Viktor Orbán ponudio je posredovanje u sporu između Sjeverne Makedonije i Bugarske. I, iako se izgledi inicijative čine prilično dvojbenim, ostali koraci koje Budimpešta čini u makedonskom smjeru mogli bi dovesti do povećanja utjecaja Mađarske na Sjevernu Makedoniju, a u konačnici i na cijelu regiju Zapadnog Balkana.
Slučaj Gruevski
Za Mađarsku je regija Zapadnog Balkana / bivše Jugoslavije područje od nacionalnog interesa. Zemljopisne, povijesne, gospodarske, društvene i političke veze određuju značajan utjecaj Budimpešte na zbivanja u ovom dijelu jugoistočne Europe. Štoviše, taj utjecaj ima svoje karakteristike za svaku zemlju u regiji. Budimpešta se može fokusirati na mađarsku dijasporu, poslovne projekte ili suradnju na razini političkih lidera, koja je obično pojačana gospodarskom suradnjom.
Sjeverna Makedonija je bliska Mađarskoj političkim vezama.
Prije šest godina Europa se bavila skandalozim bijegom bivšeg šefa makedonske vlade i bivšeg čelnika Unutarnje makedonske revolucionarne organizacije – Demokratske stranke za makedonsko nacionalno jedinstvo, VMPO-DPMNE, Nikole Gruevskog, i odlukom vlade Viktora Orbána u Mađarskoj da mu odobri politički azil.
Gruevski je u domovini osuđen na dvije godine zatvora zbog zloporabe položaja i ovlasti prilikom kupnje blindiranog Mercedesa vrijednog više od 500.000 eura. Bivši premijer je pak tvrdio da je postao žrtva političkog progona tadašnje vlade koju je predvodio Socijaldemokratski savez Makedonije, SDSM. Specijalizirani mađarski ured za useljeništvo i azil složio se s njegovim argumentima.
Povratak VMPO-DPMNE-a na vlast u Sjevernoj Makedoniji ove godine značio je zagrijavanje makedonsko-mađarskih odnosa. Potencijalni rezultati bili su razni – od povratka Gruevskog u makedonsku politiku do usklađivanja vanjske politike Skoplja s Budimpeštom. Također, pretpostavljalo se da bi mađarsko predsjedanje Europskom unijom u drugoj polovici 2024. trebalo pridonijeti deblokadi europskih integracija Sjeverne Makedonije prema scenariju političara VMPO-DPMNE-a, odnosno bez bolnih kompromisa s bugarskom stranom.
Bugarski veto
Podsjetimo, Bugarska je prije četiri godine stavila veto na europsku integraciju Sjeverne Makedonije zbog sporova oko povijesti, jezika i nacionalnog identiteta Makedonaca općenito. Skoplje (gdje je SDSM tada bio na vlasti) i Sofija dogovorili su 2022. godine tzv. “francuski sporazum”, prema kojem je Bugarska trebala deblokirati europske integracije susjedne zemlje nakon što Sjeverna Makedonija uključi “bugarsku manjinu” u tekst ustava.
Ove godine VMRO-DPMNE došao je na vlast u Skoplju, pobijedivši i na predsjedničkim i na parlamentarnim izborima. Odbijanje kompromisa u pitanjima nacionalnog identiteta bilo je na vrhu njihove predizborne agende. Prirodno je da nije došlo do promjena ustava.
Zastupnici VMRO-DPMNE-a istaknuli su kako su predani europskim integracijama, spremni ići na ustupke Bugarskoj, ali spremni uskladiti dogovore koje je već postigla prošla vlada kako bi ih učinili pravednijima.
Skoplje je predložilo usvajanje ustavnih promjena s odgodom, tako da ustavni amandmani koji se odnose na Bugare stupe na snagu tek nakon što se pozitivno riješi pitanje pristupanja Sjeverne Makedonije Europskoj uniji.
Pretpostavljalo se da bi mađarsko predsjedanje EU-om moglo pomoći Makedoncima da prenesu svoje stajalište europskim tijelima i prilagode već odobreni sporazum.
Međutim, kasno navečer 25. rujna Odbor stalnih predstavnika EU-a (Coreper) odlučio je razdvojiti pristupne putove Albanije i Sjeverne Makedonije. Prema odluci, Albanija će moći pokrenuti službene pregovore o priključenju već sredinom listopada.
Istodobno, pregovarački proces za Sjevernu Makedoniju ostaje na čekanju. Uvjeti za početak pristupnih pregovora za Skoplje nisu se promijenili – potrebno je ispuniti kriterije dogovorene s Bugarskom i odobrene od strane Europskog vijeća, a koje posebice predviđaju usvajanje ustavnih promjena o priznavanju Bugara kao državotvornog naroda. Dakle, radi se o istim ustupcima prema Bugarima protiv kojih se zalaže vladajući VMRO-DPMNE.
Orbán mirotvorac
Između ostalog, posljednja odluka EU da ne otvori pregovore sa Skopljem pokazala je da Budimpešta nema dovoljno utjecaja da bitno promijeni stav Bruxellesa o makedonskom pitanju.
Odluka EU o “razdvajanju” europskih integracijskih puteva Albanije i Sjeverne Makedonije donesena je neposredno prije posjeta mađarskog premijera Viktora Orbana Sjevernoj Makedoniji. Moguće je da je putovanje bilo planirano za ove datume (26.-27. rujna), kako bi se pružila potpora VMPRO-DPMNE, prijateljskoj partiji Orbánova Fidesza.
Tijekom posjeta Orbán je mnogo govorio o potpori Mađarske europskim integracijskim težnjama Sjeverne Makedonije, te je oštro kritizirao EU.
Činjenicu da se Sjeverna Makedonija našla u zaostatku za Albanijom na putu europskih integracija, premijer Mađarske je nazvao “povijesnom greškom na kvadrat” od strane EU, a dužnosnike u Bruxellesu optužio za gušenje “nacionalnog ponosa” Sjeverne Makedonije, odgađanjem procesa njezine europske integracije.
Kao praktičnu pomoć Makedoncima, šef mađarske vlade ponudio je svoje posredovanje u pregovorima između Skoplja i Sofije.
“Imam svoj prijedlog i prenio sam ga premijeru Mickoskom. Rekao sam mu da smo spremni iskoristiti predsjedanje EU-om i posredovati u tom pitanju”, rekao je Orbán na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji s Mickoskim, dodajući da je riječ o “pronalaženju rješenja koje bi odgovaralo i Makedoncima i Bugarima.”
Prijedlog mađarskog premijera nije izazvao euforiju u Skoplju. Na pitanje novinara može li premijer Mađarske, čija zemlja trenutno predsjeda Europskom unijom, pomoći na europskom putu, šef makedonske vlade izbjegao je izravan odgovor.
Reakcija Bugarske samo je potvrdila skepticizam koji vlada među Makedoncima.
“Europski sporazum s Republikom Sjevernom Makedonijom je jasan. Bugarskoj ne trebaju posrednici u ovom procesu”, rekao je novinarima vršitelj dužnosti ministra vanjskih poslova Bugarske Ivan Kondov, komentirajući ideju o posredovanju koju je predložio premijer Mađarske.
Ministarstvo vanjskih poslova Bugarske objavilo je 28. rujna da je istaknuti diplomata, koji je boravio u New Yorku, o Orbánovu prijedlogu razgovarao s mađarskim kolegom Peterom Szijjártóom. Kako se ističe u komentaru, Kondov je uvjeravao Szijjarta da “nije potrebno posredovanje” kako bi se Republika Sjeverna Makedonija uvjerila da “ispuni kriterije za pokretanje pregovora” o pridruživanju EU.
Bivši bugarski premijer Kiril Petkov, komentirajući Orbánovu ideju, rekao je novinarima: “Francuski sporazum” koji smo sklopili tijekom rada naše vlade pokazao se stvarno dobrim za Bugarsku. Cijela Europska unija stala je na stranu Bugarske. Republika Sjeverna Makedonija mora odlučiti želi li uključiti Bugarsku u svoj ustav ili će joj biti zatvoren put u Europu.”
Dobar zajam
Može se reći da je Orbánova posrednička misija završila prije nego je i započela. Ali to ne znači da će se makedonsko-mađarski odnosi pogoršati, niti da će Mađarska smanjiti svoje napore u makedonskom smjeru.
Prvo, čini se da je ideja medijacije u početku zamišljena više kao PR trik nego kao pravi akcijski plan.
Drugo, Budimpešta je očito odlučila promijeniti fokus u odnosima sa Skopljem, odabravši za glavni kolosijek pitanje novca umjesto nekih kompliciranih domaćih ili vanjskopolitičkih pitanja.
Nekoliko tjedana prije Orbánova dolaska, pojavile su se informacije da Mađarska (Hungarian Export-Import Bank) daje Sjevernoj Makedoniji dosad neviđeni povlašteni kredit od 500 milijuna eura. Dok makedonska oporba uvjerava kako je riječ o koruptivnom projektu za koji novac izdvaja Kina, Budimpešta je negirala kinesko podrijetlo sredstava.
Nakon konačnog odobrenja, zajam bi svakako trebao postati moćna podloga za još tješnju mađarsko-makedonsku suradnju. Zajam će Skoplje i Budimpeštu vezati ništa manje nego mađarsko posredovanje u sporu sa Sofijom. Ogromni javni dugovi tvore takve međudržavne veze kojih se moderna europska nacija neće moći brzo i potpuno riješiti ni u slučaju promjene vlasti.
Europski analitičari navode da Orbán na taj način “kupuje utjecaj” u geopolitički strateškoj regiji za Mađarsku i osigurava lojalnost elita u zemlji, koja bi jednog dana mogla postati članica EU, a već je saveznica u NATO-u.
Također, u uvjetima kada politika Budimpešte vrlo često odudara od službenog stava EU, dok je po nizu pitanja lojalna Moskvi i Pekingu, jačanje mađarskog utjecaja na Sjevernu Makedoniju, i Zapadni Balkan općenito, značilo bi neizravno jačanje Kine i Rusije u regiji.
