- EU odlučila ne otvoriti Klaster 3 u pregovorima sa Srbijom, Srbija odlučila ne sudjelovati na summitu EU-Zapadni Balkan
U večernjim satima 16. prosinca, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić objavio je da nijedan srbijanski dužnosnik neće predstavljati Srbiju na summitu EU-Zapadni Balkan 17. prosinca u Bruxellesu.
„Prvi put u posljednjih 13 ili 14 godina, ni ja ni itko drugi neće ići na ovu međuvladinu konferenciju. Nitko neće predstavljati Republiku Srbiju, pa će Zapadni Balkan ostati bez Republike Srbije“, rekao je Vučić na RTS-u. „Vjerujem da ovim korakom štitim Srbiju i njezine interese, jer moramo pokazati što smo učinili, a učinili smo puno“, naglasio je predsjednik, očito misleći na činjenicu da Srbija ponovno nije otvorila Klaster 3 u pregovorima s Europskom unijom.
Uoči summita Zapadni Balkan-EU, mađarski premijer Viktor Orbán izjavio je da je „ponašanje Unije prema Srbiji sramotno i nepravedno“. Po njegovom mišljenju, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić „učinio je pravu stvar što nije sudjelovao u ovoj farsi“.
Slovački premijer Robert Fico podržao je ovaj stav. Izjavio je da „posebno podržava Vučića“, te da „iako je Srbija jedna od najbolje pripremljenih zemalja, sve se više uvjeta izmišlja za njezin ulazak u EU“.
Posljednjih tjedana srbijanski su dužnosnici uložili značajne napore kako bi otvorili Klaster 3 u pregovorima s EU, ali 16. prosinca, na sastanku Vijeća za opće poslove Europske unije (GAC) pod predsjedanjem Danske, konsenzus o toj odluci nije postignut.
Kako su izvijestili srbijanski mediji, Bugarska, Hrvatska, Nizozemska, Finska, Švedska, Estonija, Litva, Latvija, kao i Njemačka, protivile su se otvaranju Klastera 3 od strane Srbije. Francuska i Italija, nasuprot tome, podržale su njegovo otvaranje i krajem studenog poslale su pismo ostalim državama članicama kako bi dale Srbiji „zeleno svjetlo“ za otvaranje Klastera 3.
U Zaključcima usvojenim nakon sastanka, Vijeće EU za opće poslove izjavilo je: „Priznajući procjenu Europske komisije da Srbija održava svoju razinu spremnosti prema početnim kriterijima u Klasteru 3, Vijeće će se vratiti pitanju otvaranja ovog klastera u skladu s pregovaračkim okvirom, posebno podsjećajući na potrebu za značajnim daljnjim napretkom u vladavini prava i normalizaciji odnosa s Kosovom, što će i dalje određivati ukupni tempo pristupnih pregovora.“
Vijeće je također ponovilo svoje očekivanje da će Srbija intenzivirati svoje napore za potpunim usklađivanjem, prvenstveno pridržavanjem restriktivnih mjera EU protiv Rusije i Bjelorusije usvojenih u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu.
Zbog mađarske blokade, Zaključci GAC-a o politici proširenja EU usvojeni su u obliku Zaključaka predsjedništva EU (Danska), koje je podržalo ostalih 26 država članica EU.
- U Sjedinjenim Državama usvojen „Zakon o demokraciji i prosperitetu Zapadnog Balkana“
Američki Kongres usvojio je, a predsjednik Donald Trump potpisao, Zakon o nacionalnom obrambenom odobrenju (NDAA) za fiskalnu godinu 2026. Prijedlog zakona odobrava potrošnju veću od 900 milijardi USD i pokriva sve aspekte obrambene politike. Dio dokumenta je „Zakon o demokraciji i prosperitetu Zapadnog Balkana“, koji uspostavlja nove pravne parametre za prisutnost Sjedinjenih Država u regiji. Na taj je način strategija SAD-a za Zapadni Balkan transformirana iz političke deklaracije u obvezujući savezni zakon, koji od State Departmenta zahtijeva redovito izvještavanje Kongresu.
Zakon je usmjeren na šest zemalja Zapadnog Balkana: Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Srbiju.
Dokument (kako tvrde stručnjaci, po prvi put) kodificira američke sankcije usmjerene protiv pojedinaca i subjekata koji potkopavaju mir i stabilnost na Zapadnom Balkanu.
Zakon kao prioritete definira projekte usmjerene na razvoj demokracije i ekonomskog prosperiteta, mjere za borbu protiv korupcije, jačanje vladavine prava, podršku ulaganjima, kao i programe za mlade, obrazovne i inicijative razmjene. Cilj je suzbiti odljev mozgova iz regije i podržati formiranje nove generacije vođa.
Završne odredbe dokumenta usredotočene su na suzbijanje zlonamjernog utjecaja Rusije i Kine u regiji, usmjerenog na potkopavanje demokratskih institucija, poticanje političke nestabilnosti i predstavljanje prijetnje interesima Sjedinjenih Država i NATO-a. Brojne vladine agencije zadužene su za pripremu izvješća za Kongres o razmjerima i oblicima takvog zlonamjernog utjecaja.
- Srbija održava zabranu izvoza streljiva uvedenu na zahtjev Rusije
To je postalo poznato iz intervjua koji je ruskoj agenciji TASS dao Jurij Pilipson, ravnatelj Drugog europskog odjela Ministarstva vanjskih poslova Ruske Federacije.
„Zabrana izvoza streljiva sumnjivim partnerima koju su uvele srbijanske vlasti ostaje na snazi, unatoč pokušajima beskrupuloznih klijenata da je zaobiđu. Cijenimo principijelan stav srbijanskog vodstva u tom pogledu“, rekao je Pilipson novinarima 21. prosinca.
Ruska vanjska obavještajna služba optužila je Srbiju u svibnju i lipnju ove godine za izvoz oružja u Ukrajinu. Kao odgovor, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je Srbija prestala izvoziti streljivo. „Sada smo sve zaustavili. Moraju postojati posebne odluke ako nešto želi funkcionirati. Streljivo ide u naše vojarne i naša skladišta“, rekao je Vučić na sastanku proširenog kolegija Glavnog stožera 23. lipnja.
U jesen iste godine, predsjednik Srbije je u intervjuu za njemački medij predložio da Europska unija otkupi sve dostupne proizvode iz zaliha čak i ako bi streljivo moglo završiti u Ukrajini. Međutim, taj prijedlog očito nije proveden.
- Srbija s Rusijom dogovorila opskrbu plinom
„Imamo dogovor o produljenju opskrbe plinom za još tri mjeseca, do 31. ožujka, kako bi ljudi bili sigurni i mirno spavali“, objavio je 23. prosinca predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
Naglasio je da će Srbija imati dovoljno plina za nadolazeću zimsku sezonu.
Važeći plinski sporazum trebao je vrijediti do Nove godine, a sada je očito riječ o kratkoročnom produljenju. Očekivanja u vezi s potpisivanjem novog dugoročnog ugovora još nisu ispunjena, što Rusiji ostavlja prednost pri pritisku na Beograd.
- Crna Gora vratila je bezvizni režim za turske građane
Vlada Crne Gore donijela je 23. prosinca odluku o ukidanju viznog režima za građane Turske, koji je privremeno uveden gotovo dva mjeseca ranije. Istovremeno, pravila su promijenjena: dopušteno trajanje boravka smanjeno je s 90 na 30 dana kao mjera sprječavanja ilegalnih migracija.
Premijer Milojko Spajić objavio je na mreži X da je odluka o povratku bezviznog režima za turske građane rezultat intenzivne i sveobuhvatne suradnje dviju zemalja. „Suradnja s turskim vlastima je poboljšana, uvedene su pojačane sigurnosne i migracijske provjere“, napomenuo je Spajić.
Istodobno, Vlada Crne Gore odlučila je da će do 15. siječnja biti uveden vizni režim za građane Azerbajdžana.
Razlog privremenog uvođenja viza s Turskom bio je incident koji se dogodio 25. listopada u podgoričkom naselju Zabjelo, kada je počinjen napad na stanovnika Podgorice. Pojavile su se informacije da su u zločin bili uključeni državljani Turske. Nakon incidenta na Zabjelu, diljem zemlje dogodio se niz ksenofobičnih incidenata. U međuvremenu, istraga je utvrdila da su napad na stanovnika Podgorice počinila dva državljanina Azerbajdžana, a ne Turske.
Unatoč kontekstu, trenutne odluke o vraćanju bezviznog režima uz skraćivanje dopuštenog boravka za turske građane i uvođenje viza za građane Azerbajdžana, Vlada Crne Gore predstavlja prvenstveno kao dio šireg paketa mjera za usklađivanje vizne politike s EU. „Kako bi ispunila svoje obveze u vezi s članstvom u EU, Vlada Crne Gore nastavit će svoje aktivnosti usmjerene na potpuno usklađivanje s viznom politikom Europske unije u bliskoj budućnosti“, izvijestila je vlada. Riječ je o ispunjavanju zahtjeva završnog mjerila pregovaračkog poglavlja 24 (Pravda, sloboda i sigurnost).
U skladu sa zahtjevima EU, Crna Gora je trebala uvesti vize ne samo za građane Azerbajdžana, već i napustiti bezvizni režim s Turskom, Rusijom, Bjelorusijom i Kinom. Predviđeno je da će se te odluke donijeti u roku od dvije godine.
- Oporba u Albaniji zahtijeva ostavku vlade
Dana 22. prosinca u Tirani, nekoliko stotina pristaša oporbene Demokratske stranke održalo je veliki prosvjed protiv vlade Edija Rame u blizini rezidencije premijera. Prosvjednici su zahtijevali ostavku vlade i formiranje prijelaznog tehničkog kabineta zbog niza korupcijskih skandala u najvišim ešalonima vlasti.
Tijekom svog govora prosvjednicima, vođa Demokratske stranke Sali Berisha nazvao je prosvjed početkom dugotrajne kampanje građanskog neposluha.
Akciju su pratili sukobi s policijom. Prema zgradi vlade bačene su baklje, eksplozivne naprave i Molotovljevi kokteli. U incidentima su tri policajca ozlijeđena i prevezena u bolnicu, gdje im je pružena liječnička pomoć. Ozlijeđeni su i jedan prosvjednik i fotograf.
Nakon skupa, tiranska policija uhitila je četiri osobe. Još sedam osoba je pod istragom, ali nisu pritvorene.
Prosvjed koji je organizirala Demokratska stranka održan je nekoliko dana nakon kaosa u albanskom parlamentu.
Predstavnici Demokratske stranke blokirali su 18. prosinca govornicu i fizički zauzeli mjesta namijenjena članovima vlade kako bi spriječili ministre da iznesu izvješća. Pripadnici Republikanske garde suprotstavili su se zastupnicima, pokušavajući odgurnuti prosvjednike od vladinih mjesta.
Tijekom prosvjeda, oporbeni zastupnici koristili su pirotehniku, palili dimne bombe i baklje. Unatoč tome što se parlamentarna dvorana brzo ispunila gustim dimom, predstavnici vladajuće Socijalističke stranke odbili su prekinuti sjednicu. Ubrzanim tempom nastavili su razmatranje dnevnog reda i glasanje o prijedlozima zakona.
Političke napetosti u Albaniji eskalirale su zbog optužbi Specijalne strukture protiv korupcije i organiziranog kriminala (SPAK) protiv potpredsjednice vlade i ministrice infrastrukture Belinde Balluku, koja je osumnjičena za zlouporabu javnih sredstava tijekom provedbe velikih infrastrukturnih projekata. Oporba smatra slučaj Balluku primjerom sistemske korupcije.
SPAK je službeno zatražio od parlamenta da ukine imunitet Balluku kako bi mogla biti uhićena. Međutim, glasovanje se nije održalo zbog stava vladajuće Socijalističke stranke.
