Rusija je i dalje ključni faktor destabilizacije u regiji Zapadnog Balkana — to je istaknuto na okruglom stolu „Trenutne prijetnje sigurnosti i stabilnosti na Zapadnom Balkanu: Destruktivni vanjski utjecaji i unutarnji čimbenici“, održanom 4. listopada u Holiday Hotelu u Sarajevu (Bosna i Hercegovina). Događaj, koji je organizirao Centar za studije Zapadnog Balkana (CWBS) (Crna Gora), okupio je stručnjake iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije, Moldavije i Ukrajine.
Rasprava se usredotočila na jačanje hibridnog utjecaja Rusije, posebno na rusko miješanje u izbore u Moldaviji, političku krizu u Srbiji i izazove europske integracije regije.
Balša Božović, osnivač Regionalne akademije za demokratski razvoj (Srbija), otvarajući događaj, naglasio je da su sigurnosne prijetnje Zapadnom Balkanu koje dolaze od vanjskih aktera u posljednje vrijeme intenzivirane, posebno zbog uplitanja Rusije u parlamentarne izbore u Moldaviji 29. rujna. Također, napomenuo je da se ruski utjecaj provodi i izravno i neizravno, kroz srbijanski utjecaj u regiji.
Ljubomir Filipović, suosnivač Centra za studije Zapadnog Balkana, napomenuo je da Rusija širi svoj utjecaj kroz različite formate i u različitim smjerovima. Uz tradicionalnu medijsku komponentu, putem koje se šire dezinformacije, važne su i akademska i kulturna sfera. Cilj takvog utjecaja jest polarizacija društava, što dovodi do regionalne destabilizacije.
Reuf Bajrović, potpredsjednik Saveza SAD-Europa (Washington), izjavio je da hibridni utjecaj Rusije poprima oblike koji obično nisu vidljivi u medijima.
Kao primjer naveo je energetski sektor Bosne i Hercegovine, prvenstveno na području Republike Srpske, koji su postupno preuzele ruske tvrtke.
Bajrović je također istaknuo da se Beograd ne može smatrati jedinim središtem širenja ruskog utjecaja u regiji, naglašavajući da i drugi regionalni akteri aktivno surađuju s Moskvom putem vlastitih kanala. Posebno se osvrnuo na Milorada Dodika.
Vitaliy Portnikov, ukrajinski novinar i publicist, ukazao je na to da ruskom utjecaju u regiji nedostaje povijesna osnova. Prema njegovim riječima, Moskva se oslanja na lokalnu prorusku elitu, a njihovim odlaskom s vlasti utjecaj Kremlja se sužava.
Nino Bilajac i Irvin Pekmez, istraživački novinari BIRN-a Bosna i Hercegovina, predstavili su istragu o ruskim paravojnim kampovima u Bosni i Hercegovini, u kojima su stotine pojedinaca prolazile obuku za operacije usmjerene na destabilizaciju Moldavije tijekom nedavnih parlamentarnih izbora.
Bilajac je također predstavio širu sliku na rusku prisutnost u Bosni i Hercegovini, napominjući da se ona vidljivo intenzivirala od 2022. godine. Posebno je istaknuo da se broj zaposlenika u Veleposlanstvu Ruske Federacije u Sarajevu značajno povećao posljednjih godina, s nekoliko slučajeva koji uključuju diplomate protjerane iz drugih zemalja zbog špijunaže.
Moldavski politolog Roman Russu opisao je oblike i kanale ruskog utjecaja na izbore, navodeći da su razmjeri bez presedana – od kampanja dezinformiranja do obuke paravojnih skupina na Zapadnom Balkanu.
Politolog je naglasio da cilj ruskih aktivnosti u Moldaviji nije samo promjena vlasti u Kišinjevu, već i stvaranje uporišta za destruktivne akcije protiv Kijeva i Bukurešta.
Omar Memišević, bosanski politolog, primijetio je da Rusija ima razloga da bude nezadovoljna rezultatima svoje politike na Zapadnom Balkanu koji su posljedica različitih interesa između Moskve i lokalnih elita. Dok je za Rusiju cilj destabilizacija situacije u regiji, lokalni političari slijede svoje nacionalne interese, što ne podrazumijeva povratak u 1990-e.
Boris Varga, srbijanski politolog, izjavio je da „Rusija i Srbija ostaju glavni destabilizirajući čimbenici u regiji“.
„Rusija, budući da je izvan Zapadnog Balkana, destabilizira region raznim metodama, dok je Srbija istovremeno i izvor i sprovodnik tog utjecaja“, rekao je Varga.
Također, dodao je da europske institucije trenutno pokazuju nedostatak interesa za regiju, što stvara prostor za jačanje Moskve.
Natalia Gumba (Ischchenko), suosnivačica Centra za studije Zapadnog Balkana (Ukrajina), izjavila je da se „sigurnosna situacija Zapadnog Balkana mora razmatrati u širem europskom kontekstu, jer se samo na taj način mogu razviti konkretni i učinkoviti pristupi suprotstavljanju prijetnjama.“
