Centar za studije zapadnog Balkana (CWBS) organizirao je u Podgorici okrugli stol pod nazivom “Hibridni utjecaji u jugoistočnoj Europi”, koji je okupio međunarodne stručnjake kako bi raspravljali o aktualnim izazovima po stabilnost Zapadnog Balkana.
U raspravi su sudjelovali vodeći stručnjaci iz različitih zemalja koji su podijelili svoje procjene situacije, konkretne primjere destruktivnog hibridnog utjecaja i izglede za daljnji razvoj događaja.
Stručnjaci se slažu da je Zapadni Balkan suočen s ozbiljnim hibridnim prijetnjama koje zahtijevaju koordinirani odgovor međunarodne zajednice. Istaknuta je potreba zajedničkih napora u suprotstavljanju hibridnim prijetnjama, uz uvažavanje stečenih iskustava različitih zemalja i regija.
Agim Musliu: Etničke tenzije oko ibarskog mosta
Agim Musliu, direktor Instituta Octopus iz Prištine, govorio je o konkretnom slučaju hibridnog sukoba na primjeru mosta na Ibru u Mitrovici koji je postao simbol etničke podjele. Musliu je istaknuo kako ova podjela često dovodi do napetosti i sukoba, jer se most koristi kao fizička i simbolička barijera između dviju zajednica.
“Most se može koristiti za političko nasilje, prosvjede, blokade ili druge nasilne akcije. Svaka destabilizacija regije može donijeti šire političke posljedice, posebice u kontekstu odnosa Srbije i Kosova”, istaknuo je Musliu.
Balša Božović: Nepravedni mir u Ukrajini kao prijetnja Zapadnom Balkanu
Balša Božović, predsjednik Regionalne akademije za demokratski razvoj u Beogradu, istaknuo je da bi postizanje nepravednog mira u Ukrajini predstavljalo prijetnju Zapadnom Balkanu. Stručnjak smatra da bi se u ovom slučaju na isti način nastojalo riješiti pitanje Kosova.
Izrazio je bojazan da bi ista rješenja mogla biti predložena i za Ukrajinu iZzapadni Balkan, gdje “nitko ne bi bio totalno kriv i nitko ne bi bio totalno nezadovoljan”. Božović je naglasio da bi takav pristup mogao dovesti do trajne dominacije agresora.
Momčilo Radulović: Ruski hibridni utjecaj i potreba zapadnih protumjera
Momčilo Radulović, predsjednik Europskog pokreta Crne Gore, iznio je svoja razmišljanja o sustavu ruskog hibridnog utjecaja koji postoji na Zapadnom Balkanu i širom regije Europe. Opisao ga je kao fleksibilan sustav koji brzo uči i može nadmudriti sustave zaštite Zapada.
“Riječ je o “hobotnici” koju čine državne, paradržavne, parainstitucionalne i paraideološke strukture koje od strane Rusije vrše različite vrste utjecaja na svim kontinentima, pa tako i na Zapadnom Balkanu”, rekao je Radulović. Tvrdio je da glavni problem nije toliko stvarni ruski utjecaj, koliko nedostatak učinkovitih protumjera koje bi Zapad trebao poduzeti.
Danilo Kalezić: Rusija destabilizuje Crnu Goru
Danilo Kalezić, viši znanstveni suradnik Instituta za povijest Crne Gore, fokusirao se na strategije destabilizacije koje Rusija primjenjuje u Crnoj Gori. Pojasnio je da Rusija koristi politiku dva koncepta: stabilizacija (Srbija) i destabilizacija (Crna Gora do 2020.).
Kao primjer Kalezić je naveo dva glavna rizika. Jedan se odnosi na rekonstrukciju crnogorske vlade u koju bi mogli ući bivši čelnici Demokratskog fronta – političke snage čiji su predstavnici optuženi za državni udar 2016. godine. Drugi rizik je vezan uz planove obnove kapele Srpske pravoslavne crkve na Lovćenu, što može pridonijeti jačanju velikosrpskog nacionalizma i unutarnjoj destabilizaciji.
“Destabilizacija će doprinijeti produbljivanju ruskog utjecaja”, naglasio je Kalezić.
Sergiy Morugin: Ruska kultura kao hibridno ratno oružje
Serhiy Moruhin, suosnivač medijskog projekta Balkan Observer, primijetio je da u hibridnom ratu ništa nije pošteđeno, pa ni kultura, iako je ruska kultura i dalje popularna na Zapadnom Balkanu. Stručnjak je naveo konkretne primjere kako se to iskorištavalo za postizanje političkih ciljeva, uključujući kompromitiranje ukrajinskih povijesnih ličnosti i promicanje antiukrajinskih i antieuropskih osjećaja.
Događaj su moderirali Ljubomir Filipović i Natalia Ishchenko (CWBS).
Ljubomir Filipović istaknuo je nedostatak znanja o Ukrajini, njezinoj povijesti i kulturi u regiji. Takva je svijest potrebna za bolje razumijevanje temelja tekućeg rusko-ukrajinskog sukoba i suprotstavljanje ruskim narativima.
Natalija Iščenko je naglasila da će učinkovitiji otpor destruktivnim hibridnim utjecajima, na što god oni bili usmjereni, pridonijeti stabilnosti i miru kako unutar regije, tako i diljem Europe, ali i u ostatku svijeta.
