- Sud BiH osudio predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika
Sud BiH proglasio je 26. veljače predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika, krivim za „nepoštivanje odluka“ visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Christiana Schmidta i osudio čelnika Srba u BiH na godinu dana zatvora. Dodiku će šest godina od dana pravomoćnosti presude biti zabranjeno obnašati političke i rukovodeće dužnosti, uključujući i dužnost predsjednika Republike Srpske.
Narodna skupština RS je 2023. godine donijela zakon da se odluke visokog predstavnika u BiH ne objavljuju u Službenom glasniku RS i da se nijedna od njih ne izvršava. Visoki predstavnik Christian Schmidt opozvao je usvojeni zakon, ali se Milorad Dodik oglušio o njegovu odluku i pristupio potpisivanju dekreta o stupanju zakona na snagu. Zakon je objavljen u Službenom glasniku Republike Srpske.
Oslobođen je vd ravnatelja Službenog glasnika Republike Srpske Miloš Lukić, koji se u ovom slučaju sudio zajedno s Dodikom.
Presuda Suda BiH, donesena 26. veljače, prvostupanjska je na koju se može uložiti žalba u roku od 15 dana.
Ukoliko Dodik bude osuđen na godinu dana zatvora, više se neće moći kandidirati ni za jednu javnu dužnost, jer je to zabranjeno Izbornim zakonom BiH (dužnosnik koji je pravomoćno osuđen na kaznu zatvora dužu od šest mjeseci ne može se kandidirati ni za jednu javnu funkciju. Istovremeno, ako se presuda potvrdi, Dodik će moći izbjeći zatvorsku kaznu, jer se kazna do jedne godine može zamijeniti novčanom kaznom na zahtjev osuđenog).
Nakon presude Dodiku, u Srbiji je održana hitna sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost. Na sastanku je izražena velika zabrinutost stanjem u Republici Srpskoj i konstatirano da je ovo najveća kriza od završetka rata.
Vijeće za nacionalnu sigurnost
– osudilo je presudu predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku kao nedemokratsku i nezakonitu,
– pozvalo na suzdržanost,
– pozvalo na poštivanje Daytonskog sporazuma, podsjećajući da je taj sporazum doveo do završetka rata,
– izrazilo odbijanje stranog uplitanja koje je, prema mišljenju članova Vijeća, dovelo do sadašnje krize, te
– pozvao na jedinstvo srpskog naroda i svih stranaka u Republici Srpskoj i Srbiji.
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić je nakon sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost otputovao u Banju Luku, gdje se obratio skupu Dodikovih pristaša i sastao se s vrhom RS-a.
„Srbija će uvijek biti na strani Republike Srpske“, istaknuo je Vučić u obraćanju građanima. Dodao je kako je važno ostati miran i strpljiv.
Nakon sastanka s Dodikom, Vučić je istaknuo da će Srbija uvijek i u svakom trenutku učiniti sve da pomogne očuvanju mira, a njegova poruka je potreba za razgovorom i dijalogom.
Dodik je sa svoje strane potvrdio da je opredijeljenje Republike Srpske očuvanje mira i da ne podržava nikakve akcije usmjerene protiv Bošnjaka i Hrvata.
„Mi nemamo ratni plan, i ništa ne kujemo… Spreman sam razgovarati s predstavnicima hrvatskog i muslimanskog naroda“, rekao je Dodik na konferenciji za novinare u Banjoj Luci nakon sastanka s predsjednikom Srbije.
Dodik je istaknuo i kako inzistira na poštivanju Ustava BiH, na provođenju Daytonskog sporazuma.
Prethodno su srpski političari u BiH u više navrata isticali da je moderna Bosna i Hercegovina puno više centralizirana nego što to predviđa Daytonski sporazum i Ustav BiH, te da to treba preispitati.
- „Pogrešno“ glasanje Srbije u UN-u
Dana 24. veljače, UN je usvojio nekoliko dokumenata na treću godišnjicu ruske invazije na Ukrajinu. Opća skupština izglasala je dvije rezolucije – ukrajinsku, koju je susponzoriralo više od 50 zemalja, uključujući članice EU, i američku – sa značajnim europskim amandmanima, od koje su se same Sjedinjene Države suzdržale. Vijeće sigurnosti glasovalo je za američku verziju bez amandmana.
Rezolucija kojom se promiče sveobuhvatan, pravedan i trajan mir u Ukrajini, koju su predložile Ukrajina i niz europskih zemalja, navodi da Opća skupština ponovno potvrđuje svoju predanost suverenitetu, neovisnosti, jedinstvu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica i naglašava „da se nikakvo teritorijalno stjecanje proizašlo iz prijetnje ili uporabe sile neće priznati kao zakonito“.
U dokumentu se, između ostalog, poziva na skori prekid neprijateljstava i mirno rješavanje rata protiv Ukrajine, „ponavlja se hitna potreba okončanja rata ove godine” i postizanje mira u Ukrajini u skladu s Poveljom UN-a, podsjeća se na „zahtjev da Ruska Federacija odmah, u potpunosti i bezuvjetno povuče sve svoje vojne snage s teritorija Ukrajine unutar svojih međunarodno priznatih granica”, te ističe potrebu za osiguranjem odgovornosti za najteže zločine, prema međunarodnom pravu, počinjene na teritoriju Ukrajine.
Ukupno 93 zemlje glasale su za, 18 protiv, a 65 je bilo suzdržano.
Od zemalja u regiji rezoluciju su podržale Albanija, Bosna i Hercegovina, Srbija, Hrvatska i Crna Gora. Sjeverna Makedonija je bila suzdržana.
Nakon glasovanja u UN-u predsjednik Aleksandar Vučić rekao je da je izaslanstvo Srbije pogreškom podržalo rezoluciju koju su predložile Ukrajina i niz europskih zemalja.
„Smatram da je Srbija danas pogriješila. Izvinjavam se građanima Srbije zbog toga, a i sam sam kriv za to, jer sam valjda umoran i zauzet i ne mogu sve”, rekao je Vučić u emisiji Ćirilica na televiziji Happy.
Naglasio je da je, po njegovom mišljenju, Srbija trebala biti suzdržana, kao što je to učinila prilikom glasanja za „američku” rezoluciju.
Kremlj je prihvatio ispriku srbijanskog predsjednika zbog potpore Srbije „antiruskoj rezoluciji“ o Ukrajini u UN-u, rekao je glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov. „Naravno, čuli smo, naravno, prihvatili smo. Naravno, tehničke pogreške se događaju i naravno da smo vrlo impresionirani tako brzom reakcijom šefa države”, rekao je Peskov novinarima.
Srpski stručnjaci, komentirajući situaciju oko glasanja u UN-u, napominju da se Vučićeva reakcija može objasniti pozivom iz Moskve, tijekom kojeg mu je rečeno da ne djeluje samo protiv Kremlja, već i protiv Bijele kuće. Sada, po njihovom mišljenju, Beograd pokušava sjediti ne na dvije, nego na tri stolice – europskoj, ruskoj i američkoj.
- Sjeverna Makedonija kosponzorirala je američki nacrt rezolucije u UN-u
Rezolucija Opće skupštine UN-a „Put ka miru“, koju su predložile SAD zajedno sa susponzorima na treću godišnjicu rata u Ukrajini, postala je alternativa rezoluciji koju su predložile Ukrajina i niz europskih država.
Sjeverna Makedonija bila je kosponzor rezolucije koju su predložile SAD, zajedno s Gruzijom, Izraelom i Mađarskom.
„Tako smo odlučili”, rekao je premijer Sjeverne Makedonije Kristijan Mickoski na pitanje novinara zašto je zemlja poduzela takav korak.
Dokument koji je predložilo izaslanstvo SAD-a u UN-u sadržavao je četiri opće točke: žaljenje zbog tragičnih gubitaka života tijekom „sukoba Ruske Federacije i Ukrajine“; ponavljajući da je glavna svrha UN-a održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, te mirno rješavanje sporova, pozivajući na brzi kraj sukoba, zahtjevajući trajni mir između Ukrajine i Rusije.
Delegati su dodali tri amandmana.
Prvo su zamijenili izraz „sukob Ruske Federacije i Ukrajine“ s „potpuna invazija Ukrajine od strane Ruske Federacije“.
Drugo, dodali su točku u kojoj zemlje ponovno potvrđuju svoju predanost suverenitetu, neovisnosti, jedinstvu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica, koje se protežu do njezinih teritorijalnih voda.
Treće, formulacija o trajnom miru između Ukrajine i Ruske Federacije zamijenjena je s „pravedan, trajan i sveobuhvatan mir između Ukrajine i Ruske Federacije, u skladu s Poveljom Ujedinjenih naroda i načelima suverene jednakosti i teritorijalnog integriteta država“.
Verziju američke rezolucije s ova tri amandmana podržale su 93 zemlje, osam zemalja je glasalo „protiv“, a 73 su bile suzdržane.
SAD su se suzdržale od glasovanja za vlastitu rezoluciju u izmijenjenom obliku.
Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Crna Gora podržale su izmijenjenu verziju američke rezolucije. Albanija, Sjeverna Makedonija i Srbija su bile suzdržane.
SAD je predložio svoj nacrt rezolucije bez izmjena predloženih od strane Vijeća sigurnosti UN-a. Vijeće sigurnosti, naime, zbog ruskog veta nije odobrilo europske amandmane – iste one o kojima se glasovalo prilikom razmatranja američke rezolucije u Općoj skupštini, te je usvojilo početnu verziju rezolucije. „Za“ je glasalo deset zemalja – SAD, Rusija, Kina, Južna Koreja, Sierra Leone, Gvajana, Somalija, Pakistan, Panama, Alžir; nitko od članova Vijeća sigurnosti nije glasovao protiv; a pet je članica bilo suzdržano – Velika Britanija, Francuska, Danska, Grčka, Slovenija.
Nakon što se doznalo da je Sjeverna Makedonija susponzor američke rezolucije o Ukrajini, postavilo se pitanje usklađivanja vanjske politike Sjeverne Makedonije s onom EU.
Premijer Mickoski uvjerio je kako nitko ne bi trebao imati dilemu oko koordinacije vanjske i obrambene politike Sjeverne Makedonije s Europskom unijom. Istaknuo je da je u slučaju američke rezolucije u UN-u ta zemlja podržala strateškog partnera, SAD. Osim toga, druga rezolucija, prema njegovim riječima, nije rezolucija EU-a, jer je i Mađarska, koja je članica EU-a, koautorica američkog nacrta, „dakle, ne može biti riječi o usklađenoj vanjskoj politici EU-a“. Usklađivali smo vanjsku i obrambenu politiku s Europskom unijom, ali u ovom slučaju to nije bio slučaj, istaknuo je Mickoski.
Sada se može reći da je Sjeverna Makedonija ključni saveznik SAD-a u regiji. Kao što je poznato, premijer Mickoski bio je jedini šef vlade od zemalja Zapadnog Balkana, koji je početkom ove godine prisustvovao inauguraciji Donalda Trumpa.
Krajem veljače, premijer Kristian Mickoski ponovno je posjetio SAD, gdje je govorio na Conservative Political Action Conference (CPAC) u Washingtonu DC.
- Srpska policija pretresala nevladine organizacije zbog „slučaja USAID“
Specijalna antikorupcijska jedinica Vrhovnog tužiteljstva u Beogradu pokrenula je postupak zbog nenamjenskog trošenja i zloporabe sredstava Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), nakon optužbi visokih američkih dužnosnika o mogućim financijskim malverzacijama u okviru programa USAID-a. Srbijanska policija je 25. veljače, po nalogu tužiteljstva, izvršila pretrese ureda četiri organizacije: Centar za istraživanje, transparentnost i odgovornost (CRTA), Građanske inicijative, Centar za praktičnu politiku i Zaklade Trag.
Racije su se dogodile u pozadini masovnih studentskih prosvjeda u Srbiji, izazvanih tragedijom na novosadskom željezničkom kolodvoru. Srbijansko vodstvo, uključujući i predsjednika Aleksandra Vučića, više je puta izrazilo nepovjerenje prema Zapadnom financiranju javnog sektora, tvrdeći da neki programi, posebice USAID, pridonose destabilizaciji i imaju za cilj organiziranje „obojene revolucije“.
Nevladin sektor pretrese ureda udruga vidi kao pokušaj pritiska na civilno društvo i suzbijanje neistomišljenika.
Amnesty International je ovaj slučaj nazvao „Trump efektom“. Napad na nevladine organizacije očigledan je čin zastrašivanja, posljednji u upornoj kampanji srpskih vlasti da ušutkaju kritičke glasove, napisao je Amnesty International na X.
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić istodobno je istaknuo da je riječ samo o prikupljanju podataka o financijskim zlouporabama pojedinih institucija i organizacija, te da je Srbija u potpunosti opredijeljena za vladavinu prava i da će se u skladu s tim nastaviti učinkovito boriti protiv korupcije i kriminala na svom teritoriju. Izjavio je to tijekom telefonskog razgovora s posebnim izaslanikom Velike Britanije za Zapadni Balkan, Stuartom Peachom.
Albanija se pridružila britanskom programu obuke ukrajinske vojske
Albanija je postala trinaesta zemlja koja je sudjelovala u programu vojne obuke Interflex za Ukrajinu, uz Rumunjsku, Kosovo, kao i Veliku Britaniju, Australiju, Novi Zeland, Kanadu, Dansku, Norvešku, Švedsku, Finsku, Nizozemsku, Estoniju, Litvu.
Operacija Interflex multinacionalni je program obuke pod vodstvom Ujedinjenog Kraljevstva namijenjen obuci novaka ukrajinske vojske.
Albanija je trenutno među 10 najvećih svjetskih donatora Ukrajine po glavi stanovnika. Prema službenim izvorima, Albanija je opskrbljivala Ukrajinu streljivom, oružjem i vojnim vozilima.
Prije nego što se pridružila misiji Interflex, Albanija je obučavala ukrajinsko vojno osoblje na svom teritoriju.
