- Mađarska i Srbija jačaju energetsku suradnju
U kontekstu američkih sankcija protiv tvrtke „Naftna Industrija Srbije“ (NIS), kojom upravlja ruski Gazprom Neft, Budimpešta je preuzela ključnu ulogu u opskrbi Srbije naftnim derivatima.
Mađarski ministar vanjskih poslova i trgovine Péter Szijjártó posjetio je Beograd 26. i 27. studenog. Tijekom posjeta najavio je da je mađarska tvrtka MOL udvostručila isporuke naftnih derivata Srbiji u studenom i da će ih u prosincu povećati 2,5 puta. Za to se koriste svi mogući putovi: cestovni promet, željeznica i riječni promet Dunavom. „Činimo sve da Srbija nema problema s opskrbom energijom“, naglasio je Szijjártó.
mađarski premijer Viktor Orbán stigao je 27. studenog u Suboticu, gdje se sastao s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.
„Naši srpski prijatelji imaju problema zbog politike sankcija“, napisao je Orbán na Facebooku prije posjeta Srbiji. „Uvjeravam predsjednika Vučića: Mađarska će učiniti sve da pomogne Srbiji s opskrbom naftom.“
Na zajedničkoj konferenciji za novinare, Vučić i Orbán najavili su ubrzanje izgradnje srpsko-mađarskog naftovoda, čiji je završetak izvorno bio planiran do 2028. Mađarski premijer naglasio je da plinovod već povezuje dvije zemlje, ali bez naftovoda energetska infrastruktura ostaje nedovršena.
„Dobili smo izuzeće od sankcija od Sjedinjenih Država, a sada ću – u narednim danima, odnosno sutra – pregovarati kako bih osigurao dolazak ruske nafte i plina. A kada ih budemo imali“, obećao je Orbán Vučiću, „imat ćete ih i vi. Ono što mi imamo, dijelimo s vama.“
Orbán je 28. studenog otputovao u Moskvu, gdje se sastao s Vladimirom Putinom. Svrha posjeta bila je osigurati opskrbu Mađarske naftom i plinom.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić objavio je 29. studenog da je telefonski razgovarao s Orbánom nakon povratka iz Moskve. Izjavio je da će Mađarska podržati energetsku stabilnost Srbije u ispunjenju obećanja danog tijekom njihovog sastanka u Subotici.
- Kandidat s Dodikovom podrškom osvojio najviše glasova na prijevremenim predsjedničkim izborima
Siniša Karan, ministar znanstveno-tehnološkog razvoja, visokog obrazovanja i informacijskog društva, bivši ministar unutarnjih poslova Republike Srpske, kojeg je nominirao Savez neovisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, tijesno je pobijedio na prijevremenim predsjedničkim izborima Republike Srpske 23. studenog. Nakon obrade podataka s 99,91% biračkih mjesta, Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine izvijestilo je da je Siniša Karan dobio 9.745 glasova više od svog glavnog konkurenta, Branka Blanuše, kandidata Srpske demokratske stranke (SDS).
Prema preliminarnim rezultatima Središnjeg izbornog povjerenstva BiH, Karan je dobio glasove 222.110 birača, odnosno 50,41%, dok je Blanuša dobio 212.365 glasova, odnosno 48,20%.
Prema podacima Središnjeg izbornog povjerenstva (CIP), 23. studenoga svoje pravo glasa na prijevremenim izborima iskoristilo je 439.897 birača, odnosno 34,79% od 1.264.364 registriranih građana u biračkom popisu.
Na prethodnim predsjedničkim izborima 2022. godine izlaznost je premašila 50%.
Dodik je izjavio da mnogi birači SNSD-a nisu došli na izbore jer su ih smatrali nelegitimnima.
Prijevremeni izbori raspisani su nakon što je Središnje izborno povjerenstvo opozvalo mandat Miloradu Dodiku za predsjednika Republike Srpske. Dodika je ranije Visoki sud Bosne i Hercegovine osudio zbog odbijanja provedbe odluka koje je 2023. godine donio visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt, te mu je zabranjeno obnašanje političke dužnosti šest godina.
Karan, ako na kraju bude potvrđen kao pobjednik, obnašat će dužnost predsjednika RS-a samo do kraja Dodikova mandata, a novi predsjednički izbori održat će se za manje od godinu dana, istovremeno s općim izborima u Bosni i Hercegovini početkom listopada 2026.
U međuvremenu, oporba i neovisni promatrači smatraju da su izbori 23. studenog bili obilježeni kršenjima pravila i optužuju vlasti RS-a za namještanje glasovanja u korist kandidata SNSD-a.
Transparency International Bosne i Hercegovine pozvao je Središnje izborno povjerenstvo BiH da istraži navodnu prijevaru na predsjedničkim izborima u Republici Srpskoj. Prema organizaciji, zabrinutost se odnosi na 40 biračkih mjesta u Doboju, Laktašima i Zvorniku, gdje podaci o glasovanju izazivaju sumnju. „Na većini tih biračkih mjesta kandidat vladajuće koalicije dobio je preko 80% glasova, a u nekim slučajevima – preko 97%“, navodi se u priopćenju TI-a. Na devet od 40 spornih mjesta izlaznost je bila toliko visoka da bi, da su ravnomjerno raspoređeni tijekom cijelog izbornog dana, jedan birač morao glasati svakih 90 sekundi, što je vrlo malo vjerojatno.
Jovica Radulović, čelnik oporbene Srpske demokratske stranke (SDS), koja je kandidirala Branka Blanušu, odmah nakon glasovanja rekao je da SDS neće priznati Karanovu pobjedu i optužio je vladajuće stranke za izbornu prijevaru.
SDS je u svom priopćenju najavio da će zahtijevati ponavljanje glasovanja u Doboju, Laktašima i Zvorniku, gdje je, po njihovom mišljenju, došlo do prijevare.
- Jačanje suradnje između Budimpešte i Banja Luke
Mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó, koji je planirao posjetiti Republiku Srpsku 26. studenog, nije mogao sletjeti u zračnu luku Banja Luka jer je ministar obrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez odbio dati dopuštenje za slijetanje mađarskog zrakoplova. „Odbio sam dati dozvolu za slijetanje mađarskog vojnog zrakoplova na aerodrom u Banja Luci, kojim je trebao stići mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó.
Mađarski premijer Viktor Orbán i ministar Szijjártó godinama su otvoreno podržavali bivšeg predsjednika administrativnog entiteta BiH, RS, Milorada Dodika, u njegovim postupcima koji potkopavaju suverenitet, teritorijalni integritet i jedinstvo Bosne i Hercegovine.
Također, mađarska strana nije dala nikakvo jasno objašnjenje zašto ministar vanjskih poslova stiže vojnim zrakoplovom.
Moja je dužnost, kao ministra obrane BiH, štititi ustavni poredak, zakone i interese Bosne i Hercegovine. Zato sam odlučio ne odobriti ovaj let dok se ne osigura puna transparentnost i poštovanje naše države“, napisao je Helez na Facebooku.
Sljedećeg dana, 27. studenog, Szijjártó je ipak stigao u Banja Luku, ali civilnim zrakoplovom. Tijekom posjeta primio je titulu počasnog doktora lokalnog sveučilišta.
Na konferenciji za novinare, Szijjártó je izjavio da će Mađarska razvijati suradnju s Republikom Srpskom u području visokog obrazovanja. „Počevši od sljedeće godine, Mađarska će osigurati 50 stipendija za studente koji žele studirati i upisati se na mađarska sveučilišta“, rekao je.
Szijjártó je također naglasio da će Budimpešta nastaviti svoj program podrške poljoprivredi Republike Srpske. „Pokrenut ćemo novi program vrijedan do 4 milijarde forinti, u okviru kojeg će mala i srednja poduzeća moći kupovati poljoprivrednu mehanizaciju od mađarskih proizvođača“, rekao je ministar.
Vođa Saveza neovisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik, tijekom sastanka sa Szijjártóom, naglasio je da će se nastaviti izvrsna suradnja između Republike Srpske i Mađarske u svim područjima.
U istom tjednu, u srijedu, 26. studenog, delegacija Republike Srpske na čelu s Dodikom i Sinišom Karanom, koja je dobila najviše glasova na prijevremenim predsjedničkim izborima u RS-u 23. studenog, posjetila je Budimpeštu, gdje se sastala s mađarskim premijerom Viktorom Orbánom.
Orbán je na platformi X napisao da se na sastanku raspravljalo o daljnjim koracima u strateškoj suradnji između Mađarske i Republike Srpske. Naglasio je da se „raduje“ nastavku zajedničkog rada nakon izborne pobjede Siniše Karana.
Dodik je rekao da je sastanak bio „vrlo uspješan“ i zahvalio Orbánu što je bio prvi svjetski čelnik koji je čestitao Siniši Karanu na pobjedi.
Razmjena posjeta potvrdila je jačanje političke i ekonomske osovine između Budimpešte i Banje Luke te nastavak njihove strateške suradnje.
- Crna Gora će sljedeće godine ukinuti bezvizni režim za Ruse
Crna Gora će uvesti vize za građane Rusije najkasnije do rujna sljedeće godine, izvijestilo je Ministarstvo vanjskih poslova.
Kako je naglasilo Ministarstvo vanjskih poslova, ova mjera dio je obveza koje je država preuzela u okviru procesa pristupanja Europskoj uniji.
„Usklađivanje s viznom politikom EU provodi se postupno i uz pažljivo razmatranje nacionalnih gospodarskih i drugih interesa koji su važni za očuvanje stabilnosti i dugoročnog razvoja zemlje“, napomenulo je Ministarstvo. Ministarstvo vanjskih poslova naglasilo je da „Crna Gora mora uskladiti svoju viznu politiku s EU do kraja trećeg tromjesečja 2026., što, između ostalog, znači uvođenje viznog režima za građane Rusije.“
Ranije je premijer Milojko Spajić, najavljujući stroži režim za građane Rusije, izjavio da Crna Gora u potpunosti poštuje vanjsku i sigurnosnu politiku EU, uključujući mjere u vezi s Rusijom. Konkretno, Crna Gora je 2022. uvela sankcije protiv Moskve, ali Europska komisija stalno upozorava da je vizna politika također ključna za napredak u pregovorima i za korištenje sredstava iz Plana rasta EU za Zapadni Balkan. Prema najnovijem izvješću Europske komisije, Crna Gora još uvijek nije usklađena s viznim režimom EU, što je, po njihovom mišljenju, „pitanje od hitne važnosti“.
Prema službenim podacima, više od 21.100 građana Rusije boravi u Crnoj Gori, uglavnom na obali, prvenstveno u Budvi.
U skladu s važećim sporazumom o uzajamnim putovanjima, ruski državljani mogu ući i boraviti u Crnoj Gori do 30 dana bez vize. U praksi, Rusi koji borave u Crnoj Gori nakratko napuštaju Crnu Goru nakon tog razdoblja, a po povratku dobivaju novi 30-dnevni boravak bez vize. Ovaj postupak, koji koriste ruski državljani koji žive u Crnoj Gori, naziva se „vizni prolaz“. Broj takvih „viznih prolaza“ trenutno je neograničen; boravak se može kontinuirano produžavati jer sporazum Crne Gore s Rusijom ne postavlja ograničenja ukupnog trajanja boravka unutar određenog razdoblja.
