- Dodik izgubio mandat predsjednika, ali se ne slaže s odlukom
Sud Bosne i Hercegovine je 18. kolovoza odbacio žalbu na odluku Središnjeg izbornog povjerenstva o prestanku mandata predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika.
Sudska odluka je konačna i znači da se prijevremeni predsjednički izbori Republike Srpske moraju raspisati u roku od 90 dana. Predsjednik će se u ovom slučaju birati samo na godinu dana – do listopada 2026., kada je trebao isteći Dodikov mandat.
U veljači je sud u Sarajevu u odsutnosti osudio Dodika na godinu dana zatvora i zabranio mu bavljenje političkim djelovanjem na šest godina. Dodik je proglašen krivim za ignoriranje odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta. Na Dodikov zahtjev, sud je kaznu zatvora zamijenio novčanom kaznom, ali zabrana obnašanja dužnosti ostaje na snazi.
Dodik nije priznao sudsku odluku. „Ne priznajem odluke neustavnih sudskih tijela, ostajem predsjednik Republike Srpske!“, naglasio je na konferenciji za novinare.
Uoči objave sudske odluke o Dodikovom mandatu, premijer Republike Srpske Radovan Višković podnio je ostavku. Dodik je najavio da će predložiti kandidaturu za šefa vlade Republike Srpske nakon konzultacija u skladu s postupkom predviđenim Ustavom RS-a. Prema njegovim riječima, nastupila je kulminacija hibridnog rata Zapada protiv Republike Srpske, te je stoga potrebno prevladati situaciju sastavljanjem vlade nacionalnog jedinstva.
Osim toga, Dodik je najavio održavanje referenduma na kojem će „građani odbaciti nedemokratske odluke“. Prema njegovim riječima, građani će moći odgovoriti na pitanje jesu li spremni da „stranac nametne svoja pravila i uništi ustavni poredak“.
Referendum bi se trebao održati krajem rujna, nakon čega će Narodna skupština Republike Srpske „zakonodavnim putem utvrditi volju građana“. Ako se Sarajevo ni nakon toga ne vrati Daytonskim principima, onda će se naknadno održati referendum o samoodređenju Republike Srpske, rekao je Dodik.
Prema neovisnim političkim analitičarima i pravnim stručnjacima, najavljeni referendum(i) će Ustavni sud Bosne i Hercegovine poništiti. Ako se ipak održe, imat će oblik građanske ankete, plebiscita, i neće imati pravne posljedice.
Istodobno, prema Vehidu Šehiću, stručnjaku za pravna pitanja, vrlo je teško predvidjeti što će se sljedeće dogoditi „u zemlji poput Bosne i Hercegovine, zemlji u kojoj vladavina prava još uvijek ne postoji“.
- Protuvladini prosvjedi se nastavljaju u Srbiji. Glavni zahtjev – prijevremeni izbori
U Srbiji prosvjedi kojima se traži odgovornost za smrt 16 ljudi uslijed urušavanja nadstrešnice na željezničkom kolodvoru u Novom Sadu 1. studenog prošle godine traju već više od devet mjeseci. Kasnije su studenti koji predvode prosvjede zahtjevima dodali poziv vlastima da raspišu prijevremene parlamentarne izbore, jer „država nije učinila ništa da odgovorne za nesreću pozove na odgovornost“.
U kolovozu su prosvjedi u Srbiji postali zaoštreniji, sukobi između protuvladinih prosvjednika i pristaša vladajuće Srpske napredne stranke, prosvjednika i policije postali su češći, a policijske intervencije intenzivnije. Od sredine kolovoza studentski i građanski prosvjedi održavaju se svakodnevno i obuhvaćaju najveće gradove diljem Srbije. Studenti blokiraju fakultete, građani se okupljaju ispred sudskih zgrada, održavaju se prosvjedni marševi, piketing se organizira ispred ureda vladajuće Srpske napredne stranke (SNS), a napadi na sjedište SNS-a nisu rijetkost.
Tijekom prethodnih 15 dana, studentsko-građanski prosvjedi održavali su se masovno diljem zemlje; intervenirala je policija, silom rastjerujući demonstracije koristeći suzavac i bljeskalice, nakon čega su uslijedila uhićenja sudionika prosvjeda, od kojih su neki brutalno pretučeni.
U sukobima su ozlijeđeni deseci policajaca i pripadnika drugih sigurnosnih struktura, uključujući vojnu specijalnu jedinicu „Kobre“. Deseci prosvjednika su privedeni, a više demonstranata je uhićeno.
Dana 22. kolovoza predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, pokazujući svoju namjeru da političku krizu riješi pregovorima, pozvao je predstavnike prosvjednog pokreta na javne rasprave.
„Unatoč svim lošim stvarima koje mislim o njihovim zahtjevima, smatram vrlo važnim da ih čujemo i slušamo jedni druge. Vjerujem da je izuzetno važno obnoviti dijalog u našoj Srbiji“, rekao je Vučić u video obraćanju na Instagramu.
„Uđimo u dijalog, debate s onima koji misle drugačije. Imaju pravo to zahtijevati od svog predsjednika, uključujući i izbore“, rekao je predsjednik Srbije, pozivajući „legitimne predstavnike“ prosvjednika „koje će izabrati“ na rasprave „na svim našim televizijskim kanalima i portalima“. „Vrijeme je da pokažemo lice svakog od nas, ali puno je važnije pokazati programe i predstaviti viziju. Želim da se borimo za viziju, da se borimo za budućnost, da o njoj odlučujemo kroz dijalog i razgovor. Bez sukoba i nasilja. Da vratimo zemlju u pravno stanje, tamo gdje je bila prije devet mjeseci“, rekao je Vučić.
„Želim ući u debate i želim da predstavimo svoju viziju i svoje planove. To je za Srbiju trenutno najvažnije, a onda će građani imati priliku vidjeti čija je vizija stvarna i realna“, rekao je Vučić u svom obraćanju.
Predstavnici studentskog prosvjednog pokreta i oporbe odgovorili su da će debate biti moguće tek nakon što se raspišu prijevremeni izbori.
Studenti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Beogradu najavili su da će razgovarati s predsjednikom kada raspiše izbore.
„Očito nema odgovor na narodnu pobunu, pa bi sada želio razgovarati s nama koje je mjesecima nazivao teroristima. Razgovarat ćemo o vizijama i programima za budućnost tijekom izborne kampanje, kada se raspišu izbori“, rekli su studenti koji sudjeluju u prosvjedima.
Studenti Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu napisali su: „Možda, kada se raspisuju izbori“.
Pravni fakultet u Nišu izjavio je: „Raspisujte izbore. Nemamo više o čemu razgovarati.“
„Studenti mjesecima iznose jasne i konkretne zahtjeve. Dok država mjesecima odgovara samo batinama i otvorenim prijetnjama. Tijekom izborne kampanje ima prostora za debate. To nas čeka nakon raspisivanja izbora“, rekli su studenti Elektrotehničkog fakulteta u Nišu 22. kolovoza.
Predsjednik oporbene Demokratske stranke (DS), Srđan Milivojević, rekao je da je ovo „Vučićev poziv na lažni dijalog“. „Pravite se jaki kada uhićujete, prijetite i tučete, a kada vidite da vas se nitko ne boji, pravite se mirotvorac“, napisao je Milivojević na X.
Vučić je ranije izjavio da će se parlamentarni izbori raspisati prijevremeno, ali nije objavljen točan datum. Očito je da daljnja obećanja srbijanskih vlasti bez konkretnih odluka o raspisivanju izbora neće biti shvaćena od strane sudionika prosvjeda i oporbeno orijentiranih građana.
- Međunarodna reakcija na političku krizu u Srbiji
Reakcija Europske unije na događaje u Srbiji ostaje suzdržana.
Sredinom kolovoza, nakon eskalacije prosvjeda i izbijanja nasilja, europska povjerenica za proširenje Marta Kos izrazila je duboku zabrinutost.
„Izvješća o nasilju tijekom nedavnih prosvjeda u Srbiji duboko su zabrinjavajuća. Napredak na putu prema EU zahtijeva da građani mogu slobodno izražavati svoja mišljenja, a novinari mogu izvještavati bez zastrašivanja ili napada“, rekla je Kos na mreži X.
Dana 19. kolovoza veleposlanik EU u Srbiji Andreas von Beckerath sastao se s predsjednicom Narodne skupštine Srbije Anom Brnabić kako bi, između ostalog, razgovarali o situaciji oko prosvjeda.
„EU je naglasio potrebu da sve strane poštuju temeljna prava, uključujući pravo na mirno okupljanje“, stoji u izjavi Delegacije EU u Srbiji nakon sastanka. Veleposlanik je osudio sve činove nasilja i mržnje, te pozvao političke aktere da izbjegavaju provokativnu retoriku i širenje dezinformacija.
Von Beckerath je naglasio da se svaka sumnja na prekomjernu upotrebu sile mora propisno istražiti. Također, naglasio je važnost zaštite novinara i osiguravanja da policijske akcije ostanu proporcionalne i u skladu sa standardima ljudskih prava.
Dijalog u cijelom političkom spektru ostaje „jedini put naprijed“, rekao je veleposlanik, pozivajući sve strane na deeskalaciju napetosti i provođenje reformi demokratskim kanalima.
Rusija je izrazila podršku službenom Beogradu.
U izjavi, rusko Ministarstvo vanjskih poslova opisalo je prosvjede kao „novi val uličnih nereda koji prelaze granice civiliziranog ponašanja“. Sudionici prosvjeda, prema ruskom ministarstvu vanjskih poslova, su „huligani“ koji „ne prezaju od otvorene agresije, barbarstva i nasilja“.
U izjavi se navodi da „Rusija ne može ostati ravnodušna prema onome što se događa u bratskoj Srbiji“, te se izražava uvjerenje da će se „mir i stabilnost vratiti u ovu zemlju i da će se moći nositi s pokušajima potkopavanja unutarnjeg jedinstva srbijanskog naroda, toliko potrebnog u sadašnjem povijesnom trenutku“.
- Priprema se sastanak Vučića i Putina
Dana 22. kolovoza predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se s veleposlanikom Ruske Federacije u Beogradu Aleksandrom Bocan-Harčenkom i s njim razgovarao o mogućnosti pregovora između zemalja „na najvišoj razini“. „Razgovarali smo o svim temama koje su od interesa za obje zemlje, posebno u svjetlu sastanka na najvišoj razini između vodstva dviju zemalja, koji bi se trebao održati u bliskoj budućnosti. Naglasio sam da ostajemo predani razvoju prijateljskih odnosa s Rusijom i odlučni smo očuvati mir i političku stabilnost u regiji Zapadnog Balkana, posebno u Bosni i Hercegovini“, napisao je Vučić na Instagramu nakon sastanka.
Očekuje se da će, osim pitanja situacije u BiH, čelnici dviju zemalja razgovarati o potpisivanju novog plinskog ugovora i političkoj situaciji u samoj Srbiji.
Vučić se sastao s Putinom 9. svibnja u Moskvi. Putovanje srbijanskog predsjednika, čelnika zemlje koja je kandidat za ulazak u EU, izazvalo je oštre kritike Bruxellesa, ali EU nije nametnula sankcije Srbiji, niti osobno Vučiću.
- Vodećoj stranci Srba na Kosovu nije dopušteno sudjelovanje na lokalnim izborima
Dana 21. kolovoza Središnje izborno povjerenstvo Kosova nije registriralo vodeću stranku kosovskih Srba, „Srpsku listu“, za sudjelovanje na lokalnim izborima 12. listopada.
Predstavnici Pokreta „Samoopredjeljenje“ u SIP-u usprotivili su se registraciji, tvrdeći da među kandidatima „Srpske liste“ ima onih koji obnašaju dužnosti u tzv. paralelnim organima srbijanske vlasti na Kosovu i članova organizacija koje Priština smatra terorističkim.
„Srpska lista“ je odluku SIP-a nazvala nezakonitom, diskriminirajućom i antisrpskom.
Voditelj Ureda za Kosovo i Metohiju Vlade Srbije, Petar Petković, optužio je SIP da je ovu odluku donio „po izravnom nalogu“ vođe Pokreta „Samoopredjeljenje“ i vršitelja dužnosti premijera Albina Kurtija te izjavio da je „Kurtijev napad“ na „Srpsku listu“ „napad na cijeli srpski narod na Kosovu i Metohiji“.
Kritike dolaze i od međunarodne zajednice.
Prije glasovanja u SIP-u, otpravnik poslova američkog veleposlanstva u Prištini, Anu Prattipati, sastao se s vršiteljem dužnosti premijera Albinom Kurtijem i izrazio zabrinutost u ime Sjedinjenih Država. „Vjerujemo da bi svi građani Kosova trebali imati priliku birati svoje predstavnike na lokalnoj razini“, rekao je Prattipati novinarima nakon sastanka.
Misija OESS-a na Kosovu izrazila je zabrinutost, navodeći da je „pravo na sudjelovanje u slobodnim i poštenim izborima temelj demokratskog upravljanja i važan element uključivog političkog života“. „Isključivanje političkih aktera potkopava demokratski pluralizam, slabi povjerenje u institucije i smanjuje mogućnosti da sve zajednice budu pravedno zastupljene“, dodala je misija.
„Srpska lista“ već je podnijela žalbu Povjerenstvu za izborne pritužbe i žalbe u Prištini i očekuje da će odluka SIP-a biti poništena.
Ovo nije prvi put da SIP odbija registraciju „Srpske liste“ za sudjelovanje na izborima. U prosincu prošle godine Središnje izborno povjerenstvo Kosova već je odbilo registrirati stranku za sudjelovanje na parlamentarnim izborima u veljači 2025., ali stranka je dobila žalbu na Izbornom panelu za pritužbe i žalbe, te je sudjelovala na parlamentarnim izborima.
