- Europski parlament usvojio je svoju „najstrožu“ rezoluciju o Srbiji do sada
Europski parlament usvojio je 22. listopada rezoluciju o Srbiji, izražavajući ogorčenje zbog demokratskog nazadovanja zemlje i postavljajući izravne zahtjeve Beogradu da uskladi svoju vanjsku politiku, posebno u kontekstu odnosa s Rusijom i Kinom. Rezolucija je usvojena s 457 glasova za, 103 protiv i 72 suzdržana.
Članovi Europskog parlamenta pripisali su političku odgovornost za situaciju u zemlji srpskom vodstvu: Europski parlament „smatra srpsko vodstvo politički odgovornim za eskalaciju represije, normalizaciju nasilja i slabljenje demokratskih institucija“.
Rezolucija osuđuje „val nasilja, zastrašivanja i proizvoljnih uhićenja, potaknutih od strane države, protiv mirnih prosvjednika, novinara, organizacija civilnog društva i predstavnika oporbe u Srbiji“. Posebno izražava zabrinutost zbog „postavljanja zvučnih uređaja dugog dometa i opsežne upotrebe suzavca protiv civila“.
Rezolucija uključuje izravan poziv Europskoj komisiji „da pokrene inicijativu za uvođenje ciljanih pojedinačnih sankcija protiv osoba odgovornih za teška kršenja zakona i ljudskih prava u Srbiji, u skladu s Globalnim režimom sankcija EU za ljudska prava“.
Osuđuje postupke policijskih službenika koji štite provladina okupljanja dok istovremeno primjenjuju represivne mjere protiv protuvladinih prosvjednika i oporbe. Europski parlament također osuđuje blokiranje Pionirskog parka u središtu Beograda od strane provladinih aktivista kako bi spriječili prosvjedne akcije.
Europski parlament zahtijeva „potpun i transparentan sudski postupak“ kako bi se odgovorni za uništavanje nadstrešnice na željezničkom kolodvoru Novi Sad 1. studenog 2024. (incident koji je izazvao javno negodovanje i protuvladine prosvjede).
Poseban fokus rezolucije odnosi se na kinesko sudjelovanje u obnovi željezničkog kolodvora Novi Sad.
U rezoluciji se napominje da su se „prisutnost i utjecaj Kine u Srbiji značajno povećali posljednjih godina zbog velikih ulaganja u infrastrukturu, što izaziva zabrinutost oko transparentnosti, usklađenosti sa standardima EU i ekološkim normama“. Projekt kolodvora provele su dvije kineske tvrtke „zaobilazeći redovne postupke javne nabave EU-a“. Europski parlament podsjetio je da je u ožujku 2025. Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) „pokrenuo istragu o potencijalnoj zlouporabi sredstava EU dodijeljenih za obnovu željezničkog kolodvora Novi Sad“.
Europski parlament jasno je povezao napredak Srbije na putu prema EU s usklađivanjem njezine vanjske politike. „Poziva da pregovori o pristupanju Srbije napreduju samo na temelju mjerljivog i održivog napretka u klasteru Osnova, posebno u vezi s… potpunom usklađenošću sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a (ZVSP) i sankcijama protiv Rusije.“ Europski parlament podsjeća da Srbija ostaje značajna iznimka na Zapadnom Balkanu u pogledu usklađivanja sa ZVSP-om i naglašava da je usklađenost sa ZVSP-om ključni zahtjev za sve zemlje kandidatkinje za EU.
Nadalje, Europski parlament izražava duboku zabrinutost da društvenu klimu u zemlji potiče „antieuropska i proruska propaganda“ koja se nadaleko širi putem medija pod kontrolom vlade i od strane državnih dužnosnika.
***
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je rezolucija Europskog parlamenta „očekivana i logična“, te da odgovara konceptu „obojene revolucije“. Naglasio je da je tijekom rasprave u Europskom parlamentu „bilo jasno tko sije mržnju protiv Srbije“, referirajući se na izjave hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu.
Kritizirao je zastupnike u Europskom parlamentu zbog neozbiljnosti i dvostrukih standarda, navodeći kao primjer njihovu osudu metoda specijalnih snaga i politički motiviranu prirodu njihove kritike. Vučić je izjavio da autore rezolucije „ne smetaju prosvjedi, okupacija fakulteta ili ometanje slobode kretanja (blokade cesta), već jedan park“ [misleći na provladin kamp u Pionirskom parku]. „Vidite koliko je ovo politički obojeno“, rekao je Vučić. „Sve o ozbiljnosti zastupnika u Europskom parlamentu i njihovoj odgovornosti shvatio sam iz činjenice da su osudili upotrebu zvučnog topa, koja se nikada nije dogodila. Dokažite da je korišten zvučni top i neću biti predsjednik Srbije od tog istog dana“, izjavio je, kategorički negirajući upotrebu akustičnog oružja. Ove optužbe nazvao je „strašnom laži“.
Predsjednik je rezoluciju smatrao još jednim pokušajem prisiljavanja Beograda na promjenu vanjske politike. „Nismo otvorili niti jedno poglavlje (u pregovorima o pristupanju EU) tri i pol godine, a to se poklapa s početkom rata u Ukrajini“, istaknuo je, dodajući da bi Srbija „bila svjetski šampion“ da je uvela sankcije Rusiji.
- Srbija riskira energetsku krizu zbog ovisnosti sektora o Rusiji
Novi val Zapadnih sankcija usmjerenih na ruski energetski sektor stvara ozbiljne probleme za Srbiju. Glavni rizici odnose se na naftnu kompaniju NIS, potencijalne prijetnje srpskoj podružnici Lukoila i opskrbu ruskim plinom.
Američke sankcije protiv Naftne industrije Srbije (NIS), uvedene 9. listopada zbog većinskog ruskog vlasništva Gazproma, prijete poremećajem opskrbe naftom i naftnim derivatima. NIS je jedina tvrtka koja prerađuje sirovu naftu u Srbiji, pokrivajući do 80% korporativnog tržišta goriva.
Prema Reutersu, tanker Maran Helios, koji je prevozio kazahstansku naftu namijenjenu NIS-u, nije mogao isporučiti teret zbog sankcijskih ograničenja. To stvara rizik od zaustavljanja rada rafinerije Pančevo u nadolazećim danima.
Ministar energetike Đorđe Milićević izjavio je da će se rješenja u vezi s NIS-om tražiti kroz razgovore s partnerima – Sjedinjenim Državama i Rusijom. U međuvremenu, Srbija i Mađarska planiraju do 2027. izgraditi novi naftovod koji će povezati Novi Sad s mađarskom benzinskom postajom Százhalombatta, koja prima rusku naftu iz naftovoda Družba.
Proširenje američkih sankcija na ruski Lukoil izazvalo je novu zabrinutost, budući da tvrtka upravlja s više od 100 benzinskih postaja u Srbiji. Iako Lukoil Srbija trenutno nije na popisu sankcija, mogao bi automatski pasti pod ograničenja zbog većinskog vlasništva PJSC Lukoil (Ruska Federacija).
Tvrtka je izvijestila da nastavlja poslovati bez ograničenja, ali pravni stručnjaci ispituju opseg i implikacije sankcija. Ako se financijske transakcije blokiraju, mogle bi se pojaviti poteškoće s isplatom plaća i logistikom.
Srbija dobiva oko 75% svog prirodnog plina iz Rusije, prvenstveno preko Bugarske i Mađarske. Odluka Europskog vijeća predviđa potpuni prekid uvoza ruskog plina do 2028. i zabranjuje nove ugovore s Moskvom od 1. siječnja 2026.
Bugarska je već najavila raskid kratkoročnih tranzitnih sporazuma počevši od 2026. Stručnjaci predviđaju porast cijena plina od 15-25% u razdoblju 2026.-2027.
Srbija planira diverzificirati opskrbu povećanjem uvoza azerbajdžanskog plina putem interkonektora Srbija-Bugarska i korištenjem LNG terminala u Grčkoj.
- Vučić i ministar Mali razgovarali o energetskoj krizi s Orbánom
Predsjednik Aleksandar Vučić i ministar financija Siniša Mali radno su posjetili Mađarsku, gdje su se sastali s premijerom Viktorom Orbánom.
„Razgovarali smo o strateškom pozicioniranju Srbije i Mađarske, zajedničkom odgovoru na regionalne izazove i osiguravanju dugoročne stabilnosti u energetskom i gospodarskom sektoru“, izjavio je Vučić.
Prema riječima srbijanskog predsjednika, ovo su „teški udarci“ za Srbiju – u vezi s naftom, zbog sankcija protiv NIS-a, i s plinom, zbog planirane zabrane uvoza ruskog plina u zemlje EU. „Europa podiže zavjesu pred Ruskom Federacijom, a iza te zavjese neće ostati nitko tko može ostati neutralan“, izjavio je.
„Neće imati nikoga tko ne želi u potpunosti provesti njihovu politiku. Mi bismo radije politiku mira – mnogi ljudi danas ne žele mir. Mađarska želi. Možemo li to postići ili smo premali, tek ćemo vidjeti. Jesu li to teški udarci za nas što se tiče nafte i plina? Samo čekam da nam netko još kaže – ne smijete udisati ovaj zrak“, rekao je Vučić novinarima u Budimpešti 20. listopada nakon sastanka s Orbánom.
Stav Vijeća Europske unije da uvoz ruskog plina u zemlje EU treba zabraniti od 1. siječnja, uključujući tranzit kroz EU u treće zemlje, „katastrofalna je odluka“ za Srbiju, rekao je ministar financija Siniša Mali. „Plin dobivamo preko Bugarske i Mađarske, dvije države članice EU. Ako one ne mogu primiti ruski plin, što ćemo mi činiti?“, upitao je.
Srpski predsjednik napomenuo je da će Srbija zapravo morati izgraditi nove interkonekcijske vodove s Rumunjskom, Sjevernom Makedonijom i Mađarskom. Međutim, čak i kada se sve to završi, Beograd „ne zna gdje pronaći toliko plina ako ne iz Rusije“ ili kako nadoknaditi „činjenicu da moramo plaćati 30-40 posto veće cijene“.
Što se tiče nafte i naftnih derivata, Vučić je izvijestio da će mađarska naftna tvrtka MOL „pomoći“ „uvozom više naftnih derivata“, ali da uvoz sirove nafte nije opcija zbog sankcija protiv NIS-a i njegove rafinerije Pančevo.
- Hrvatska ponovno uvodi obveznu vojnu obuku
Hrvatski sabor usvojio je izmjene Zakona o obrani i Zakona o službi u Oružanim snagama, ponovno uvodeći obveznu temeljnu vojnu obuku od siječnja 2026.
Odluka o vraćanju obvezne službe donesena je zbog značajno promijenjenih globalnih sigurnosnih okolnosti, kao i činjenice da tijekom 17 godina (od obustave obvezne službe 2008.) otprilike 300.000 ljudi nije prošlo nikakvu vojnu obuku.
Glavni cilj programa je obučiti mlade ljude osnovnim vojnim vještinama potrebnim u kriznim situacijama, uključujući prirodne katastrofe, te za jačanje pričuvnih Oružanih snaga Republike Hrvatske, čime se poboljšava nacionalna obrambena sposobnost.
Osnovna vojna obuka trajat će dva mjeseca. Muškarci u dobi od 19 godina (rođeni 2007.) bit će pozvani na služenje vojnog roka. U iznimnim slučajevima, mogu biti pozvane i osobe u dobi od 19 do 30 godina. Žene ne podliježu obveznoj službi, ali se mogu pridružiti dobrovoljno.
Godišnje će se upisati otprilike 4000 osoba, podijeljenih u pet skupina. Oni koji budu pozvani imat će pravo na mjesečnu plaću (naknadu) od oko 1100 eura. Za one koji prijave prigovor savjesti dostupan je alternativni oblik civilne službe.
Godišnji troškovi Ministarstva obrane za obveznu vojnu obuku procjenjuju se na 23,7 milijuna eura.
- Hrvatska usvaja novu obrambenu strategiju
Vlada Hrvatske usvojila je Obrambenu strategiju Republike Hrvatske i Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga za razdoblje 2025–2036. Glavna misija definirana je kao zaštita suvereniteta, neovisnosti i teritorijalnog integriteta Republike Hrvatske, promicanje međunarodne sigurnosti i podrška civilnim institucijama, uz očekivano povećanje obrambenih izdataka.
Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić podsjetio je da je Hrvatska 2025. godine ispunila NATO-ov zahtjev o izdvajanju najmanje 2% BDP-a za obranu. „Vlada je već postavila cilj da obrambeni izdaci dosegnu najmanje 2,5% BDP-a do 2027. i 3% do 2030.“, dodao je.
Strateški obrambeni ciljevi definirani su kao izgradnja snažne i učinkovite nacionalne obrane, održavanje i jačanje sposobnosti Oružanih snaga za učinkovito odvraćanje, zaštita suvereniteta i neovisnosti, kao i osiguranje teritorijalnog integriteta Republike Hrvatske, praćenje i obrana suvereniteta Republike Hrvatske.
Strategija naglašava učinkovito i koordinirano protudjelovanje protiv neprijateljskih snaga u slučaju oružane agresije na hrvatskom teritoriju korištenjem vojnih i nevojnih instrumenata nacionalne moći unutar NATO-a i EU, doprinoseći jačanju sposobnosti, jedinstva i relevantnosti sigurnosne i obrambene politike NATO-a i EU-a te sudjelujući u izgradnji međunarodnog poretka sigurnosti, mira, stabilnosti i povjerenja. Također, ističe podršku civilnim institucijama u krizama i izvanrednim situacijama, jačanje nacionalne otpornosti, ulaganje u istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije u obrani i sigurnosti te podršku rastu domaće obrambene industrije.
- Hrvatska i Mađarska produbljuju suradnju u obrani i vojnoj industriji
Mađarski ministar obrane Kristóf Szalay-Bobrovniczky posjetio je Hrvatsku. Na sastanku u hrvatskom Ministarstvu obrane s potpredsjednikom Vlade i ministrom obrane Ivanom Anušićem razgovarali su o obrambenoj suradnji dviju susjednih zemalja na temelju članstva u EU i NATO-u, globalnoj i regionalnoj sigurnosnoj situaciji u jugoistočnoj Europi.
Razgovori su bili usmjereni na zaštitu suverenih državnih granica, produbljivanje vojne i sigurnosne suradnje, proširenje obrambeno-industrijskih odnosa i osiguranje regionalne stabilnosti.
Ministar Anušić prisjetio se 1990-ih i izrazio zahvalnost svom mađarskom kolegi: „Zahvaljujem Mađarskoj na podršci hrvatskom narodu 1990-ih u borbi za neovisnost i suverenitet. Mađarska je bila među zemljama koje su pružile ruku pomoći Hrvatskoj, upućujući humanitarnu pomoć, opremu i oružje. Zahvaljujem i mađarskoj zajednici u Hrvatskoj, koja se borila rame uz rame s hrvatskim braniteljima“, rekao je.
„Danas, kao dvije neovisne države članice NATO-a i EU, partneri smo, a naš je cilj podići našu bilateralnu obrambenu suradnju na još višu razinu“, rekao je hrvatski ministar obrane.
„Odnos Mađarske i Hrvatske u obrani je stabilno, napredno partnerstvo temeljeno na međusobnom povjerenju koje ne samo da jača sigurnost naših zemalja, već služi i kao temelj srednjoeuropske obrane“, napisao je ministar Kristóf Szalay-Bobrovniczky na društvenim mrežama tijekom drugog dana svog posjeta Hrvatskoj.
Hrvatska i Mađarska trenutno surađuju u okviru Zapovjednog središta multinacionalne divizije (MND-C) u Székesfehérváru, koje su zajednički osnovale radi poboljšanja regionalne suradnje među zemljama Srednje Europe, te u okviru Obučnog centra Multinacionalnog programa specijalnih zrakoplovnih snaga (MSAP) u Zemuniku u Hrvatskoj. Hrvatske trupe također doprinose sigurnosti istočnog boka NATO-a sudjelovanjem u Prednjoj borbenoj skupini kopnenih snaga (FLF BG HUN) u Mađarskoj.
Mađarski ministar pohvalio je sudjelovanje hrvatskih vojnika u najvećoj vojnoj vježbi od mađarske neovisnosti, „Adaptivne husare 2025.“
Ministri su također razgovarali o tekućoj mađarskoj pomoći Hrvatskoj u zračnom nadzoru, koja će završiti kasnije ove godine kada hrvatski zrakoplovi Rafale preuzmu dužnosti patroliranja nacionalnim zračnim prostorom. Osim toga, ministri su izrazili spremnost za jačanje suradnje u obrambenoj industriji. Szalay-Bobrovniczky naglasio je namjeru Mađarske da osigura da obrambena industrija Srednje Europe dobije odgovarajući udio financiranja EU, čime se jača tehnološka neovisnost i konkurentnost u regiji. Napomenuo je da mađarsko-hrvatska suradnja uključuje i standardizaciju vojne opreme i zajednički razvoj infrastrukture koja služi vojnoj mobilnosti.
Dodao je da je Mađarska posljednjih godina posvetila veliku pozornost razvoju svoje obrambene industrije, gdje se hrvatsko iskustvo pokazalo korisnim. Tijekom dvodnevnog posjeta, ministar je obišao nekoliko pogona hrvatske obrambene industrije: tvrtku Orqa u Osijeku, koja proizvodi FPV dronove, i Čateks u Čakovecu, koja proizvodi specijalizirane vojne tkanine.
- Vladajuća VMRO-DPMNE pobjedila na lokalnim izborima u Sjevernoj Makedoniji
Lokalni izbori održani u Sjevernoj Makedoniji 19. listopada rezultirali su uvjerljivom pobjedom vladajuće stranke desnog centra VMRO-DPMNE premijera Hristijana Mickoskog nad svojim glavnim suparnikom, Socijaldemokratskim savezom Makedonije (SDSM), čime je proširila svoju dominaciju na lokalnu razinu. Albanski koalicijski partner stranke na središnjoj razini, savez VLEN, također je ojačao svoju poziciju u konkurenciji s drugom albanskom strankom, Demokratskom unijom za integraciju (DUI).
Prema preliminarnim podacima Državnog izbornog povjerenstva, značajan broj gradonačelnika izabran je već u prvom krugu.
Izlaznost birača iznosila je oko 47%, što je nešto niže nego na prethodnim lokalnim izborima. Također je objavljeno da su izbori u tri općine proglašeni nevažećima zbog izlaznosti ispod jedne trećine registriranih birača.
U glavnom gradu Skopju, kao i u većini općina gdje nijedan kandidat nije osvojio više od 50% glasova, održat će se drugi krug.
Vođa VMRO-DPMNE-a i premijer Hristijan Mickoski proglasio je „trijumf naroda“, rekavši da su građani odabrali „smjer i vrijednosti“. Naglasio je da ova pobjeda označava samo početak „nove makedonske energije“ i pozvao birače da se mobiliziraju za drugi krug kako bi „dovršili započete promjene“.
Mickoski očekuje da će VMRO-DPMNE i njezina koalicija osigurati 59 gradonačelnika (od 80) nakon konačnih rezultata.
- SAD i Kosovo zahtijevaju zatvaranje Misije UN-a na Kosovu (UNMIK); Srbija i Rusija čvrsto protiv
Sjednica Vijeća sigurnosti UN-a o Kosovu 21. listopada pretvorila se u žustru raspravu usredotočenu na budućnost Privremene administrativne misije UN-a na Kosovu (UNMIK). Predstavnici Sjedinjenih Država i Kosova snažno su pozvali na trenutačno ukidanje misije, dok su se Srbija i Ruska Federacija kategorički protivile svakom smanjenju.
Zapadne zemlje i delegacija Kosova izjavile su da je mandat UN-a, uspostavljen 1999. godine, zastario i više ne odražava stvarnost 2025. godine.
Američki veleposlanik Jeff Bartos oštro je kritizirao misiju, nazivajući je „napuhanom mirovnom misijom bez mirovnjaka“ i pozvao Vijeće sigurnosti da počne s njezinim smanjivanjem. „Na Kosovu nema sigurnosne krize, a UNMIK više ne igra ulogu u upravljanju Kosovom. Vrijeme je da se misija okonča“, rekao je, optužujući UN za „rasipničko“ trošenje na česte „reprezentativne“ sastanke.
Ministrica vanjskih poslova Kosova Donika Gervalla-Schwarz u potpunosti je podržala ovaj stav, nazivajući UNMIK „ogromnim rasipanjem UN-ovog novca“ i pozivajući na njegovo zatvaranje. Istaknula je gospodarski rast i stabilnost Kosova, koji, prema njezinim riječima, „cvjeta“. Gervalla-Schwarz također je oštro kritizirala Srbiju, nazivajući je „stvarnom prijetnjom regiji“ i „malom Rusijom na Balkanu“.
Ujedinjeno Kraljevstvo, Slovenija i Danska također su pozvale na stratešku reviziju uloge, odgovornosti i financiranja UNMI-a. Predstavnica Ujedinjenog Kraljevstva, Jennifer McNaughtan, pozvala je države članice UN-a koje to još nisu učinile da priznaju neovisnost Kosova, koju je opisala kao „vitalnu za dugoročnu stabilnost“.
Nasuprot tome, srbijanski ministar vanjskih poslova Marko Đurić izjavio je da je UNMIK ključan za zaštitu srpske zajednice i pozvao na održavanje njegovog mandata.
Đurić je optužio Prištinu da provodi politiku „sporog etničkog čišćenja“ kroz sustavno uništavanje prava Srba. Izvijestio je da je Priština zatvorila 128 ključnih srbijanskih javnih institucija, uključujući zdravstvo, obrazovanje i socijalne usluge, u područjima s srpskom većinom. Također je pozvao Prištinu da ispuni svoju 12-godišnju obvezu osnivanja Zajednice srpskih općina (ZSO).
Ruska Federacija kategorički se protivila svakom smanjenju učestalosti sjednica Vijeća sigurnosti o Kosovu ili smanjenju financiranja Ujedinjenja srpskih općina.
Unatoč dubokim podjelama oko Misije UN-a, mnogi članovi Vijeća, uključujući Francusku i predstavnike EU, naglasili su da nema alternative normalizaciji između Beograda i Prištine, što ostaje ključno za njihovu europsku integraciju. Zamjenik posebnog izaslanika glavnog tajnika UN-a Milbert Dongjun Shin pozvao je obje strane „da izbjegavaju radnje koje bi mogle potkopati povjerenje“.
Sveukupno, sastanak je pokazao duboku podjelu među članicama Vijeća sigurnosti u vezi s procjenom situacije na Kosovu i mogućim putovima naprijed.
