 5G mreže.
Unatoč neslaganjima, političari iz različitih dijelova BiH uspjeli su se dogovoriti o pojedinačnim infrastrukturnim projektima, ali to se pokazalo nedovoljnim. Europska komisija odlučila je da više neće čekati konačni dokument od BiH i povukla je deset posto sredstava planiranih za Bosnu i Hercegovinu, što znači manje sredstava za sve planirane projekte u BiH, a više za ostale zemlje u regiji.
Nakon što je Bosna i Hercegovina ostala bez prvih 108,5 milijuna eura iz Plana rasta Europske unije za Zapadni Balkan, Bosna i Hercegovina sada može pristupiti maksimalno 976,6 milijuna eura. Europska komisija upozorava vlasti Bosne i Hercegovine da će, ako se konačna, konsolidirana verzija Agende reformi ne predstavi do 30. rujna 2025., doći do dodatnih deset posto smanjenja planiranih sredstava.
- Sveučilište Crne Gore pristaje na suradnju s kineskim računalnim centrom pod američkim sankcijama
Državno sveučilište Crne Gore i Računalni centar provincije Shandong (Nacionalni superračunalni centar u Jinanu) Narodne Republike Kine dogovorili su suradnju. Memorandum o razumijevanju potpisali su rektor Sveučilišta Crne Gore Vladimir Božović i tajnik Partijske komisije Nacionalnog superračunalnog centra u Jinanu Yu Li Wang.
„Ovim memorandumom otvaramo vrata strateškoj suradnji u područjima koja oblikuju budućnost digitalne sigurnosti i tehnologija – od kriptografskih protokola i umjetne inteligencije do blockchaina i zajedničkih istraživačkih platformi. Naš cilj je razmjena znanja, razvoj inovativnih rješenja i izgradnja snažnih veza između akademskih zajednica u Crnoj Gori i Kini“, izjavio je Božović.
Planirana suradnja uključuje istraživanje i razvoj kriptografskih protokola i sigurnosnih sustava, optimizaciju umjetne inteligencije, dizajn arhitektura kibernetičke sigurnosti temeljenih na integraciji hardverskih i softverskih rješenja. Suradnja, također, uključuje primjenu blockchain tehnologije za zajedničko osposobljavanje AI modela, kao i stvaranje zajedničke platforme za testiranje i provjeru kriptografskih algoritama u simuliranim sigurnosnim izazovima.
Tijekom sastanka raspravljalo se i o specifičnim mogućnostima proširenja suradnje, uključujući razmjenu istraživača, zajedničko sudjelovanje u međunarodnim projektima, kao i povezivanje kroz istraživački rad, zajedničke obrazovne programe i inovacijske centre.
Od travnja 2021. Nacionalni superračunalni centar u Jinanu nalazi se na popisu organizacija koje je sankcioniralo američko Ministarstvo trgovine. Prema američkom Uredu za industriju i sigurnost (BIS), ovaj i šest drugih kineskih centara povezani su s kineskim programima modernizacije vojske i razvojem naoružanja, uključujući hipersonične projektile i potencijalno oružje za masovno uništenje. Sankcije sprječavaju te organizacije da pristupe naprednim američkim tehnologijama, posebno u čipovima i softveru, zbog sumnji da bi se te tehnologije mogle koristiti u vojne svrhe.
Suradnja Državnog sveučilišta Crne Gore s visokotehnološkim kineskim centrom pod sankcijama mogla bi zakomplicirati odnose Podgorice s Washingtonom.
- Studentski prosvjedi se nastavljaju u Srbiji
Kao što je poznato, studenti već nekoliko mjeseci blokiraju sveučilišne fakultete diljem Srbije, inzistirajući na odgovornosti za smrt 16 ljudi nakon urušavanja betonske nadstrešnice na željezničkom kolodvoru u Novom Sadu 1. studenog 2024. Nedavno je na popis zahtjeva studentskog pokreta dodan i zahtjev za raspisivanje prijevremenih parlamentarnih izbora.
Tijekom proteklog tjedna prosvjednici su nekoliko sati blokirali mostove, trgove i ceste u Beogradu te autocestu u Užicu. Skupovi i blokade cesta održali su se i u Nišu, Kragujevcu, Novom Sadu, Kruševcu, Loznici i drugim gradovima. Na nekim mjestima došlo je do sukoba između prosvjednika i policije.
Dana 22. srpnja policija i uprava Studentskog kulturnog centra (SKC) u Beogradu ispraznili su zgradu u kojoj su studenti boravili od veljače. Nakon toga, provladini mediji i vlasti izvijestili su o neredima i krađama koje su otkrili u prostorijama SKC-a.
Srpski predsjednik Aleksandar Vučić tom je prilikom izjavio da je „zadatak države pronaći odgovorne za pad nadstrešnice u Novom Sadu, ali i osigurati odgovornost za sve koji su nakon toga uništili zemlju“. „ To znači da će morati da odgovaraju svi oni koji su nam uništavali obrazovni sustav, koji su nam od fakulteta pravili svinjce, svi oni koji su nam razarali zemlju i instituciju u prethodnih nekoliko mjeseci“, dodao je.
Unatoč optužbama vlasti, studentski pokret i dalje je odlučan nastaviti prosvjede. Očekuje se da će prosvjedi potrajati, a njihov intenzitet ovisit će o konsolidaciji studenata i civilnog društva, postupcima vlasti i reakciji međunarodne zajednice.
