- Republika Srpska nudi kontroverzne načine izlaska iz krize
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić priopćio je 21. ožujka kako su vlasti RS-a proglasile potrebu za međunarodnom arbitražom između BiH i Republike Srpske zbog „kršenja Dejtonskog mirovnog sporazuma”.
Osim toga, napomenuo je da RS očekuje „prestanak mandata visokog predstavnika i njegovo povlačenje vlastitih odluka“, te da su predstavnici RS „spremni tražiti kompromis“, a posebno inicirati povlačenje zakona koji su u proceduri usvajanja u RS. „Kriza u BiH bit će riješena ukidanjem zakona koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt, a nakon toga ćemo biti spremni povući i zakone koje je nedavno usvojila Skupština Republike Srpske”, rekao je Stevandić.
Kako je poznato, Narodna skupština Republike Srpske ranije je usvojila Nacrt novog ustava RS-a, a usvojeni su i stupili su na snagu i zakoni kojima se zabranjuje rad pravosudnih i policijskih institucija BiH u RS-u.
Stevandić je naglasio da je Ustav BiH Aneks 4 Dejtonskog sporazuma, te da se ne radi o zakonima koje su usvojili parlamenti, već o međunarodnim ugovorima koje su potpisale RS, Federacija BiH, Srbija i Hrvatska, a kojima su svjedoci velike sile poput Velike Britanije, Njemačke, SAD i Rusije. Isto vrijedi i za Aneks 10 koji definira ulogu visokog predstavnika u BiH.
„Budući da se radi o sporazumima, odnosno aneksima ugovora, mi u RS-u smatramo da je arbitraža neophodna za rješavanje ovog ustavnog sukoba”, rekao je Stevandić.
„Uputili smo žalbu na adrese svih potpisnica ovog sporazuma i svih većih zemalja, uključujući i Venecijansku komisiju Vijeća Europe”, rekao je Stevandić na konferenciji za novinare.
Vijeće za provedbu mira u BiH, koje je uključivalo SAD, Rusiju i više od 50 drugih zemalja, izradilo je Aneks 10 na Konferenciji u Bonu 1997. godine. Tada je Visoki predstavnik dobio ovlasti da mijenja i donosi zakone i smjenjuje dužnosnike u BiH. Ove ovlasti kasnije je potvrdio i Ustavni sud BiH.
Sadašnji visoki predstavnik Christian Schmidt izmijenio je Kazneni zakon Bosne i Hercegovine i uveo kaznenu odgovornost za „nepoštivanje odluka visokog predstavnika”. Po tom je članku 26. veljače osuđen predsjednik Republike Bosne i Hercegovine Milorad Dodik.
Izmijenio je i članak o kaznenom djelu „ugrožavanje ustavnog poretka“, dodavši uz prijetnju silom i „druge radnje“. Na temelju toga, Stevandić, Dodik i predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković sumnjiče se za kazneno djelo rušenja ustavnog poretka Bosne i Hercegovine, a Sud BiH je za njima raspisao tjeralice.
Prijedlog, koji je iznio Nenad Stevandić, analitičari su ocijenili kao pokušaj iznalaženja strategije za izlazak iz situacije koju je stvorio politički vrh BiH, a koji je rezultat unutarnjih pritisaka oporbe u BiH i pritisaka međunarodne zajednice, uključujući SAD.
- Kenija je formalizirala priznanje neovisnosti Kosova
Kenijski predsjednik William Ruto priznao je Kosovo kao neovisnu državu tijekom sastanka iza zatvorenih vrata u Nairobiju 26. ožujka, izvijestili su kenijski mediji.
Bivši kosovski predsjednik Behgjet Paccoli, koji je na svojoj Facebook stranici objavio fotografije predsjednika Ruta kako potpisuje pismo o priznanju, nazvao je to „izvanrednom ceremonijom“. „Republika Kenija, jedna od najvažnijih država Afrike, službeno je priznala Republiku Kosovo kao neovisnu i suverenu državu!” rekao je Pazzolli.
Vijest je stigla nakon gotovo petogodišnje stanke u procesu međunarodnog priznanja Kosova.
Predsjednica Kosova Vjosa Osmani izjavila je kako se očekuje da se diplomatski odnosi između dviju zemalja uspostave u bliskoj budućnosti. Zahvalila je kenijskom predsjedniku Williamu Rutou na pravednoj i važnoj odluci, kao i kenijskim institucijama i građanima koji su podržali ovaj „veliki diplomatski korak“ za Kosovo.
Ministarstvo vanjskih poslova Srbije osudilo je „odluku Republike Kenije da prizna jednostrano proglašenu neovisnost tzv. ‘Kosova’” i istaknulo da će „Srbija poduzeti sve potrebne diplomatske i političke mjere kao odgovor na ovaj neprihvatljiv i neprijateljski čin”.
Ministarstvo je istaknulo da je takav korak grubo kršenje međunarodnog prava i „tužan presedan u tradicionalno prijateljskim odnosima Srbije i Kenije“.
Mediji podsjećaju da se predsjednik Ruto sastao sa srbijanskim kolegom Aleksandrom Vučićem u listopadu 2023. na marginama konferencije u Pekingu. Vučić je tada napomenuo da je primio uvjeravanja da Nairobi neće priznati Kosovo. U listopadu prošle godine zemlju je posjetila supruga srbijanskog predsjednika Tamara Vučić, gdje se susrela s najvišim vodstvom i govorila o „iskrenom prijateljstvu koje osjeća u Keniji“.
- Prvi rezultati istrage o katastrofalnom požaru u Sjevernoj Makedoniji
Ministarstvo unutarnjih poslova Sjeverne Makedonije u suradnji s tužiteljstvom završilo je prvu fazu istrage o požaru u noćnom klubu Pulse u Kočanima u kojem je 16. ožujka poginulo 59 osoba, a gotovo 200 ozlijeđeno.
Katastrofalnom požaru prethodio je niz lančanih propusta i nezakonitih radnji državnih i lokalnih vlasti, pravnih i fizičkih osoba, rekao je državni tužitelj Ljupčo Kocevski.
Sada su pokrenuta dva kaznena postupka protiv 34 fizičke i tri pravne osobe zbog počinjenja kaznenog djela „teška kaznena djela protiv opće sigurnosti“. Kako se navodi u uviđaju, osumnjičenici su svojim radnjama u razdoblju od 2012. do 16. ožujka 2025. godine stvorili opasnost za živote i imovinu velikih razmjera.
Među uhićenima su:
• bivši ministar gospodarstva,
• bivši ravnatelj Državne tržišne inspekcije,
• bivši ravnatelj Uprave za zaštitu i spašavanje,
• tri bivša gradonačelnika Kočana, dva iz trenutno vladajućeg VMRO-DPMNE-a i jedan iz oporbenog SDSM-a.
Odgovarajući na kritike istrage od strane oporbe, VMRO-DPMNE je ustvrdio da institucije rade profesionalno i da su prvi put sadašnji i bivši dužnosnici pozvani na odgovornost, bez obzira na stranačku i nacionalnu pripadnost.
- Glasine o vojnom savezu Srbije i Mađarske
Srpski list Kurir pisao je o mogućem stvaranju vojnog saveza Srbije i Mađarske. Prema pisanju medija, mađarski premijer Viktor Orban i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić već kreiraju nacrt vojnog savezništva dviju zemalja.
To je odgovor Srbije na Memorandum o vojnom savezu koji su u Tirani potpisale Hrvatska, Albanija i „takozvano Kosovo“, navodi Kurir. Budući da su Hrvatska i Albanija članice NATO-a, Mađarska, kao članica Saveza, može potpisati sličan sporazum sa zemljom koja nije članica Sjevernoatlantskog saveza, a to je Srbija, navodi se u listu.
Nema službene potvrde ovog izvješća. No, sudeći prema izjavama srbijanskih čelnika, radi se na proširenju suradnje Beograda i Budimpešte na vojnom planu.
Predsjednik Vučić objavio je 26. ožujka da su te večeri u telefonskom razgovoru s premijerom Orbánom dogovorili „ubrzano unapređenje međusobnih odnosa u svim sferama javnog života, uključujući vojno i obrambeno područje“. Napomenuo je kako se uskoro očekuje potpisivanje važnih bilateralnih dokumenata.
- Predsjednik Vučić sastao se s čelnicima EU
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Europskog vijeća António Costa sastali su se 25. ožujka s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem na radnoj večeri u Bruxellesu.
Budućnost Srbije je u EU, naglasili su nakon sastanka Von der Leyen i Costa.
Vučić je pak istaknuo da su s europskim dužnosnicima „razgovarali o strateškom putu Srbije i o tome koliko je Srbija predana europskom putu“. Rekao je da je Srbija apsolutno posvećena tom strateškom putu.
Susret srbijanskog predsjednika s čelnicima EU odvijao se u pozadini rekordnih prosvjeda u Srbiji, koji traju već nekoliko mjeseci. U Bruxellesu se razgovaralo o situaciji u Srbiji.
Vučić je tijekom sastanka uvjeravao čelnika Europske komisije i predsjednika Europskog vijeća da za rastjeranje prosvjednika nije korišten nikakav „zvučni top”, te da su vlasti spremne to „svim sredstvima provjeriti”. Srbijanski predsjednik je, također, čelnike EU-a obavijestio da će „vrlo brzo biti donesena odluka o formiranju nove vlade ili održavanju izbora“, što bi trebalo pokazati spremnost vlasti za restauraciju.
S druge strane, Von der Leyen i Costa istaknule su kako je Srbiji potreban napredak u provedbi reformi, posebice u pogledu slobode medija, borbe protiv korupcije i izbora. Međutim, nije bilo oštrih kritika prema Beogradu.
Vrlo suzdržan stav EU prema prosvjedima i kontinuirani kontakti europskih čelnika s Vučićem izazivaju brojne kritike, kako u samoj Srbiji tako i u inozemstvu. Prošlog su tjedna 32 europarlamentarca zatražila od Von der Leyen otkazivanje sastanka, no Bruxelles se nije obazirao na ta mišljenja.