Ovogodišnja izborna kampanja u Sloveniji bila je neviđeno skandalozna, pa ipak, senzacionalna otkrića nisu dovela do temeljnih promjena na političkoj karti zemlje.
Nakon parlamentarnih izbora 22. ožujka, stranka premijera Roberta Goloba, Gibanje Svoboda („Pokret za slobodu“), vodi s minimalnom razlikom. Prema preliminarnim prebrojavanjima, oporbena Slovenska demokratska stranka — SDS (Slovenska demokratska stranka) Janeza Janše zaostaje za vodećom za desetinke postotka. Istovremeno, kako primjećuju analitičari, obje su političke snage dobile više glasova nego što su predviđanja ukazivala, iako nijedna neće moći samostalno formirati vladu.
Rezultat još nije konačan, ali glavni zaključak se već može izvući: slovensko društvo ostaje polarizirano, a dvije vodeće stranke Slovenije imaju stabilne pristaše koje su predizborni skandali samo još više motivirali da aktivnije podrže „svoju“ političku snagu.
Najveći skandal u povijesti Slovenije
U završnoj fazi parlamentarnih izbora, kampanja, koja je već bila obilježena žestokom konkurencijom i neizvjesnošću oko buduće konfiguracije koalicije, doživjela je naglu promjenu dinamike. Manje od dva tjedna pred izbore, na raznim online platformama počele su se pojavljivati video i audio snimke, navodno snimljene skrivenom kamerom, na kojima sadašnje i bivše političke ličnosti, bliske vladajućoj političkoj snazi, navodno raspravljaju o mogućnostima koruptivnog utjecaja na vlasti. Kako je napisao jedan slovenski medij, „crvena nit“ koja se provlači kroz sve razgovore jeste premijer Robert Golob „i njegov sveprisutni politički utjecaj iza kulisa“.
Janez Janša, komentirajući snimke, izjavio je da Slovenijom vlada „zločinačka organizacija“, te da bi „u pristojnoj zemlji vlada dala ostavku“.
Premijer Golob opisao je ove događaje kao „grubo miješanje u temelje europske demokracije“ i najveći skandal u povijesti Slovenije.
Pojedinci koji se pojavljuju na snimkama odbacili su ili njihovu autentičnost ili njihovo tumačenje, navodeći, posebno, da su izjave „izvučene iz konteksta“ i da je montaža manipulativna.
Službene sigurnosne službe Slovenije nisu uspjele potvrditi ili opovrgnuti autentičnost snimaka prije izbora, dok su istovremeno angažirale resurse za ispitivanje i unutar Slovenije i u inozemstvu, slanjem video i audio snimaka u forenzički laboratorij. Službenici za provođenje zakona izjavili su da provjera zahtijeva znatno vrijeme i proceduralne zahtjeve, stoga se istraga ne može završiti „preko noći“.
Makedonske maske
Snimke su vrlo brzo postale od ključne važnosti za kampanju, ne samo zbog svog sadržaja, već i zbog specifičnosti kampanje za njihovo širenje.
Glavni kanali za objavljivanje snimaka su web stranica anti-corruption2026.com i Facebook stranica Maske padajo („Maske padaju“).
Prema medijskim izvješćima, web stranica anti-corruption2026.com kreirana je 9. ožujka ove godine i nalazi se na serveru kojim upravlja islandska tvrtka OrangeWebsite, koja pruža usluge za anonimno kreiranje web stranica.
Stranica Maske padajo kreirana je prije nekoliko godina pod nazivom Dvogled, ali je postala aktivna u ožujku 2026., kada je dobila svoje sadašnje ime. Prema podacima s Facebooka koje su objavili slovenski mediji, stranicom se administrira iz Sjeverne Makedonije.
Prisutnost „makedonskog traga“ čini događaje uoči izbora u Sloveniji još zanimljivijima, s obzirom na dugogodišnje iskustvo stručnjaka iz ove zemlje u stvaranju i promociji političkih online tabloida. Vrijedi podsjetiti da su tijekom američkih predsjedničkih izbora 2016. tinejdžeri iz makedonskog grada Velesa širili lažne vijesti među milijunima Amerikanaca na Facebooku, zaradivši desetke tisuća dolara prihoda od oglašavanja.
Do sada su sigurnosne službe Sjeverne Makedonije vrlo oprezno reagirale na uključivanje informacijskih resursa kojima upravljaju građani te zemlje u kampanju u Sloveniji. Makedonska Agencija za nacionalnu sigurnost (ANB) rekla je novinarima da zbog povjerljivosti podataka ne mogu dijeliti konkretne detalje, ali potvrđuju da poduzimaju mjere u okviru svoje nadležnosti.
Crna kocka
Još veći odjek izazvali su detalji vezani ne uz kanale širenja, već uz navodne „menadžere“ antikorupcijske kampanje.
Prema istrazi slovenskog časopisa Mladina, predstavnici izraelske privatne obavještajne tvrtke Crna kocka (Black cube) posjetili su Sloveniju četiri puta od studenog 2025. Prema njihovim podacima, predstavnici Crna kocke odsjeli su u Ljubljani u blizini službenog ureda SDS-a, gdje su se, kako su novinari Mladine naveli, mogli sastati s vođom stranke Janezom Janšom. Prema medijskim izvješćima, jedan od hotela u kojima su odsjeli nalazi se doslovno nekoliko desetaka metara od ureda SDS-a.
Državni tajnik Slovenije za nacionalnu i međunarodnu sigurnost Vojko Volk izjavio je 18. ožujka da je na sastanku Vijeća za nacionalnu sigurnost predstavljeno izvješće u kojem je Slovenska obavještajno-sigurnosna agencija (SOVA) efektivno potvrdila sumnje o uplitanju tvrtke Black Cube u izbornu kampanju. „Ravnatelj SOVA-e obavijestio nas je o činjenicama koje ukazuju na izravno strano uplitanje u izbore u Sloveniji“, rekao je Volk. Prema njegovim riječima, informativna kampanja, u koju su vjerojatno uključeni predstavnici tvrtke Black Cube, „slijedi skup alata i metoda koje se koriste u drugim zemljama“, a cilj joj je „politička diskreditacija“ i „utjecaj na demokratske izbore“.
Istog dana, ured premijera Roberta Goloba izvijestio je da je zbog ozbiljnosti informacija o utjecaju privatne obavještajne tvrtke iz Izraela na izborne procese u Sloveniji, šef vlade otputovao u Bruxelles kako bi razgovarao s ključnim europskim političkim strankama o zaštiti demokratskih procesa u Sloveniji.
Uz sastanke s drugim čelnicima država članica EU, Robert Golob je napisao i pismo predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen i predsjedniku Europskog vijeća Antóniju Costi, u kojem je naveo da „takvo miješanje strane privatne tvrtke stvara jasnu hibridnu prijetnju Europskoj uniji i njezinim državama članicama, negativno utječući i potencijalno potkopavajući naše zajedničke vrijednosti, procedure i političke procese“.
Vođa SDS-a Janez Janša, pak, izjavio je da se sastanak s gostima iz Izraela doista održao, ali da je svrha sastanka bila rasprava o situaciji na Bliskom istoku. Janša je također izjavio da bi se rasprava o snimkama trebala usredotočiti na sadržaj, a ne na način na koji su dobivene. „Što mislite da je razlog zašto Slovenci žive lošije – zbog razotkrivene korupcije ili zbog osobe koja je razotkrila tu korupciju?“, upitao je vođa SDS-a.
Nakon glasovanja 22. ožujka, Janez Janša izrazio je stav da su izbori bili „referendum o korupciji“. Rezultati glasovanja pokazali su, dakle, visok stupanj tolerancije među građanima prema koruptivnim radnjama vlasti. „Možete interpretirati rezultat kako god želite, ali, svakako, u Sloveniji korupcija očito nije nešto što bi većina birača jednoglasno osudila“, izjavio je čelnik SDS-a.
Izbori su završili, skandali nisu
Unatoč završetku glasovanja, političke turbulencije u Sloveniji i dalje dobivaju na zamahu. Skandali koji su izbili uoči izbora ne nestaju s dnevnog reda – postaju instrument političke borbe za oba tabora.
SDS Janeza Janše inzistira na odgovornosti predstavnika vladajuće koalicije, dok su se Pokret za slobodu i njegovi saveznici usredotočili na istragu mogućeg stranog uplitanja, pokušaja manipuliranja javnim mnijenjem i poziv na kažnjavanje slovenskih političara koji su mogli biti uključeni u kampanju utjecaja. „Policija i tužiteljstvo istražuju ovo i vjerujem da će u skladu s tim nastaviti svoj rad i dovesti slučaj do kraja“, naglasio je Robert Golob nakon izbora, odgovarajući na pitanje o mogućoj aktivnosti tvrtke Black cube u Sloveniji.
Istodobno, skandali nisu poljuljali pozicije dviju vodećih stranaka, pokazujući da je društvo i dalje duboko polarizirano. Ni ideja borbe protiv korupcije ni prijetnja stranog miješanja u izborni proces nisu postali konsolidirajući faktori. Slovenska politika sve se više pretvara u borbu između dva stabilna izborna bloka, koji na senzacionalna otkrića reagiraju ne promjenom stavova, već jačanjem unutarnje solidarnosti. U takvoj situaciji, očuvanje, ili još više intenziviranje, konfrontacijske retorike političkih vođa može dovesti ne do pada rejtinga protivnika, već do još većih podjela u društvu – političkih, ideoloških i svjetonazorskih.
Stoga, unatoč završetku izborne kampanje, Slovenija ulazi u teško razdoblje političkih turbulencija, koje, u kontekstu neviđenih sigurnosnih rizika i globalne energetske krize, postaje pravi test za zemlju.
Analitička grupa CWBS-a
