- Srbija je uočila prijetnju u pismu parlamentaraca 10 zemalja s pozivom na promjenu pristupa rješavanju odnosa Beograda i Prištine
55 članova nacionalnih parlamenata, uključujući čelnike parlamentarnih odbora za vanjske poslove u deset europskih zemalja, napisalo je otvoreno pismo visokom predstavniku EU za vanjske poslove Josepu Borrellu, američkom državnom tajniku Anthonyju Blinkenu i britanskom ministru vanjskih poslova Jamesu Cleverleyu. Apel se odnosi na potrebu preispitivanja pristupa rješavanju odnosa između Europljana i Amerikanaca oko Srbije i Kosova. Ovo pismo izazvalo je reakciju predsjednika Srbije Aleksandra Vučića s obzirom na to da sadrži potpise specijalnih predstavnika EU, SAD i Velike Britanije za Zapadni Balkan te dvojice ukrajinskih parlamentaraca. Službeni Beograd je u ovom koraku vidio pripremu Ukrajine za priznanje Kosova. Stoga se oglasio veleposlanik Ukrajine u Srbiji V. Tolkach, koji je istaknuo da se politika Kijeva po tom pitanju nije promijenila. Unatoč činjenici da Ukrajina osuđuje neutralnost Srbije po pitanju pridruživanja sankcijama Ruskoj Federaciji i nazočnosti u ukrajinskom parlamentu pristaša ideje o službenom priznanju Kosova, takva odluka je malo vjerojatna u bliskoj budućnosti. S obzirom da Srbija podržava teritorijalnu cjelovitost Ukrajine u odlukama Opće skupštine UN-a, a Ukrajina se sustavno suzdržava od potpore odlukama o subjektivitetu Kosova na međunarodnim platformama, možemo predvidjeti očuvanje statusa quo u Ukrajini po pitanju Kosova unatoč prisutnosti glasova u informacijskom prostoru s pozivanjem na preispitane stava o nepriznavanju Kosova od strane službenog Kijeva.
- Protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika pokrenut je kazneni postupak
Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine optužilo je predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da “ne provodi odluke visokog predstavnika Kristijana Schmidta”. Sukob između nacionalistički orijentiranog šefa srpskog entiteta i Visokog predstavnika traje već duže vrijeme. Milorad Dodik ranije je Okružnom tužiteljstvu u Banjoj Luci podnio izjavu za pokretanje kaznenog postupka protiv samog Kristijana Schmidta. M. Dodik i njegovo političko okruženje, poput Moskve i Pekinga, ne priznaju imenovanje K. Schmidta za Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini. Ranije su Rusija i Kina predložile ukidanje ove funkcije. Prema Banjoj Luci, prijava protiv Dodika pripremljena je u američkom veleposlanstvu. Kabinet predsjednika Republike Srpske ovaj korak ocjenjuje kao „pokušaj Tužiteljstva BiH i političkog Sarajeva, očito pod kontrolom veleposlanstava SAD-a, Velike Britanije i EU, da unište službene institucije srpskog entiteta“. Članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović ocijenila je da su BiH do kolapsa doveli “razni posrednici međunarodnog faktora”, kazavši kako “građani dobro znaju da je Republika Srpska pod stalnim pritiskom onih unutar i izvan BiH koji su pokušava centralizirati državu mimo ustavom predviđenih procedura. A sadašnje najavljeno procesuiranje predsjednika Republike Srpske M. Dodika i direktora “Službenog glasnika” RS zapravo je čisti politički progon”. U međuvremenu, Veleposlanstvo Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini dalo je izjavu u prilog postupanju Tužilaštva BiH koje je podiglo optužnicu protiv predsjednika RS Milorada Dodika i v.d. direktora “Službenog glasnika” RS Miloša Lukića, zbog neprovođenja odluka Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta. A podršku im je iskazao i ministar vanjskih poslova Mađarske Péter Szijártó. Za optužbe M. Dodika, uspoređujući s onima u SAD-u protiv Donalda Trumpa. To i ne čudi, s obzirom na jake veze Banja Luke i Budimpešte. Općenito, postoji trend da su svi Putinovi prijatelji jako povezani i podržavaju jedni druge. Prilično je bila skandalozna izjava 16 bosanskohercegovačkih veleposlanika i generalnih konzula iz reda srpskog naroda koji su optužili Tužiteljstvo BiH i Veleposlanstvo SAD-a za neobjektivan odnos prema predsjedniku Republike Srpske. U međuvremenu je iz Ureda visokog predstavnika u BiH priopćeno kako je “poštivanje ustavno-pravnog okvira i načela vladavine prava obilježje svakog demokratskog društva. To je svačija dužnost i nitko nije iznad zakona.” Može se predvidjeti da bi istraga i suđenje predsjedniku Republike Srpske mogli obeshrabriti akcije Banja Luke ili naopako potaknuti nacionalističke elemente RS da “idu do kraja” u zahtjevima svoje vizije pravde. Čini se da Washington, London i Bruxelles više nemaju iluzija da je M. Dodik otvoreno krenuo putem zaoštravanja situacije u BiH i guranja pitanja secesionizma, pa se može pretpostaviti je da njegov prijezir prema nacionalnim institucijama zemlje može dovesti ne samo do duboke političke krize, već i do mogućnosti oružanog sukoba.
- Obljetnica vojno-redarstvene operacije “Oluja” izazvala je još jednu napetost između Srbije i Hrvatske i postala povod za nove ruske laže
Od 4. do 7. kolovoza bila je obljetnica vojno-redarstvene operacije “Oluja”, velike vojne operacije (1995.) tijekom koje su Hrvatska vojska i policija ponovno zauzele najveći dio hrvatskih teritorija odvojenih od središnje države, na kojima je bila nepriznata država Republika Srpska Krajina, koju stvorili lokalni srpski secesionisti. Operacija “Oluja”, koja je zahvatila prostore Like i sjeverne Dalmacije, uz operaciju “Bljesak” za vraćanje područja zapadne Slavonije pod kontrolu hrvatske vlasti, postala je ključna vojna akcija kojom je okončan hrvatski Domovinski rat.
Ruski veleposlanik u Srbiji Aleksandar Bocan-Harčenko rekao je da su protusrpsku vojnu akciju “Oluja” izvele zapadne specijalne službe koristeći hrvatsku vojsku kao ljudstvo. Veleposlanik je istaknuo da su primijenjeni isti mehanizmi i scenariji kao sada u Ukrajini, “prema istim obrascima, s istom nehumanošću. I Rusima u Donbasu bila bi pripremljena ista tragična sudbina, kao i Srbima u zemlji, da planovi Zapada i režima u Kijevu nisu osujećeni ruskom specijalnom vojnom operacijom”, zaključio je diplomat. Međutim, ruska strana primijenila je plan okupacije ukrajinskih teritorija Krima i Donbasa prema shemi koja je korištena na hrvatskom teritoriju početkom 90-ih godina prošlog stoljeća. Izmišljena je optužba za fašizam druge strane, koja kao da je agresoru dala za pravo na nasilne akcije, širenje šovinizma i zastrašivanje civilnog stanovništva, kao i obmanjivanje javnosti uz pomoć propagandnih televizijskih kanala. Ovo sve koristila ruska strana tijekom napada na ukrajinski Krim i Donbas, kao i tijekom velike vojne agresije na Ukrajinu. Očekivano predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik bio je blizak izjavama ruskog diplomata i rekao da je akcija “Oluja” zajednički zločinački čin SAD-a i Hrvatske, koji žele etnički očistiti prostor od Srba. U međuvremenu, tijekom komemorativnih događanja na području tog entiteta u Prijedoru uz sudjelovanje M. Dodika i predsjednika Srbije A. Vučića, prikazani su snimci “stradanja” srpske djece, a zapravo, kako se pokazalo, djece domaćih muslimana, koji su u velikom broju stradali u ovom ratu, što je izazvalo značajan skandal u bosanskohercegovačkom društvu. Apsolutno suprotna ocjena ratnih zbivanja u Hrvatskoj u Zagrebu i Beogradu samo pokazuje da je proces pomirenja dvaju naroda u ovoj fazi na točki smrzavanja, što bi s vremenom moglo postati povod za nove sukobe.
- Nakon povlačenja Rusije iz “žitnog sporazuma”, Hrvatska je Ukrajini ponudila pomoć u izvozu žitarica
Kijev i Zagreb razvijaju rute za izvoz raži i pšenice preko hrvatskih luka na Dunavu i Jadranskom moru. To je dogovoreno tijekom posjeta hrvatskog ministra vanjskih poslova Ukrajini. Bivši hrvatski ministar gospodarstva Ljubo Jurčić smatra da ukrajinski projekt izvoza žitarica ima značajne transportne troškove. Siguran je da je prijedlog Zagreba prije svega “izraz simpatije prema Ukrajini da se pokaže da je Hrvatska na strani Kijeva”. Izvoz žita iz Ukrajine u Hrvatsku planiran je preko dviju ukrajinskih luka na Dunavu – u Izmailu i Reni u oblasti Odesa, do hrvatske riječne luke Vukovar. Međutim, Rusija je odmah nakon povlačenja iz “sporazuma o žitu” počela sustavno projektilima i bespilotnim letjelicama napadati lučku infrastrukturu i skladišta žitarica u Ukrajini, uslijed čega su pogođene luke Izmail i Reni, kao i skladišta žitarica. S obzirom na ogroman opseg izvoza ukrajinskog žita, pitanje njegovog transporta do hrvatskih luka na Jadranu, prvenstveno u Rijeci, zahtijeva jasnu logistiku. Deseci tisuća velikih kamiona bili bi potrebni za prijevoz milijuna tona žitarica cestom. No korištenje željezničkog prometa učinit će projekt realnim i prometno jeftinijim. Može se zaključiti da hrvatska ruta ne može biti glavni izvozni pravac, ali je kao dodatna ruta apsolutno prihvatljiva u kontekstu zaobilaženja Crnog mora kojim patroliraju ruski ratni brodovi i prometnih gužvi u Bosporskom tjesnacu.
- Albanski premijer Edi Rama izrazio je nadu da će ukrajinski sukob ubrzati punu integraciju zemalja regije u EU
“Ovo nije samo financijsko, već prije svega geopolitičko pitanje. Dugoročno gledano, bilo bi dobro da zapadni Balkan odmah uđe u Europsku uniju, kako ne bi ostavljali crne rupe i prostor trećim stranama koje su već stvorile probleme u regiji”, rekao je E. Rama. S obzirom na želju Moskve da zaoštri situaciju u regiji, prvenstveno na Kosovu ili u Bosni i Hercegovini, a možda i u Crnoj Gori, ulazak zemalja Zapadnog Balkana poput Srbije, Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Kosova u EU na mnoge načine će ih zaštititi od ruskog utjecaja i provokacija da ih se uvuče u konfliktne situacije. Može se predvidjeti da su agresivne namjere Kremlja dobro shvaćene u Bruxellesu, stoga je pitanje članstva zemalja Zapadnog Balkana u EU na političkoj agendi, a rat u Ukrajini objektivno može ubrzati taj proces.
- Poredak vojski zemalja Zapadnog Balkana
Među oružanim snagama zemalja regije Zapadnog Balkana, Vojska Srbije ima najveći indeks na međunarodnoj ljestvici najmoćnijih vojski svijeta. “Global firepower” objavio je da je po snazi Vojska Srbije na 58. mjestu od 145 armija u svijetu, što je za tri mjesta bolje nego prošle godine. Naprotiv, Hrvatska je sa 62. mjesta napredovala na 69. mjesto, Albanija je na 91. mjestu, Sjeverna Makedonija – 108., Crna Gora – 128., BiH – 133., a Kosovo zauzima 134. mjesto. Za usporedbu, Rumunjska je zauzela 47. mjesto, Mađarska – 54., Bugarska – 59., Slovenija – 86. Ukupno je uzeto u obzir 50 različitih faktora procjene. Na prvih pet mjesta slijede SAD, Rusija, Kina, Indija i Velika Britanija. Vojska Srbije ima 80.000 vojnika, od čega 25.000 aktivnih boraca, sa 117 zrakoplova, 51 helikopterom, 242 tenka, 9592 oklopna vozila i oklopna transportera. Postavlja se logično pitanje hoće li službeni Beograd svoju vojnu nadmoć u odnosu na susjede u budućnosti pokušati pretvoriti u pritisak na njihovu politiku. Ako Hrvatska, Albanija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija imaju sigurnosni kišobran NATO-a i malo je vjerojatno da će biti u opasnosti, onda su BiH i Kosovo u vojnom smislu u potpuno drugačijoj situaciji. Stoga se može predvidjeti da je mogućnost zaoštravanja situacije u vojnom smislu u regiji zapadnog Balkana moguća upravo na ove dvije točke. Ali Washington, Bruxelles i London drže situaciju pod posebnim nadzorom i kontrolom.
- U Crnoj Gori su neki mediji pod pritiskom proruskih snaga
U Crnoj Gori su otvoreno proruske snage počele vršiti intenzivan pritisak na državno orijentirane medije u zemlji. Naime, u vezi s radio stanicom i portalom Gradski.me, pojedini proruski crnogorski političari navode prisutnost govora mržnje u emisijama i materijalima ovog medija. Ova teška optužba nije potkrijepljena nikakvim primjerom. Očito je glavni zadatak bio promijeniti domoljubno vodstvo ovog utjecajnog medija. Stoga je u obranu Gradskog.me, koji je proruski lobi generalno optuživao za nepostojeće radnje, stala ne samo lokalna, već i šira demokratska zajednica. Što se tiče glavnog urednika i njegovog zamjenika jednog od najpopularnijih portala u Crnoj Gori AntenaM, objavljene su prijetnje proruskih šovinista njihovom fizičkom likvidacijom. Ovo je posebno zabrinjavajuće i zahtijeva hitnu reakciju agencija za provođenje zakona i policije. Spomenuta dva crnogorska medija, koji imaju orijentaciju prema nacionalnim vrijednostima i europskoj perspektivi zemlje, ne mogu biti predmet ucjena pro moskovskih ličnosti. Može se konstatirati da se ovi antidemokratski postupci po pitanju slobode djelovanja patriotskih crnogorskih medija vremenski podudaraju s formiranjem nove vlasti u Podgorici.
- Neslužbeni posjet premijera Kosova Albina Kurtija Sjevernoj Makedoniji
Premijer Kosova A. Kurti boravio je u neslužbenom posjetu Sjevernoj Makedoniji. On je prisustvovao svečanosti preimenovanja ulice Druge makedonske brigade u Adema Demači u općini Čair. To je izazvalo različite reakcije domaćih građana i političkih snaga. Događaju su nazočili predstavnici lokalnih albanskih stranaka, uglavnom oporbenog karaktera. Zatim je A. Kurti posjetio sjeverno makedonski grad Tetovo, u kojem također vlada lokalna albanska oporba. Tamo se na proslavi vijorila zastava Velike Albanije, ali je nedostajala zastava Makedonije. Nije svirana ni makedonska himna, što je Kabinet premijera Sjeverne Makedonije ocijenio kršenjem diplomatskog protokola i tamošnjeg zakonodavstva. Zanimljivo je da se boravak premijera Kosova u Sjevernoj Makedoniji odvijao bez poziva vlade te zemlje, dakle bio je privatne prirode, što nije korespondiralo s protokolom vođenja međudržavnih i međuvladinih odnosa. Može se zaključiti da službeno Skoplje nije nimalo oduševljeno ovakvom vrstom putovanja kosovskog premijera.
