- Direktor CIA-e William Burns obilazi Zapadni Balkan.
Tijekom nenajavljenog posjeta, šef CIA-e posjetio je Sarajevo, Beograd i Prištinu.
Najprije je direktor Središnje obavještajne agencije SAD-a posjetio Bosnu i Hercegovinu, gdje se susreo s ravnateljem Obavještajno-sigurnosne agencije BiH, ministrom vanjskih poslova BiH, kao i s članovima Predsjedništva BiH, među kojima i je bio i Željko Cvijanović, koji predstavlja Srbe.
Mediji su kao jednu od tema Burnsovih sastanaka u BiH nazvali “alarmantnu separatističku retoriku i postupke predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i Vlade Republike Srpske”.
Nakon Burnsove posjete, Dodik je na X napisao da Republika Srpska “nikada nije negirala suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, sukladno Daytonskom sporazumu”, te da “secesija nikada nije bila naša politika”.
Također je posjet šefa CIA-e nazvao “značajnim”, istaknuvši borbu protiv terorizma, koja je “odgovornost cijelog slobodnog svijeta”, napomenuvši da Republika Srpska “pozdravlja svaku suradnju na ovom planu”.
Promatrači su Dodikovu izjavu ocijenili kao rezultat posjeta šefa CIA-e BiH.
Detalji Burnsova posjeta Beogradu nisu izneseni u javnost.
Mediji su objavili da je šefa CIA-e u Beogradu primio šef Sigurnosno-informativne agencije (BIA) Vladimir Orlić. Održan je i susret Burnsa s predsjednikom Aleksandrom Vučićem.
“Imali smo koristan i važan sastanak”, razgovarali smo o temama “važnim za budućnost Srbije”, rekao je Vučić odgovarajući na pitanja novinara o posjetu šefa CIA-e.
Prema neslužbenim informacijama, teme susreta sa srbijanskim dužnosnicima bile su više političke nego obavještajne – uglavnom se razgovaralo o situaciji na Kosovu.
Burnsova posljednja stanica na putu bila je Priština, gdje se sastao s predsjednicom Kosova Vjosom Osmani, premijerom Albinom Kurtijem i šefom Kosovske obavještajne agencije (KIA).
“Posvećeni smo daljnjem jačanju i širenju naših čvrstih bilateralnih odnosa sa Sjedinjenim Državama”, napisao je Kurti na Facebooku nakon sastanka koji je kosovska vlada nazvala povijesnom prekretnicom.
“Unija sa SAD-om jamstvo je sigurnosti, mira i uspjeha”, istaknula je Osmani u svojoj objavi na Facebooku.
Analitičari posjet ravnatelja američke Središnje obavještajne agencije vide kao odgovor na nastojanja Kremlja da proširi svoj utjecaj u regiji.
- Pomoćnik glavnog tajnika NATO-a u posjeti Sarajevu, Prištini i Beogradu
Pomoćnik glavnog tajnika NATO-a za politička pitanja i sigurnosnu politiku, veleposlanik Boris Ruge, održao je konzultacije na visokoj razini u Sarajevu, Prištini i Beogradu.
Tijekom susreta s predstavnicima Predsjedništva Bosne i Hercegovine i drugim visokim dužnosnicima u Bosni i Hercegovini, uključujući ministra vanjskih poslova Elmedina Konakovića i visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu Christiana Schmidta, Ruge je potvrdio da saveznici odlučno podupiru suverenitet i teritorijalnu cjelovitost Bosne i Hercegovine i neće dopustiti nikakav sigurnosni vakuum.
Ruge se u Prištini sastao s predsjednicom Vjosom Osmani i predstavnicima EU-a, OESS-a, diplomatima skupine QUINT (Francuska, Njemačka, Italija, UK i SAD), te predstavnicima NATO misije KFOR.
Pomoćnik glavnog tajnika NATO-a također je istaknuo punu potporu Saveza dijalogu Beograda i Prištine uz posredovanje EU. Po pitanju otvaranja mosta preko Ibra u Mitrovici, ponovno je izrazio stav NATO-a da se odluke trebaju donositi kroz dijalog i koordinirano.
Ruge se u Beogradu sastao s predsjednikom Aleksandrom Vučićem, ministrom vanjskih poslova Markom Đurićem i predstavnicima međunarodne zajednice. NATO očekuje da Srbija pomogne u postizanju pune odgovornosti za djela nasilja počinjena na Kosovu u svibnju i rujnu 2023, rekao je. (U svibnju 2023. došlo je do sukoba između lokalnih Srba i mirovnih snaga KFOR-a na sjevernom Kosovu, u kojima je ozlijeđeno 90 pripadnika NATO snaga. U rujnu 2023. izbio je oružani sukob između srpske naoružane skupine i kosovske policije. U oba slučaja , počinitelji još nisu procesuirani).
Vučić je na svom Instagram profilu naglasio da je sastanak s Rugeom bio “dobar” i da su razgovarali o situaciji u regiji, sigurnosti na Kosovu i mogućim posljedicama nastavka “jednostranih koraka” režima kosovskog premijera Albina Kurtija (tj. otvaranja mosta bez koordinacije sa srpskom stranom).
Sumirajući svoj posjet, pomoćnik glavnog tajnika NATO-a rekao je u intervjuu za televiziju u Sarajevu da, iako je Ukrajina sada na prvom mjestu, “Balkan nam je na radaru, jako smo zainteresirani za ovaj dio svijeta, a nećemo nigdje otići.”
- Srbijanske vlasti uhitile hrvatskog špijuna
U ranim jutarnjim satima 26. kolovoza Sigurnosno-informativna agencija Srbije (BIA) u suradnji s drugim državnim agencijama provela je protuobavještajnu akciju na području Beograda koja je rezultirala privođenjem hrvatskog špijuna.
Kako prenose srbijanski mediji, potez je rezultat višemjesečne istrage BIA-e kako bi se zaustavila “špijunska i zloćudna i subverzivna djelatnost hrvatske sigurnosno-obavještajne službe SOA”.
Ministar unutarnjih poslova Srbije Ivica Dačić potvrdio je privođenje osobe osumnjičene za špijunažu za Hrvatsku.
Istog dana Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Hrvatske priopćilo je kako “nema informacija ni o navedenoj temi ni o tome da se takav događaj doista dogodio”.
Šef MVEP-a Gordan Grlić Radman rekao je da je njegovo ministarstvo vijest saznalo iz medija. “U kontaktu smo s našim Veleposlanstvom u Beogradu” i “trudimo se informirati hrvatsku javnost”, dodao je.
Komentirajući ovaj događaj, eksperti nisu isključili da je pritvaranje Hrvata bilo potrebno srpskim vlastima za stjecanje političkih poena.
Prema analitičarima, špijunski spor u svakom slučaju negativno će se odraziti na odnose Beograda i Zagreba.
- Vozačke dozvole koje je izdala Srbija više ne važe na Kosovu
Od 23. kolovoza na Kosovu će se smatrati nevažećim vozačke dozvole koje je izdala Republika Srbija. Početkom svibnja, Ministarstvo unutarnjih poslova Kosova odlučilo je pokrenuti zamjenu srpskih vozačkih dozvola izdanih građanima Kosova, smatrajući ih nevažećima. Odluka je stupila na snagu 9. svibnja, a rok za zamjenu ovih dozvola određen je do 23. kolovoza.
Veton Elshani, zamjenik načelnika Kosovske policije za sjeverni region, objasnio je da će se srbijanske dozvole smatrati nevažećima nakon isteka tog roka, a vozači s takvim dozvolama bit će procesuirani kao da nemaju važeće dozvole.
Vozači koji srpske vozačke dozvole nisu zamijenili kosovskima kaznit će se iznosima od 500 do 1.500 eura.
Do sada je podneseno više od 6.000 zahtjeva za zamjenu srpske vozačke dozvole za onu Republike Kosovo. Od tih 6.000 zahtjeva, više od 5.300 je došlo od stanovnika sjevernog Kosova.
Zamjenu vozačkih dozvola srpska zajednica smatra još jednom manifestacijom pritiska Prištine na Srbe na Kosovu u cilju prisilne integracije srpskog stanovništva u kosovski sustav.
