Srbijanske vlasti aktivno traže potporu Moskve za suzbijanje “obojenih revolucija” koje navodno kuje Zapad. No, je li Rusija doista zainteresirana za stabilnost Vučićeve vlade?
Moskovski dosje za Vulina
Dana 10. kolovoza veliki prosvjed protiv rudarenja litija potresao je Beograd. Prethodno je predsjednik Aleksandar Vučić rekao da su ga ruske obavještajne službe upozorile da se spremaju masovni nemiri u Srbiji, čiji je krajnji cilj rušenje legalno izabrane vlasti.
Iako se Vučić osvrnuo na neku povjerljivu dojavu ne otkrivajući detalje, glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zakharova bila je detaljnija u svom komentaru.
Ona je 8. kolovoza optužila “Zapadne ideologe za (zagovaranje za) demokraciju na trgovima, a njihove lokalne suučesnike” – ‘marionetske medije i nevladine organizacije’ – za pokušaje destabilizacije Srbije.
Sredinom kolovoza potpredsjednik srbijanske vlade Aleksandar Vulin (kojeg je imenovalo Ministarstvo financija SAD-a) posjetio je Moskvu na nizu sastanaka s ruskim visokim dužnosnicima.
Vulin je u razgovoru sa sekretarom ruskog Vijeća sigurnosti Sergejem Šojguom zahvalio ruskim snagama sigurnosti što su “upozorile vodstvo Srbije na pripremu masovnih nereda i pokušaj državnog udara”, a u intervjuu za RIA Novosti u potpunosti podržao rusku viziju razvoja događaja u Srbiji. “Ministarstvo vanjskih poslova Ruske Federacije jasno je ukazalo da su ovi prosvjedi platforma za pokretanje obojene revolucije s ciljem rušenja vlasti”, rekao je, istaknuvši da organizatori uličnih skupova traže Miloševićevu sudbinu za Vučića.
Prema Vulinovim riječima, Srbija i Rusija pomažu jedna drugoj da spriječe “obojene revolucije” i nasilno rušenje vlasti.
Dapače, prije samo četiri godine Rusija i Srbija su u strogoj tajnosti formirale “Radnu skupinu za borbu protiv obojenih revolucija”, čiji je zadatak bio spriječiti masovne prosvjede i stalno pratiti oporbene aktiviste, nevladine organizacije i neovisne novinare. Sa srpske strane to područje suradnje s Rusijom nadzirao je (a čini se i dalje to radi) Aleksandar Vulin.
Godine 2021. Vulin je ruskoj obavještajnoj službi predao audiosnimku sastanka članova ruske oporbene organizacije Otvorena Rusija koji su održali na očito ozvučenom mjestu u Beogradu
Bivši izvršni direktor Otvorene Rusije Andrij Pivovarov, koji je pušten 1. kolovoza u sklopu razmjene zarobljenika između Rusije i Zapada, proveo je više od tri godine u zatvoru. Novinarima je rekao da je uhićen upravo nakon predaje snimaka sastanka u Beogradu, koje je Vulin dao ruskim sigurnosnim agencijama.
Nema sumnje da ruski obavještajci “simetrično” hrane svoje srpske kolege kompromitirajućim podacima o srpskim oporbenicima i čelnicima civilnog društva. Očito su upravo takvi izvještaji činili srž dosjea o “pripremi obojene revolucije” koji je početkom kolovoza predan Vučiću.
Teorije zavjere
Suradnja srpskih i ruskih sigurnosnih službi na suprotstavljanju domaćoj oporbi traje već više od godinu dana, a čini se da status kandidata Srbije za ulazak u EU ne stoji na putu tom zajedničkom radu.
Vulinov najnoviji posjet Rusiji nije prošao nezapaženo u Bruxellesu, no dužnosnici EU ograničili su se da napomenu da je održavanje veza s Rusijom usred njezina agresorskog rata protiv Ukrajine nekompatibilno s vrijednostima EU i procesom pridruživanja.
Valja napomenuti da su se Europska unija i Zapad općenito našli u prilično neobičnoj situaciji usred nedavnih prosvjeda protiv iskopavanja litija u Srbiji jer su i EU i SAD, ali i neke druge Zapadne zemlje, prije svega Njemačka, čvrsto podržale projekt rudarenja litija koji treba implementirati Zapadna korporacija.
Analitičari su već ustvrdili da se rejting Europske unije među Srbima smanjuje zbog interesa EU za razvoj nalazišta litija u zemlji. Ovaj problem je vrijedan posebne analize. Ipak, želio bih istaknuti jednu stvar: zašto bi u takvoj situaciji Zapad podržavao srpske prosvjede protiv projekta litija, a kamoli planirao “državni udar”, kako tvrde zvaničnici Beograda i Moskve? Izgleda apsurdno, ili u najmanju ruku nelogično. S druge strane, spremnost Kremlja da pomogne srpskim vlastima u provođenju Zapadnog projekta iskopavanja litija jednako je iznenađujuća.
Logičnije bi bilo prosvjede koji su u tijeku smatrati prirodnim protivljenjem prosječnih građana svakom industrijskom zahvatu u okolišu, koje se temelji na nepovjerenju prema globalnim korporacijama i vlastitoj vlasti. Opet, povijest i sadašnji uspon pokreta protiv rudarenja litija zahtijeva temeljitiju provjeru pa samo treba napomenuti da Vučić i njegova ekipa te procese vide samo sa stajališta teorija zavjere.
No, ako uzmemo u obzir teorije zavjere, logičnije bi, s obzirom na sve okolnosti, bilo da upravo antizapadne snage stoje iza prosvjeda protiv projekta litija, koji Srbiji obećava velike investicije i bližu gospodarsku integraciju sa Zapadom, dok je to suštinski u suprotnosti sa stavom srpskih vlasti i njihovih ruskih prijatelja.
“Pismo Putinu”
Nedavno je najnovija verzija neočekivano privukla više pažnje.
Jedan od proruskih oporbenjaka, predsjednik pokreta Oslobođenje Mlađan Đorđević objavio je na mreži X otvoreno pismo ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, pozivajući ga da se izravno pridruži naporima za svrgavanje Vučića, uključujući i zbog njegova stava o litiju.
“Strateške zalihe srpskog litija Vučić je zapravo dao nacistima, uskrativši to našoj braći, Rusima i Kinezima”, stoji u apelu. “U ovoj situaciji, Rusija može i treba pružiti svu potrebnu pomoć srpskom narodu da zaštiti svoje nacionalne interese, sve do izravne intervencije, s ciljem uklanjanja Vučića”.
Još zanimljivija od sadržaja pisma bila je slika prikačena uz njega – Đorđević koji pozira s dvojicom muškaraca, od kojih je jedan navodno bivši čelnik bugarskog rusofilskog pokreta Nikolaj Malinov, kojeg su bugarski organi gonjenja optužili da je špijunirao za Rusiju. Drugi čovjek na slici navodno je umirovljeni ruski general, bivši šef odjela za analizu i informiranje u Ruskoj vanjskoj obavještajnoj službi, Leonid Rešetnjikov, koji je navodno nadgledao niz projekata za promicanje ruskog utjecaja na Balkanu.
Objava je ubrzo izbrisana, a otprilike u isto vrijeme, Đorđević je javno tvrdio da mu je nalog hakiran, objavivši svoju fotografiju pored čovjeka, opet nalik na Leonida Rešetnjikova (Inače, Sofija je svojedobno zabranila Rešetnjikovu ulazak. Beograd, izgleda, nije).
U Srbiji, ali i široj regiji, Mlađan Đorđević je prilično poznat. Za sve ostale, treba napomenuti da je veteran srbijanske političke scene u bliskoj vezi s oporbenim liderom Draganom Đilasom. Đorđević dosljedno kritizira Vučića zbog “predaje” Kosova, zbog previše prozapadne, “pro-NATO” politike, a sada i zbog projekta litija. Provladini mediji i političari nazivaju ga “sivim kardinalom oporbe”, no čini se da su ti komentari dio političkih čarki.
Istodobno, poznata je činjenica da je Đorđević jedan od najproaktivnijih i najdosljednijih proruskih političara u Srbiji. On je doista jedno vrijeme surađivao s Rešetnjikovim i njegovim strukturama (što je medijski dosta popraćeno). Također, Đorđević sudjeluje u raznim političkim događanjima u Rusiji i s vremena na vrijeme ispliva u ruski medijski prostor kada je važno oštro kritizirati Vučića (uključujući i njegov stav prema Ukrajini). I sad dolazi čudna situacija oko “pisma Putinu” i “fotografije s generalom ruske obavještajne službe (SVR)”…
Sve ovo postavlja pitanje kakav je plan Moskve za sadašnju srbijansku vladu…
Komplikacije politike “dvije stolice”.
Vulin je uvjeren da Rusi pomažu Srbiji u borbi protiv oporbe, koja navodno želi napraviti “obojenu revoluciju”.
Ali interakcija ruskih dužnosnika i medija s Vučićevim neumoljivim kritičarom može ukazivati na to da u visokim uredima u Moskvi postoje pobornici igre “dviju stolica”. Tada visoki dužnosnici u Moskvi izjavljuju podršku Beogradu i istovremeno, neformalnim kanalima, uspostavljaju suradnju s protestnim pokretom. Uostalom, sudjelovanje Rusije u kampanji protiv Zapadnog projekta litija ponudilo bi mnogo logičnije objašnjenje od nastojanja da se on promiče i zaštiti.
Bilo bi netočno tvrditi da su protuvladini prosvjedi u Srbiji, pa tako i aktualni ekološki prosvjedi, orkestrirani od strane Kremlja ili bilo koga posebno. No, valja napomenuti da bi Moskvi svakako dobro došla poluga nad Vučićem u vidu uličnih skupova kako bi mogla korigirati politiku Beograda u smjerovima koji su za Rusiju ključni. A to je prvenstveno vanjska politika. Također je očigledna korist Moskve od poticanja antizapadne histerije na pozadini javnog odbijanja projekta litija.
Očito je i da Vučićeva ekipa, prije svega Aleksandar Vulin, svojom višesektorskom politikom pokušava svim silama očuvati rusku podršku aktualnoj srpskoj vlasti. No, sudeći prema najnovijim zbivanjima, bit će sve teže zadržati naklonost Moskve.
