- Srbijanski premijer podnio ostavku usred velikih prosvjeda
Posljednjih dana siječnja sve su se više razmahali prosvjedi koji su se pokrenuli u Srbiji zbog tragične nesreće na novosadskom željezničkom kolodvoru, gdje je nadstrešnica pala na ljude i usmrtila 15 osoba.
U Srbiji je 24. siječnja održan „generalni štrajk”. Akciju su pokrenuli studenti koji od kraja prošle godine blokiraju desetke sveučilišta. Zatvorene su neke škole, kulturne ustanove, ugostiteljski objekti, trgovine i medijske kuće. Tisuće ljudi sudjelovale su u marševima, mitinzima i kratkotrajnim blokadama prometnica u Beogradu, Novom Sadu, Nišu i mnogim drugim gradovima.
Vlasti su se pokušale suprotstaviti prosvjednom pokretu okupljanjem svojih pristaša u gradiću Jagodini (središnja Srbija) i osnivanjem novog političkog „Pokreta za narod i državu”. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić 24. siječnja navečer sudjelovao je na skupu, na kojem ga je pozdravilo oko 50.000 ljudi.
No, 27. i 28. siječnja organizirana je nova prosvjedna akcija – danonoćna blokada jednog od najvećih prometnih raskrižja u Beogradu. Inicijativu su ponovno preuzeli studenti.
Aleksandar Vučić je 27. siječnja navečer u posebnom obraćanju istaknuo da je spreman za dijalog, te da će svi studentski zahtjevi koji još nisu ispunjeni biti prihvaćeni.
Prvi zahtjev studenata bio je objavljivanje svih papira u vezi s rekonstrukcijom novosadske željezničke stanice. Prema riječima predsjednice, Vlada je u prethodnom razdoblju objavila više od 13.000 dokumenata, a osim toga, 27. siječnja objavljeno je još 925 dokumenata koji se odnose na radove na spomenutom željezničkom kolodvoru. Ne postoji nikakva druga dokumentacija koja bi bila vezana za bilo šta što je izgrađeno na novosadskom željezničkom kolodvoru, rekao je Vučić.
Drugi zahtjev studenata je identificiranje i procesuiranje svih osoba osumnjičenih za fizičke napade na studente i nastavno osoblje koji su sudjelovali u prosvjedima. Prema Vučićevim riječima, srbijansko tužiteljstvo već je pokrenulo kaznene postupke protiv 37 osoba zbog napada na učenike i nastavnike.
Treći zahtjev studenata odnosio se na pomilovanje zatočenih prosvjednika. Vučić je 27. siječnja najavio, a 29. siječnja donio odluku o pomilovanju 13 osoba koje su sudjelovale u prosvjedima – učenika, nastavnika i drugih djelatnika obrazovnih ustanova.
Četvrti zahtjev studenata bio je povećanje proračuna za visoko obrazovanje za 20 posto. Vučić je pristao razmotriti to pitanje, napomenuvši da bi povećanje koštalo državu dodatnih 12,01 milijardu dinara, uz predviđenih 60,5 milijardi.
Predsjednik je također 27. siječnja najavio potrebu hitne rekonstrukcije Vlade. Sutradan je premijer Srbije Miloš Vučević podnio ostavku. Vučević je u obraćanju građanima naveo da je razlog njegove ostavke napad na studente koji se dogodio dan ranije u Novom Sadu, ispred zgrade Srpske napredne stranke. Ostavku je podnio i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Ostavka premijera znači da cijela Vlada podnosi ostavku, a svi članovi Vlade postaju privremeni (u sastavu Vlade u tehničkom mandatu).
Vučić se 28. siječnja obratio građanima Srbije i najavio da će u idućih deset dana biti donesena odluka o raspisivanju novih parlamentarnih izbora.
„Srbija će održati stabilnost, Srbija će održati mir, a u sljedećih deset dana ćemo odlučiti hoćemo li ići na izbore ili ćemo formirati novu vladu. … Naš glavni zadatak bit će održati potpunu stabilnost i ja ću se osobno time baviti“, rekao je.
- Borba protiv „stranog utjecaja na prosvjede” komplicira odnose Srbije sa susjedima
Kao što je poznato, srbijansko vodstvo optužilo je studente koji su sudjelovali u prosvjedima da su slijedili naloge stranih aktera s ciljem rušenja predsjednika Aleksandra Vučića.
Prateći tu tvrdnju, srbijanske sigurnosne agencije provele su 21. siječnja u Beogradu raciju na sudionike međunarodnog seminara u organizaciji austrijske Akademije na nevladine organizacije, čiji je osnivač Zaklada ERSTE. Kako javljaju mediji, privedeno je i deportirano ukupno 13 stranih državljana iz Hrvatske, Slovenije, Slovačke, Sjeverne Makedonije, Albanije, Moldavije, Rumunjske, Austrije i Češke.
Zaklada ERSTE naknadno je objavila priopćenje u kojem potvrđuje navode da je 13 sudionika konferencije u Beogradu iz osam zemalja privedeno u policijsku postaju, ispitano, te im je na kraju zabranjen ulazak u zemlju. „Niti tim s Ekonomskog sveučilišta u Beču (suosnivač Akademije za NGO), niti bilo tko iz Zaklade ERSTE nije bio obaviješten zašto se to dogodilo. Program se provodi od 2013. godine, a prije toga je održano nekoliko sličnih seminara u Beogradu”, navodi se u izvješću.
Veleposlanstvo Austrije prosvjedovalo je zbog postupaka srbijanskih vlasti prema sudionicima događaja u Beogradu.
Hrvatska je Srbiji uputila prosvjednu notu zbog pritvaranja hrvatskih državljana i preporučila građanima da odgode sva nenužna putovanja u Srbiju.
Veleposlanstvo Rumunjske u Beogradu zatražilo je objašnjenje od srbijanskih vlasti.
Srbijanski veleposlanik u Tirani pozvan je u albansko Ministarstvo Europe i vanjskih poslova kako bi dao pojašnjenja o slučaju.
- Prosvjednici u Crnoj Gori traže ostavke dvojice ministara
Tisuće studenata i građana koji su ih podržali prosvjedovali su 25. siječnja navečer u Podgorici, tražeći od crnogorskog premijera Milojka Spajića da smijeni šefove sektora bezbjednosti zbog propusta policije tijekom masovnog ubojstva na Cetinju 1. siječnja.
Kako je poznato, prvog dana ove godine mještanin Cetinja pucao je na 15 ljudi, od kojih je 12 preminulo na licu mjesta, a ostali su hospitalizirani. Zločinac je počinio samoubojstvo tijekom policijske racije.
Građani optužuju vlasti za propust u radu policije, koji je doveo do tragedije.
Građani su od početka siječnja na velikim skupovima tražili ostavke ministra unutarnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za sigurnost i obranu Alekse Bečića, ali su se predstavnici Vlade oglušili o njihove zahtjeve. Sada su prosvjednici „promijenili adresu na koju se šalju zahtjevi“ i traže od premijera Milojka Spajića da smijeni ministra Šaranovića i potpredsjednika Aleksu Bečića.
Ukoliko se njihovi zahtjevi uskoro ne ispune, prosvjednici se spremaju na akcije građanskog neposluha.
Prosvjed predvodi neformalna studentska grupa „Kamo śutra?“
Uz oslobađanje Šaranovića i Bečića, prosvjednici traže oduzimanje i uništavanje ilegalnog vatrenog oružja, reviziju dozvola za oružje, reformu sustava funkcioniranja policijskih struktura, vraćanje građanskog odgoja kao obveznog predmeta u škole, i poboljšan institucionalni pristup psihijatrijskoj skrbi.
- Ukrajina i Albanija potpisale sporazum o suradnji i potpori
Dokument su 21. siječnja u Davosu potpisali ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelensky i albanski premijer Edi Rama.
„Sporazum o dugoročnoj suradnji i potpori između Ukrajine i Republike Albanije“ sastoji se od pet dijelova: „Sigurnost i obrana“, „Politička suradnja i pomoć u odlučivanju o odgovornosti“, „Humanitarna pomoć, razvojna suradnja i obnova“, „Suradnja u slučaju budućeg ruskog oružanog napada“ i „Završne odredbe“, koje, između ostalog, određuju trajanje ugovora (deset godina).
„Albanija pruža Ukrajini vojnu i humanitarnu pomoć od početka sveobuhvatne invazije i nastavit će pružati potporu tijekom desetogodišnjeg trajanja sporazuma“, rekao je Volodymyr Zelensky.
Posljednjih godina Ukrajina i Albanija aktivno razvijaju bilateralne odnose, a Sporazum o suradnji i potpori nije jedini važan sporazum između Kijeva i Tirane potpisan 2024.-2025. Konkretno, u veljači 2024. čelnici obiju država potpisali su Ugovor o prijateljstvu i suradnji.
