- Srbija i Republika Srpska (BiH) sudjeluju na summitu BRICS-a
Srbiju su na summitu BRICS-a u Kazanju (Rusija) predstavljali potpredsjednik Vlade Aleksandar Vulin, ministar obrane Bratislav Gašić, ministrica gospodarstva Adrijana Mesarović i ministar Nenad Popović.
Republika Srpska (Bosna i Hercegovina) rasporedila je predsjednika Milorada Dodika i ministra za znanstveno-tehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informacijsko društvo Željka Budimira.
Milorad Dodik se u Kazanju susreo s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Prema riječima čelnika RS-a, na sastanku je bilo riječi o završetku srpsko-ruskog hrama u Banjoj Luci i jačanju turističkih kontakata između RS-a i Ruske Federacije.
Aleksandar Vulin rekao je da je s Putinom razgovarao o globalnoj situaciji i unapređenju odnosa Moskve i Beograda.
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić odlučio je preskočiti događaj. U tom razdoblju održao je sastanke s poljskim premijerom Donaldom Tuskom i grčkim premijerom Kyriakosom Mitsotakisom. „On je ‘kriv’ što nisam u Kazanju“, istaknuo je Vučić u obraćanju medijima nakon sastanka s Tuskom u Beogradu 24. listopada.
Kasnije je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen stigla u Srbiju gdje je pozitivno ocijenila Vučićevo odbijanje sudjelovanja na summitu BRICS-a.
Nedolazak srpskog predsjednika u Kazan i njegovi sastanci s europskim čelnicima pokazali su da Beograd u ovoj fazi ne namjerava zamijeniti EU BRICS-om. Istovremeno, Banja Luka sve više biva uvučena u rusku orbitu.
- Predsjednica Europske komisije otkazala sastanak sa srpskim premijerom
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen otkazala je sastanak s premijerom Srbije Milošem Vučevićem jer je na dan najavljenog sastanka šef srbijanske vlade pregovarao s ministrom za ekonomski razvoj Rusije, Maksim Rešetnjikov.
Sastanak Von der Leyen s Vučevićem otkazan je tijekom njezinog posjeta Beogradu u sklopu diplomatske turneje po Zapadnom Balkanu. Treba napomenuti da je susret čelnice Europske komisije i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića tijekom istog posjeta protekao u prijateljskoj atmosferi.
Predsjednica EK otkazala je sastanak s premijerom Vučevićem nakon objave na njegovoj web stranici o susretu s ministrom gospodarstva Rusije, rekla je glasnogovornica Europske komisije Ana Pisonero. U priopćenju se navodi da dvije zemlje planiraju ojačati suradnju u gospodarstvu i drugim područjima. U tom kontekstu nije imalo smisla održavati zakazani sastanak, naglasila je.
Nakon sastanka Vučevića i Rešetnjikova, službeno je priopćeno iz Vlade Srbije da je razgovarano o daljnjem jačanju gospodarske i opće suradnje dviju zemalja. Govoreći o sankcijama Rusiji, Vučević je istaknuo da, unatoč velikim pritiscima, Srbija vodi slobodnu i neovisnu politiku, što je njena prednost jer dobro surađuje i s Ruskom Federacijom i s Europskom unijom, s Kinom i drugim zemljama.
Srbijanski premijer također je istaknuo da je Srbija spremna razgovarati o produženju ugovora o isporuci ruskog plina.
Može se pretpostaviti da je nastavak kupovine ruskog plina po posebno sniženim cijenama postao glavna tema pregovora šefa srbijanske vlade i ruskog ministra. Za Beograd je potpisivanje isplativog plinskog ugovora s Moskvom vjerojatno toliko važno da su srpske vlasti u tu svrhu spremne pogoršati odnose s Bruxellesom.
- Vučić, Orbán i Fico o migracijskoj politici
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, slovački i mađarski premijer Robert Fico i Viktor Orbán sastali su se 22. listopada u slovačkom gradu Komarnu, gdje su razgovarali o zaštiti granica Europske unije od ilegalnih migracija i jačanju regionalne suradnje.
Čelnici Slovačke, Mađarske i Srbije u zajedničkom su priopćenju rekli kako se „odluke nedavno donesene na europskoj razini ne čine učinkovitima niti održivima te ih stoga treba nadopuniti daljnjim jačanjem regionalne dimenzije suradnje u borbi protiv protiv ilegalne migracije.“
„Postigli smo rezultate zajedničkim radom, nije bilo lako, ali ove godine ima 80 posto manje migranata nego lani. Nastavit ćemo suradnju i vjerujem da će rezultati biti dobri“, istaknuo je Vučić na zajedničkoj konferenciji za novinare.
Pretpostavljalo se da će se trojica čelnika dogovoriti oko organizacije privremenih kampova za migrante na području izvan EU, odnosno u Srbiji. Ali Vučić je nedvosmisleno poručio da „Srbija nikada neće biti domaćin migrantskim kampovima za druge zemlje” kao što je to učinila Albanija (za Italiju).
- Neusklađivanje pravila putovanja s EU ometa europsku integraciju BiH
Bosna i Hercegovina mora uskladiti propise o putovanjima s EU, ojačati borbu protiv korupcije, te uvesti praćenje budžeta kako bi dobila sredstva u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan.
Prema riječima predsjednice Vijeća ministara BiH Borjane Krišto, bh. vlasti su upoznate s ova tri dodatna zahtjeva. „Riječ je o mjerama koje se tiču viznog režima, mjerama za borbu protiv korupcije i kriminala, praćenju budžeta”, kazala je Krišto nakon sastanka s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen, koja je boravila u Bosni i Hercegovini u sklopu višednevnog obilaska regije.
Najproblematičnije za provedbu moglo bi biti uvođenje viznog režima dogovorenog s EU. Vize bi trebale biti uvedene za državljane Rusije, Kine, Saudijske Arabije, Omana, Katara i Turske. Vlasti Republike Srpske kategorički se protive ovom koraku, prije svega zbog nevoljkosti uvođenja viza za Ruse.
Bosna i Hercegovina je trenutno jedina zemlja u regiji koja nije osigurala i dogovorila s EU reformski program potreban za dobivanje bespovratnih sredstava i zajmova predviđenih Planom rasta za Zapadni Balkan. Međutim, EU pokazuje spremnost da dodijeli sredstva zemlji u vanrednim okolnostima. Tako je Europska komisija odlučila odmah privući 20 milijuna eura za pomoć stradalima u posljednjim katastrofalnim poplavama u pojedinim područjima Bosne i Hercegovine.
- Mađarska pozvala hrvatskog veleposlanika zbog ministrovih izjava o „velikomađarskoj politici“
Ministarstvo vanjskih poslova Mađarske pozvalo je na razgovor hrvatskog veleposlanika u Budimpešti zbog nedavnih izjava hrvatskog ministra obrane Ivana Anušića. Hrvatskog veleposlanika Mladena Andrlića u Ministarstvu vanjskih poslova primio je zamjenik državnog tajnika zadužen za regiju, javljaju mađarski mediji.
Anušić je 22. listopada tijekom rasprave u Hrvatskom saboru o sudjelovanju Oružanih snaga Hrvatske u inicijativi NSATU (NATO Security Assistance and Training for Ukraine), kojoj se protivi predsjednik države Zoran Milanović, ustvrdio kako je to samo Mađarska, među saveznicima, koja ne sudjeluje u ovom NATO programu, a to je „zbog svoje velikomađarske politike“.
„Dolazim s istoka Hrvatske, imam saznanja i iskustva kako Mađarska vodi politiku u našoj Baranji… Vodi se politika koja dovodi u pitanje teritorijalnu cjelovitost Hrvatske. Mađarska ne sudjeluje u operaciji (NSATU) jer ne podržava NATO i EU zbog svoje velikomađarske politike”, rekao je prvi čovjek MORH-a.
Anušić je ranije istaknuo i da bi Hrvatska odbijanjem sudjelovanja u NSATU-, zemlju stavila u red sa Srbijom i Mađarskom, „koje otvoreno podržavaju Rusiju“.
Mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó 25. listopada, odgovarajući na pitanja na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji s kubanskim kolegom, rekao je da Mađarska želi najbolje moguće odnose sa svim svojim susjedima, pa tako i s Hrvatskom, „pa stoga čudi“ da hrvatski ministar obrane vrijeđa Mađare „S dužnim poštovanjem, molim hrvatsku Vladu da nas ne uvlači u unutarnjopolitičku raspravu s njihovim predsjednikom“, dodao je.
Szijjártó pritom nije opovrgnuo optužbe hrvatskog ministra o proruskom kursu Budimpešte.
- Mađarska i Poljska obećale doprinos europskim integracijama Srbije
„Srbiju ne vidimo samo kao strateškog partnera, već i kao iskrenog prijatelja. Učinit ćemo sve da Srbija postane punopravna članica Europske unije“, rekao je mađarski predsjednik Tamás Sulyok na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem. Balkan se ne može stabilizirati bez pristupanja Srbije, istaknuo je šef mađarske države i dodao da je vrijeme da se ispuni obećanje dato Zapadnom Balkanu prije 20 godina.
***
„Uskoro će Poljska predsjedati Europskom unijom, a tijekom poljskog predsjedanja moj će prioritet biti proširenje i što tješnja suradnja sa Srbijom“, rekao je poljski premijer Donald Tusk koji je boravio u dvodnevnom posjetu Beogradu. Poljska podržava europski put Srbije, a Europska unija je nepotpuna bez Srbije, rekao je.
***
Zemlje istočne Europe, koje predsjedavaju i koje će predsjedavati EU, pokazuju interes za daljnju europsku integraciju Srbije. Može se očekivati da, unatoč odbijanju Beograda da svoju vanjsku politiku uskladi s Bruxellesom (odbijajući sankcije Rusiji), Srbija može računati na napredak na putu u EU do kraja ove godine i u prvoj polovici 2025. godine.
- Uključivanje Bugara u Ustav ostaje preduvjet za europsku integraciju Sjeverne Makedonije
Izmjena Ustava obveza je koju Sjeverna Makedonija mora ispuniti kako bi nastavila svoj put prema punopravnom članstvu u EU. Izjavila je to predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen nakon sastanka s premijerom Hristijanom Mickoskim.
Riječ je o uvođenju bugarske manjine u Ustav Sjeverne Makedonije. Ovi ustavni amandmani služe kao uvjet za otključavanje daljnje europske integracije Sjeverne Makedonije od strane Bugarske. Prošla vlada Sjeverne Makedonije pristala je ispuniti uvjet, no sadašnja se tome protivi.
Von der Leyen, koja je boravila u Sjevernoj Makedoniji u sklopu turneje po Zapadnom Balkanu, izrazila je uvjerenje da će prepreka koja još uvijek postoji biti prevladana, da će se uvesti ustavne promjene i da će Skoplje moći pokrenuti pregovore o pristupanju EU.
Nakon sastanka von der Leyen i Mickoski nisu precizirali je li Europska komisija pristala Skoplju dati jamstva da nakon uvrštavanja bugarske manjine u Ustav Bugarska neće postavljati nikakve nove zahtjeve.
- Nova runda dijaloga o normalizaciji odnosa između Srbije i Kosova nije donijela konkretne dogovore
Izaslanstva Prištine i Beograda održala su 24. listopada odvojene sastanke s predstavnikom Europske unije za dijalog Kosova i Srbije Miroslavom Lajčakom, kao i zajednički sastanak u Bruxellesu.
Zamjenik premijera Kosova i glavni pregovarač iz Prištine Besnik Bislimi ocijenio je da je posljednja runda pregovora bila neuspješna. Istovremeno, Lajčak je rekao da, iako „nije bilo napretka“ prema normalizaciji odnosa, ostaje optimist da su Kosovo i Srbija napredovali „u nekim drugim ključnim pitanjima“ o kojima će se raspravljati „u narednim tjednima“.
Glavna kontradikcija između Beograda i Prištine ostaje Zajednica srpskih općina (ZSO).
Glavni pregovarač iz Srbije, šef Vladinog odjela za Kosovo i Metohiju Petar Petković istaknuo je kako Beograd ne bježi od obveza koje proizlaze iz Sporazuma o putu normalizacije odnosa (Ohridski sporazum), ali Priština mora prva krenuti u formiranje ZSO.
Bislimi ovaj zahtjev Srbije vidi kao djelomično ispunjavanje dogovora. Prema riječima predstavnika iz Prištine, Ohridski sporazum mora biti implementiran u potpunosti i bez odlaganja.
Kao što je poznato, čelnici Srbije i Kosova su u veljači 2023. godine usvajanjem Ohridskog sporazuma postigli dogovor o putu normalizacije odnosa. U ožujku iste godine dogovoren je Provedbeni aneks. Međutim, ti sporazumi nikada nisu potpisani zbog odbijanja predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
Od tada nema pomaka u dijalogu Beograda i Prištine. Tijekom prošle godine predstavnici stranaka nekoliko su puta dolazili u Bruxelles kako bi sudjelovali u dijalogu uz posredovanje EU, ali ti susreti nisu bitno promijenili situaciju i nisu je izveli iz „slijepe ulice“.
