- Masovni prosvjed u Beogradu završio sukobima s policijom i uhićenjima
Deseci tisuća ljudi sudjelovali su u protuvladinom skupu u Beogradu navečer 28. lipnja. Više od šest mjeseci, prosvjednici predvođeni studentima zahtijevaju kažnjavanje odgovornih za tragediju u Novom Sadu, u kojoj je u studenom 2024. poginulo 16 ljudi, blokirajući sveučilišta i organizirajući velike demonstracije diljem zemlje, tražeći transparentnu istragu.
Nekoliko tjedana prije trenutnih prosvjeda na Vidovdan (28. lipnja), studenti su kategorički zahtijevali prijevremene parlamentarne izbore i uklanjanje provladinog studentskog šatorskog kampa ispred ureda srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića.
Skup u Beogradu 28. lipnja bio je jedan od najvećih studentskih prosvjeda u više od šest mjeseci. Prema Arhivu javnih okupljanja, tamo je bilo oko 140.000 prosvjednika, što je znatno više od policijskih procjena od 36.000. „Želimo izbore!“ skandirali su prosvjednici sa srbijanskim zastavama i transparentima s imenima gradova i sela iz cijele zemlje.
Za razliku od prethodnih, mirnih skupova, protuvladini prosvjednici žestoko su se sukobili s policijom. Pokušavajući doći do vladine četvrti, prosvjednici su bacali boce i baklje na policiju, koja je odgovorila suzavcem i šok bombama.
Gotovo 50 policajaca i više od 20 civila ozlijeđeno je, rekao je ministar unutarnjih poslova Ivica Dačić novinarima 29. lipnja.
U izjavi, studenti koji su predvodili prosvjede optužili su vladu za eskalaciju napetosti u noći 29. lipnja. „Oni (vlasti)… izabrali su nasilje i represiju protiv naroda. Svaka radikalizacija situacije njihova je odgovornost“, izjavili su.
Istodobno, predsjednik Vučić napisao je na svojoj Instagram stranici da „Srbiju ne možete pobijediti nasiljem“, pohvalivši policiju, u zasebnoj objavi, za njihov „domoljubni, ozbiljan pristup“ prema „nadvladavanju napadača minimalnom upotrebom sile“.
„Zemlja će biti zaštićena, a banditi će biti privedeni pravdi“, rekao je novinarima nakon prve noći prosvjeda.
Nakon velikog prosvjeda u Beogradu na Vidovdan, dogodila su se masovna uhićenja građana, studenata i aktivista.
Ministar unutarnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da je tijekom noći s 28. na 29. lipnja privedeno 77 osoba, od kojih je jedna maloljetna. Po nalogu Visokog tužiteljstva u Beogradu, 29 osoba pritvoreno je na 48 sati zbog nasilničkog ponašanja nakon prosvjeda.
Osam osumnjičenika uhićeno je pod optužbom za pripremanje djela protiv ustavnog poretka i sigurnosti Srbije. Uoči prosvjeda privedeno je još šest osoba.
Kao odgovor, studenti i građanske skupine pokrenuli su akcije „građanskog neposluha“. U večernjim satima 29. lipnja prosvjednici su blokirali glavne ulice Beograda, kao i nekoliko drugih gradova diljem Srbije.
Ujutro 30. lipnja srbijansko Ministarstvo unutarnjih poslova objavilo je da je policija tijekom noći uklonila blokade cesta u Beogradu, te da promet normalno funkcionira. Prema medijima, policija je intervenirala na nekim mjestima, studenti i građani su se dobrovoljno preselili s gradskih ulica na pločnike, iako su neki nastavili blokirati promet u drugim gradovima.
Studenti na društvenim mrežama pišu o nastavku prosvjeda. Istovremeno, sudeći prema izjavama srbijanskog vodstva, vlasti neće ispuniti zahtjev prosvjednika o prijevremenim izborima, već će nastaviti kažnjavati aktiviste pokreta.
- Crna Gora zatvara sedmo pregovaračko poglavlje u EU
Crna Gora je zatvorila 5. poglavlje (Javna nabava, prvo poglavlje u 1. skupini (Osnove)) na Međuvladinoj konferenciji o pristupanju u Bruxellesu 27. lipnja, čime je poduzela značajan korak prema članstvu u EU.
Crnogorsku delegaciju predvodio je premijer Crne Gore Milojko Spajić. Napredak postignut u poglavlju „Javna nabava“ pokazuje institucionalnu zrelost Crne Gore i njezinu sposobnost usklađivanja s europskim standardima u područjima potrebnim za funkcioniranje vladavine prava i osiguranje integriteta javne uprave, istaknuo je. „To, također, jača ukupno povjerenje u naše reformske napore, ne samo unutar procesa pristupanja, već i u postizanju europskih standarda kao buduće države članice EU“, dodao je crnogorski premijer. Prema njegovim riječima, 5. poglavlje je od posebne važnosti, jer izravno odražava kvalitetu upravljanja – kroz transparentnost, odgovornost i učinkovito sprječavanje korupcije.
Spajić je zahvalio poljskom predsjedništvu, državama članicama i Europskoj komisiji na podršci te istaknuo odlučnost Crne Gore da se pridruži Europskoj uniji do 2028. godine.
Zatvaranjem 5. poglavlja, broj pregovaračkih poglavlja koje je Crna Gora privremeno zatvorila povećao se na sedam (od 33). Prije toga, poglavlja 25 (Znanost i istraživanje), 26 (Obrazovanje i kultura), 30 (Vanjski odnosi), 7 (Pravo intelektualnog vlasništva), 10 (Informacijsko društvo i mediji) i 20 (Poduzetništvo i industrijska politika) već su bila zatvorena.
Zatvaranje 31. poglavlja (Vanjska, sigurnosna i obrambena politika) ostalo je blokirano od prosinca prošle godine zbog postojećih kontroverznih pitanja s Hrvatskom, poput graničnog spora na poluotoku Prevlaka, vlasništva nad jedrilicom Jadran, kažnjavanja ratnih zločinaca tijekom napada na Dubrovnik 1991. i prava hrvatskih manjina u Crnoj Gori.
Podgorica i Zagreb osnovali su zajedničku radnu skupinu za rješavanje svih kontroverznih pitanja. Kao dio ovog procesa, Crna Gora je 21. lipnja predala Hrvatskoj Kulturni centar Josip Marković u Tivtu. Bilateralne konzultacije su u tijeku o drugim problematičnim pitanjima.
- Bosna i Hercegovina usvaja nacrt Plana reformi za primanje sredstava EU-a
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine jednoglasno je usvojilo Agendu reformi potrebnu da zemlja primi prvu tranšu sredstava iz Plana rasta EU-a za Zapadni Balkan 27. lipnja.
„Čestitamo, Bosno i Hercegovino, na usvajanju vaše Agende reformi! Ovo su sjajne vijesti za građane BiH. Bolje ceste, željezničke veze, digitalna infrastruktura i još mnogo toga – zahvaljujući našem Planu rasta za Zapadni Balkan“, napisala je Marta Kos, povjerenica za proširenje, na X.
Bosna i Hercegovina je posljednja od zemalja Zapadnog Balkana koja je Europskoj komisiji podnijela svoju konačnu Agendu reformi. Slične dokumente za Albaniju, Kosovo, Crnu Goru, Srbiju i Sjevernu Makedoniju odobrila je Europska komisija još u listopadu 2024.
EU je već isplatio predfinanciranje iz Plana rasta Sjevernoj Makedoniji i Albaniji u ožujku 2025., Crnoj Gori u svibnju i Srbiji u lipnju. Kosovo još uvijek treba ispuniti proceduralne uvjete za primanje predfinanciranja, uključujući ratifikaciju sporazuma.
- Čelnici EU-a potvrdili „snažnu podršku procesu pristupanja Zapadnog Balkana EU-u“
„Europska unija nastavit će blisko surađivati sa Zapadnim Balkanom i podržavati njihove napore u reformama na putu prema članstvu u EU“. „Budućnost Zapadnog Balkana je u Europskoj uniji“, kako je navedeno u rezoluciji koju je Europsko vijeće usvojilo 26. i 27. lipnja.
Čelnici EU-a naglasili su da „Europsko vijeće ostaje predano napredovanju postupne integracije između Europske unije i regije tijekom samog procesa proširenja“, te da se proces pristupanja temelji na postignućima svake zemlje. Ovo je bio posljednji sastanak Europskog vijeća pod poljskim predsjedanjem. Danska će predsjedavati Vijećem Europske unije od 1. srpnja do 31. prosinca 2025.
Prema službenoj izjavi, proširenje EU-a identificirano je kao jedan od glavnih prioriteta danskog predsjedništva. Proširenje je geopolitička nužnost i jedini način da EU učinkovito doprinese stabilizaciji europskog kontinenta i jača otpornost zemalja osjetljivih na negativne utjecaje izvana. Stoga će, kako je navedeno, Danska naporno raditi na promicanju proširenja Unije na reverzibilan i na zaslugama utemeljen način, te pripremiti EU za proširenje kroz unutarnje reforme. Unaprijedit će pregovore o proširenju s Ukrajinom, Moldavijom i Zapadnim Balkanom.
- NATO-ove vojne vježbe „Platinasti vuk 25“ održane u Srbiji
Međunarodne taktičke vježbe „Platinasti vuk 25“ održane su u Bazi Jug kod Bujanovca u Srbiji.
Sudjelovalo je više od 700 vojnika, uključujući pripadnike Oružanih snaga Srbije, kao i Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Grčke, Italije, Mađarske, Rumunjske, Sjedinjenih Američkih Država, Ujedinjenog Kraljevstva i Azerbajdžana.
Sudionici su nekoliko dana imali priliku vježbati zaštitu konvoja, osiguranje baze, patroliranje, blokiranje i nadzor područja – ovo nije potpuni popis aktivnosti u okviru mirovnih misija.
„Ova vježba potvrđuje sposobnost Oružanih snaga Srbije da sudjeluju rame uz rame s partnerima iz cijelog svijeta u mirovnim operacijama i odgovore na sve sigurnosne izazove. Suradnja s našim partnerima ne samo da jača interoperabilnost, već i produbljuje povjerenje i međusobnu predanost mirovnim operacijama“, rekao je srbijanski ministar obrane Bratislav Gašić.
Paul Jukic, vršitelj dužnosti zamjenika šefa misije u američkom veleposlanstvu u Srbiji, naglasio je važnost vježbi kao temelja za bilateralnu vojnu suradnju. „Platinasti vuk“ je kamen temeljac naše suradnje i značajan prioritet za obje vojske. „Nadamo se da će se vježba Platinasti vuk nastaviti u godinama koje dolaze“, rekao je Jukić.
Multinacionalne taktičke vježbe „Platinasti vuk“ održavaju se u Srbiji od 2014. Cilj je poboljšati suradnju tijekom mirovnih operacija. Organizatori su Oružane snage Srbije uz podršku američkog Europskog zapovjedništva.
„Vježbe Platinasti vuk“ održavaju se u Srbiji unatoč moratoriju na zajedničke vojne vježbe sa stranim partnerima koji je Beograd najavio nakon početka pune ruske invazije na Ukrajinu. Istodobno, tradicionalne srpsko-rusko-bjeloruske vojne vježbe „Slavensko bratstvo“ nisu održane od 2021.
- Srbija zaustavlja izvoz oružja i streljiva
Ruska Vanjska obavještajna služba (SVR) drugi je put u mjesec dana optužila Srbiju za izvoz oružja u Ukrajinu. Izjava je objavljena na web stranici Službe 23. lipnja, prethodna je objavljena 28. svibnja.
U novoj izjavi SVR-a navodi se da „unatoč povećanom pritisku Moskve na Beograd“, srpska poduzeća vojno-industrijskog kompleksa „povećavaju izvoz vojnih proizvoda u zonu sukoba između „sveukupnog Zapada“ i Rusije.“
Istog dana, srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je da Srbija ne izvozi nikakvo streljivo. „Dakle, sada ne izvozimo ništa; zaustavili smo sav izvoz. Svaki daljnji izvoz mora se temeljiti na posebnim i specifičnim odlukama. Sada streljivo ide samo u naše vojarne i zalihe“, rekao je Vučić na sastanku proširenog kolegija načelnika Glavnog stožera 23. lipnja.
Kasnije je srbijansko Ministarstvo obrane objavilo obustavu izvoza oružja i vojne opreme proizvedene u Republici Srbiji. „U skladu s uputama predsjednika Republike, vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Srbije i predsjednika Vijeća za nacionalnu sigurnost Aleksandra Vučića, obustavlja se izvoz oružja i vojne opreme proizvedene u Republici Srbiji“.
„U budućnosti će za izvoz oružja i vojne opreme proizvedene u tvornicama obrambene industrije biti potrebna, uz suglasnost drugih nadležnih ministarstava i agencija, i suglasnost Vijeća za nacionalnu sigurnost u skladu s člankom 16. stavkom 4. Zakona o izvozu i uvozu oružja i vojne opreme“, priopćilo je Ministarstvo obrane.
Dana 24. lipnja, šef ruske Službe za vanjsku obavještajnu službu Sergej Nariškin izjavio je da vjeruje izjavama srbijanskog vodstva o obustavi izvoza oružja, ali da će provjeriti kako se one provode.
Na pitanje kakvu reakciju Moskva očekuje od Beograda nakon informacija SVR-a o srbijanskim isporukama vojnih proizvoda Ukrajini, Nariškin je rekao: „Koliko ja razumijem, reakcija se već dogodila jučer. Predsjednik Vučić je govorio, dao je izjavu da će Srbija, ukoliko već nije, zaustaviti isporuku.“
Na pitanje vjeruje li Moskva riječima Beograda, šef SVR-a odgovorio je: „Provjerit ćemo.“ Ne postoji javno izvješće o izdanim dozvolama za izvoz oružja koje Srbija isporučuje i njegovim količinama.
- SAD je četvrti put odgodio sankcije protiv srbijanske naftne tvrtke NIS
Sankcije su odgođene za još mjesec dana, do 29. srpnja.
Prošli tjedan tvrtka NIS zatražila je od američkog Ministarstva financija odgodu provedbe američkih sankcija.
„Vodili smo teške pregovore, ali uspjeli smo osigurati još jednu odgodu. Ovo je dobra vijest za građane Srbije“, rekla je ministrica rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović.
Od prosinca 2024. Gazpromnjeft (Rusija) bio je najveći dioničar NIS-a s 50% dionica. Pet posto pripadalo je Gazpromu (Rusija), 29,87% Vladi Srbije, a preostale dionice – manjinskim dioničarima.
U veljači 2025. vlasništvo nad NIS-om promijenilo se: Gazpromnjeft je prenio oko 5% na Gazprom, smanjujući svoj udio s 50 na približno 44,85%.
Američke sankcije protiv „Naftne industrije Srbije“ uvedene su 10. siječnja ove godine dekretom prethodnog američkog predsjednika Joea Bidena, zbog ruskog vlasnika.
SAD su već tri puta odgodile sankcije protiv NIS-a – krajem veljače, ožujka i travnja. U travnju – za dva mjeseca odjednom.
Za ukidanje sankcija potrebna je odluka Kongresa. „Postupak je kompliciran, a u Kongresu postoje ‘jastrebovi’ koji ne žele ustupke od Rusije. Srbija je uhvaćena kako sjedi na dvije stolice“, kaže energetski stručnjak Petar Stanojević.
