U Moldaviji su 20. listopada i 3. studenoga održani predsjednički izbori i referendum o europskim integracijama. Građani Moldavije rekli su „da“ ustavnim amandmanima potrebnim za europske integracije i ponovno izabrali proeuropsku političarku Maiu Sandu za šeficu države.
Moldavija, bivša sovjetska republika, geografski je i geopolitički usko povezana sa Zapadnim Balkanom. U 2000-ima, zemlja je čak bila uključena u projekte europskih integracija zajedno sa Zapadnim Balkanom. Konkretno, 2006. Moldavija se pridružila Srednjoeuropskom sporazumu o slobodnoj trgovini (CEFTA) u isto vrijeme kada i WB6 – Srbija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Albanija, Sjeverna Makedonija i Kosovo. No, u konačnici je Moldavija završila na drugom putu europskih integracija – zajedno sa zemljama koje su nekad bile dio SSSR-a – Ukrajinom i Gruzijom. Ipak, bliskost Moldavije balkanskoj regiji ostaje nepromijenjena.
Trenutna predizborna kampanja u Moldaviji ponovno je pokazala tu blisku povezanost. Nažalost, u negativnom kontekstu…
Mreža provokatora
Tri dana prije prvog kruga predsjedničkih izbora i referenduma, čelnici agencija za provođenje zakona i sigurnosnih agencija u Moldaviji najavili su razotkrivanje mreže koja je organizirala obuku u inozemstvu za više od stotinu mladih koji su bili zaduženi za provokacije prije, tijekom, i nakon glasanja. Prema navodima moldavskih vlasti, članovi te mreže, državljani Moldavije, prošli su odgovarajuću obuku u Rusiji, te u Bosni i Hercegovini i Srbiji. Svrha mreže za „obuku“ bila je stvaranje „odreda“ provokatora za organiziranje masovnih nereda ako tijek predizborne kampanje i rezultati glasovanja ne budu odgovarali Kremlju.
Policija je objavila snimke kamera navodnih treninga održanih u Rusiji, Srbiji i Bosni i Hercegovini. Vidljivo je da su mladi vježbali organiziranje prosvjeda pod parolama poput „naš jezik je ruski“ ili „ne želimo u Europu“. U kampovima smještenim na Balkanu obuka je bila ozbiljnija, gdje su instruktori povezani s ruskim privatnim vojnim tvrtkama Ferma i Wagner učili mlade kako proizvoditi IED (improvizirani eksplozivni uređaj) i upravljati dronovima.
Pretreseno je stotinu članova mreže. Četvoro je privedeno. Osim toga, obavještajna agencija Moldavije identificirala je 11 stranih državljana koji su radili u kampovima za obuku u Bosni i Hercegovini i Srbiji.
Projekt destabilizacije Moldavije financirao je proruski moldavski oligarh Ilan Shor, koji je na tjeralici zbog umiješanosti u pronevjeru oko milijardu dolara iz moldavskog bankarskog sustava prije deset godina.
„Moldavski kampovi” u Bosni i Hercegovini
U Bosni i Hercegovini tema „moldavskih kampova“ izazvala je burne reakcije političara i dužnosnika.
Ministarstvo sigurnosti BiH odmah je demantiralo izvješće koje su objavile moldavske vlasti. „Sigurnosne agencije BiH nemaju podataka da negdje u BiH, konkretno u Republici Srpskoj, postoje kampovi u kojima se navodno obučavaju ljudi iz Moldavije”, navode iz te agencije. Ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić, koji je član tima Milorada Dodika, istaknuo je kako „nema relevantnih dokaza niti materijala koji bi ukazivali da se tako nešto doista dogodilo u BiH“.
Umjesto toga, Obavještajno-sigurnosna agencija BiH (OSA) priopćila je da raspolaže podacima o skupini osoba, državljana Rusije i Moldavije, koji su „posljednjih 90 dana boravili u Bosni i Hercegovini”, a koji su, prema navodima moldavske policije, bili povezani s obukom potencijalnih sudionika navodnih prosvjeda u Moldaviji.
Obuka u Bosni i Hercegovini, prema obavještajnim podacima, odvijala se na području Republike Srpske, na lokaciji u blizini Banje Luke.
I ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković potvrdio je da su u Bosnu i Hercegovinu doputovali ljudi koji su „u ime i na račun Ruske Federacije obučavali članove moldavskih timova”. „Nemam egzaktne dokaze i primjere da su to bile nekakve vojne obuke, ali je sigurno bilo nekih vrsta obuke za organiziranje nekih prosvjeda ili uličnih akcija”, rekao je Konaković novinarima.
Ilja Cvitanović, predsjednik parlamentarne Komisije za kontrolu Obavještajno-sigurnosne agencije BiH, iznio je gotovo istu informaciju. Potvrdio je podatke o boravku stranaca „s istoka” u BiH, ali je negirao da se konkretno radi o obuci u paravojnim kampovima. „Nismo vidjeli detalje jer je ovo povjerljiva stvar, ali nema kampova. U jednom trenutku je bilo sumnjivih građana s istoka u BiH, ali nije se radilo ni o kakvim kampovima“, kazao je Cvitanović.
Šef saborskog povjerenstva smatra da su Ministarstvo sigurnosti i ministar Nenad Nešić sve negirali jer nisu imali informacije o tome, jer nisu imali pristup obavještajnim podacima OSA-e.
Prema njegovom mišljenju, izostanak pravovremene reakcije Obavještajno-sigurnosne agencije na obuku Moldavaca na području BiH objašnjava činjenicom da je informacija o tome „došla prekasno, nakon što je sve završeno, a oni nisu mogli reagirati ranije.“ Trenutno su u istragu uključena brojna državna tijela Bosne i Hercegovine, a kompletni podaci se još čekaju. „OSA surađuje s graničnom policijom, Državnom agencijom za istrage i zaštitu (SIPA), Tužiteljstvom BiH, proces je u tijeku”, kazao je Cvitanović.
Alarmantne poruke
Veleposlanstvo Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini ocijenilo je iznimno zabrinjavajućim izvještaje o Rusima povezanim s ruskim privatnim vojnim skupinama koji upravljaju kampom u Republici Srpskoj i obučavaju sudionike za ometanje demokratskih procesa u Moldaviji. Postojanje ovog kampa mora se temeljito istražiti, a odgovorni za omogućavanje takvih aktivnosti moraju se privesti pravdi, priopćio je odjel za odnose s javnošću američkog veleposlanstva.
Za predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, tema „moldavskih kampova u RS“ pokazala se toliko aktualnom da je o njoj razgovarao na pregovorima s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom na marginama summita BRICS-a u Kazanju. „Američko veleposlanstvo je izvijestilo da u Republici Srpskoj navodno postoje kampovi koje smo zajedno s vama organizirali kako bismo destabilizirali Moldaviju. To je apsolutna laž“, rekao je Dodik na sastanku s Putinom.
Nakon povratka iz Kazanja, Dodik je sazvao sastanak u „širem formatu“ u Istočnom Sarajevu kako bi razgovarali o situaciji. „Pozvao sam sve predstavnike iz Oružanih snaga, Ministarstva obrane na razini BiH, Ministarstva sigurnosti, predstavnike policije, premijera, članove Predsjedništva, zamjenike, izaslanike, predstavnike civilne zaštite i druge“, rekao je.
No, detalji sastanka nisu objavljeni, a komentari na ovu temu praktički su prestali. Zašto?
Vjerojatno zato što su informacije sigurnosnih agencija u Moldaviji dobrim dijelom potvrdile ne samo sigurnosne agencije u Bosni i Hercegovini, već – doduše šturo – i one u Srbiji.
Selo Radenka
Istovremeno s javnom objavom moldavskih sigurnosnih agencija o razotkrivanju centara za obuku moldavskih državljana za organiziranje predizbornih nereda u Bosni i Hercegovini i Srbiji, srbijanska Sigurnosno-informativna agencija BIA, zajedno s policijom i tužiteljstvom, provela je poseban pretres ad hoc organiziranog paravojnog kampa za obuku stranaca.
Kamp se nalazio na periferiji sela Radenka kod Kučeva, nedaleko od granice s Rumunjskom.
U raciji su pronađena četiri drona s pripadajućom opremom, VR oprema, kompleti za satelitsku komunikaciju StarLink, radio uređaji, fosfor i druge zapaljive tekućine, kao i satovi za koje se vjeruje da su korišteni za aktiviranje eksploziva i druga dvonamjenska oprema.
Srbijanske vlasti nisu dale informacije o tome tko je podigao kamp, u koje svrhe i je li netko priveden.
Međutim, stručnjaci tvrde da je to bio dio „slučaja Moldavija“.
Vojni analitičar Aleksandar Radić izjavio je za srbijanske medije da su akcije BIA-e jasno povezane s dojavama iz Moldavije. „Može se pretpostaviti da su informacije o tome tko je i u koju svrhu koristio navedeni kamp proslijeđene na odgovarajuću adresu, ali široj javnosti u Srbiji, kao i obično, te informacije nisu dostupne, što je već tradicija. Naravno, to je vijest koju Vlada Srbije doživljava kao neugodnu i zato će učiniti sve da je za domaću javnost minimaliziraju“, rekao je.
Opća slika
Zaključno, opća slika izgleda ovako:
Vjerojatno je određeni broj građana Moldavije prije izbora i referenduma posjetio Republiku Srpsku (Bosna i Hercegovina) i Srbiju kako bi sudjelovali u „edukativnim programima“ koje su organizirali Rusi. Svrha tih „tečajeva“ je, očito, bila formiranje skupina provokatora za vođenje uličnih nereda tijekom i nakon izbora u Moldaviji, ako rezultati glasovanja ne budu odgovarali Moskvi.
Vjerojatno se radilo o pokretanju tobože autentičnih javnih prosvjeda, koji bi, zahvaljujući uvježbanim pseudoaktivistima, prerasli u nerede, u kojima bi u igru ušli „diplomci“ paravojnih kampova. Sudeći prema dostupnim izvješćima, moguće je da je u Republici Srpskoj (BiH) organizirana obuka za civilni dio navodnih akcija, dok su se u Srbiji „polaznici” podučavali po militariziranijem planu i programu.
Može se samo nagađati da su sigurnosne agencije i policija u Moldaviji obavile ogroman posao kako bi otkrile mrežu i razotkrile zavjeru. Izlaganje ovih podataka vjerojatno je uvelike osiguralo mirno glasanje, prebrojavanje glasova i objavu rezultata.
Ali ova priča nije ni izdaleka završena.
Danas je jasno da Rusija koristi i namjerava koristiti Republiku Srpsku i Srbiju kao odskočnu dasku za obuku subverzivnih skupina za vođenje hibridnog ratovanja na području Europe.
Izlaganje moldavskih sigurnosnih agencija neutraliziralo je jedinstvenu mrežu stvorenu posebno za Moldaviju. Ali u uvjetima kada lokalne sigurnosne agencije i u BiH i u Srbiji, kako se pokazalo, ne mogu ili ne žele same uhvatiti takve mreže, nitko ne može jamčiti da sličnu shemu Rusi neće primijeniti i za druge slučajeve i pravce. Moguće je da je neki takav scenario već u tijeku.
