Izvješće o situaciji na Zapadnom Balkanu 23.09.2024 – CWBS

Izvješće o situaciji na Zapadnom Balkanu 23.09.2024 – CWBS
  • Plan rasta za Zapadni Balkan koči BiH

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen održala je radni ručak u Bruxellesu s čelnicima Zapadnog Balkana. Jedna od glavnih tema razgovora bio je Plan rasta za Zapadni Balkan.

“Danas sam primila čelnike šest partnera sa Zapadnog Balkana. Svih šest zemalja pripadaju Europi. To je ono na čemu radimo. Paralelno, njihova gospodarstva i tržišta približavamo našim s našim Planom rasta za regij koji je vrijedan 6 milijardi eura”, napisala je von der Leyen na mreži X.

Sastanku su nazočili povjerenik EU za proširenje Oliver Varhelyi, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, premijeri Albanije, Crne Gore, Kosova i Sjeverne Makedonije – Edi Rama, Milojko Spajić, Albin Kurti i Hristijan Mickoski, te predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto.

Plan rasta za Zapadni Balkan ima za cilj udvostručiti gospodarski rast u tim zemljama u sljedećem desetljeću. Obuhvaća razdoblje od 2024. do 2027. godine. Sve zemlje Zapadnog Balkana morale su Europskoj komisiji dostaviti svoje Programe reformi kao preduvjet za financiranje.

Međutim, Bosna i Hercegovina, jedina država u regiji, nije uspjela na vrijeme pripremiti dokument zbog unutarnjih političkih razlika. Program reformi koji je BiH predala EK bio je nepotpun i nije uvažio sve preporuke EK.

Nedostatak programa reformi za Bosnu i Hercegovinu koji bi bio dogovoren s Bruxellesom uzrokovao je odgodu pokretanja Plana oporavka (prvi transferi) za cijeli Zapadni Balkan.

  • Sjeverna Makedonija razmišlja o promjeni uvjeta za pokretanje pregovora o pristupanju EU

Sjeverna Makedonija je umorna od prepreka koje se pojavljuju na njezinom putu ka članstvu u EU i više neće prihvaćati ultimatume, rekao je novinarima premijer Hristijan Mickoski tijekom posjeta Bruxellesu.

“Tijekom dva i pol desetljeća, otkako smo započeli ovaj proces integracije, otkako smo potpisali Sporazum o pridruživanju i stabilizaciji, bili smo žrtve bilateralnih problema, bilateralnog procesa pristupanja”, rekao je Mickoski novinarima nakon sastanka s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom i radnog ručka s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen. “Usput smo bili poniženi. Podsjećam da smo u ime europskih vrijednosti više puta mijenjali zastavu, račune, ustav i naziv (države). Još jednom sam naglasio da više ne možemo prihvaćati ultimatume”, dodao je.

Kao što je poznato, takozvani “francuski prijedlog” koji je Francuska iznijela i usvojio parlament Sjeverne Makedonije 2022. predviđa da zemlja može povući postojeći bugarski veto na početak pregovora o pristupanju EU nakon izmjene preambule u sjevernomakedonskom ustavu, kojom se Bugari definiraju kao državotvorni narod. Međutim, vlada Sjeverne Makedonije želi promijeniti te uvjete. Prijedlog Skoplja je da zemlja glasa o ustavnim promjenama sada, s obzirom da će one stupiti na snagu tek nakon što zemlja završi pregovore o pristupanju EU.

No, mnogi promatrači su skeptični da bi napori Skoplja da promijeni već postignute sporazume mogli uroditi plodom.

  • Srbija i SAD potpisale sporazum o strateškoj suradnji u energetici

Zamjenik američkog državnog tajnika za gospodarski rast, energetiku i okoliš Jose W. Fernandez i srpski ministar vanjskih poslova Marko Đurić potpisali su 18. rujna u Washingtonu bilateralni sporazum o strateškoj suradnji u području energetike.

Prema priopćenjima stranaka, sporazum otvara nove mogućnosti za ulaganja američkih tvrtki u energetski sektor Srbije, doprinijet će zelenoj tranziciji i ojačati strateško partnerstvo dviju zemalja.

Marko Đurić, koji je nedavno obnašao dužnost veleposlanika Srbije u Washingtonu, nadalje je istaknuo kako Sporazum o strateškoj energetskoj suradnji također “šalje snažan signal opredijeljenosti Srbije za poboljšanje ukupnih odnosa sa SAD-om”.

Prema riječima stručnjaka, dokument prije svega svjedoči napore Beograda da smanji ovisnost o ruskim energentima. Tema je postala kritično važna jer za nekoliko mjeseci ističe srpsko-ruski ugovor prema kojem je Gazprom isporučivao plin Srbiji po sniženim cijenama.

  • Ustavni sud BiH proglasio neustavnim Zakon o izborima u Republici Srpskoj

U presudi suda stoji da zakon nije u skladu s Ustavom BiH i Zakonom o izborima BiH, jer se Zakonom o izborima u RS-u “preuzimaju ovlasti institucija BiH”.

Narodna skupština Republike Srpske usvojila je 19. travnja Zakon o izborima Republike Srpske. Zakonom je propisano da izbore za sve organe Republike Srpske ne provode državne institucije Bosne i Hercegovine, već Republička izborna komisija, gradska i općinska izborna povjerenstva, te izborna povjerenstva imenovana od strane nadležnih organa Republike Srpske. Središnjem izbornom povjerenstvu Bosne i Hercegovine povučene su ovlasti. Najavljeno je da se, nakon stupanja na snagu ovog zakona, prestaju primjenjivati ​​odredbe Izbornog zakona BiH koje reguliraju izbore na svim razinama.

U međuvremenu, Republika Srpska namjerava ignorirati odluku Ustavnog suda BiH.

Predsjednik RS Milorad Dodik tvrdi da je Zakon o izborima ustavan i da će se provoditi.

  • Ustavni sud Sjeverne Makedonije “zamrznuo” etničke kvote za javni sektor

Dana 18. rujna, Ustavni sud Sjeverne Makedonije prihvatio je podnesak koji je podnijelo Državno povjerenstvo za borbu protiv korupcije i preispitat će odredbe koje su uvele etničke kvote za zapošljavanje u javnom sektoru. Tvrdnje Komisije odnose se, prije svega, na alat “Balancer” prema kojem se izračunavaju etničke kvote. Nadzornik smatra alat diskriminirajućim i nepravednim.

Do razmatranja žalbe, Ustavni sud je “zamrznuo” korištenje “Balancera”.

Većina sudaca Ustavnog suda založila se za prihvaćanje podneska na razmatranje, ali su se protiv toga usprotivila trojica sudaca – etničkih Albanaca.

Alat za izračun kvota za etničke manjine za svako državno tijelo, Balancer, nastao je na temelju odredbi Ohridskog mirovnog sporazuma, kojim je 2001. okončan oružani sukob između Albanaca i Makedonaca.

Vodeća stranka Albanaca Sjeverne Makedonije, DUI (Demokratska unija za integraciju), smatra da je odluka Ustavnog suda da krene u ocjenu ustavnosti odredbi koje se odnose na etničke kvote u javnosti sektoru je “početak destrukcije međunacionalnih odnosa, izgrađenih uz velike napore”. “Otkazivanje Balancera otvorit će brojne nove probleme u skoroj budućnosti, što može i hoće dovesti do rušenja temelja Ohridskog sporazuma”, priopćio je DUI.

  • RFE/RL razotkriva rusku mrežu dezinformacija usmjerenu na Zapadni Balkan

Višemjesečna istraga Balkanskog servisa RFE/RL-a otkrila je prokremaljsku mrežu dezinformacija koja koristi AI za brzo generiranje stotina novinskih članaka.

RFE/RL je četiri mjeseca pratio web stranice na različitim jezicima namijenjene publici u Bosni i Hercegovini, Albaniji, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji. Novinari su otkrili kako su se “članci” automatski generirali i širili u valovima, a veliki broj njih završio je na lokalnim web stranicama.

Često su se te lažne ili propagandne poruke temeljile na sadržaju ruskih medija, zabranjenih u EU (RT, Sputnik). Koristeći stranice s lažnim vijestima, ruske su dezinformacije pronašle “rupu” kako bi doprle do europske publike, kažu stručnjaci.

Balkanska mreža dio je šireg proruskog dezinformacijskog projekta, takozvanog Portala Kombat.

U veljači je VIGINUM, francusko vladino tijelo koje prati strane digitalne smetnje, objavilo izvješće o proruskoj propagandnoj mreži koju naziva Portal Kombat. Izvješće je identificiralo gotovo 193 web stranice koje su navodno širile informacije iz proruskih izvora, kao i ruskih novinskih agencija i institucija.