Dana 10. siječnja, Ured za kontrolu inozemne imovine (OFAC) Ministarstva financija SAD-a uveo je paket sankcija ruskom energetskom sektoru.
Ograničenja su utjecala na desetke kompanija, prvenstveno vodeće proizvođače i izvoznike nafte i naftnih derivata, poput Surgutneftegaza, Gazprom Nefta i njihovih podružnica.
Kao dio paketa, SAD su također označile NIS ad Novi Sad, Naftna industrija Srbije, sa sjedištem u Novom Sadu.
Cilj je nula ruskog vlasništva
SAD predviđa da će najopsežnije sankcije do sada koštati rusko gospodarstvo milijarde dolara, značajno smanjujući sposobnost Rusije da vodi rat protiv Ukrajine.
„Danas su Sjedinjene Države uvele dosad najznačajnije sankcije ruskom energetskom sektoru, daleko najvećem izvoru prihoda za Putinov rat. … Ove će mjere kolektivno izvlačiti milijarde dolara mjesečno iz ratne škrinje Kremlja i, čineći to, povećati troškove i rizike za Moskvu da nastavi svoj besmisleni rat,” rekao je novinarima zamjenik direktora Nacionalnog ekonomskog vijeća Daleep Singh.
Rusija posjeduje 56,15 posto dioničkog kapitala NIS-a: Gazprom neft ima 50 posto, Gazprom 6,15 posto, a 29,87 posto pripada Republici Srbiji. Preostale dionice su u vlasništvu manjinskih dioničara – državljana Srbije, prvenstveno aktivnih i bivših zaposlenika tvrtke, te investicijskih i mirovinskih fondova, osiguravajućih društava, banaka i drugih subjekata.
Kako bi NIS mogao nastaviti poslovati, mora se provesti vlasnička transformacija koja će rezultirati nultim udjelom ruskih kompanija. Samo u tom slučaju „Naftna industrija Srbije“ će moći da radi.
SAD ne želi da Rusija upravlja ključnom srbijanskom tvrtkom, rekao je pomoćnik američkog državnog tajnika za europska i euroazijska pitanja James O’Brien. On vjeruje da je jedini način da se osigura nulti rizik taj da udio ruskog vlasništva također bude nula, a to je američka početna točka razgovora.
Promjene u vlasničkoj strukturi trebale bi se dogoditi u roku od mjesec i pol dana, odnosno do 25. veljače. Financijske transakcije mogu se prolongirati za još 15 dana, do 12. ožujka.
Sve transformacije u Srbiji morat će biti usklađene s američkom stranom.
O NIS-u
NIS ad Novi Sad jedna je od najvećih energetskih kompanija u jugoistočnoj Europi.
Glavna područja djelovanja „Naftne industrije Srbije“ su istraživanje, proizvodnja i prerada nafte i prirodnog plina, prodaja naftnih i plinskih proizvoda, kao i realizacija projekata u području petrokemije i energetike.
Glavni proizvodni pogoni nalaze se u Srbiji, uključujući naftna i plinska polja i rafineriju nafte u Pančevu.
Rafinerija Pančevo godišnje preradi do 5 milijuna tona nafte i najveća je u zemlji.
Što se tiče proizvodnje plina i nafte, NIS je monopol u Srbiji jer je jedina kompanija u zemlji koja se bavi tom djelatnošću.
NIS također posjeduje licence za razradu nalazišta ugljikovodika u Rumunjskoj i Bosni i Hercegovini.
Osim toga, NIS kontrolira 80% domaćeg srpskog tržišta goriva i 50% maloprodaje kroz vlastitu mrežu benzinskih postaja u Srbiji i susjednim zemljama. Na tržištu posluje ukupno 400 benzinskih postaja pod dva brenda NIS Petrol i GAZPROM. U maloprodajnoj mreži tvrtka je prisutna, osim u Srbiji, i u Bugarskoj, Bosni i Hercegovini i Rumunjskoj. U BiH je mreža benzinskih postaja NIS-a među tri tržišna lidera.
NIS je aktivan i na području trgovine električnom energijom. Osim tržišta Srbije, tvrtka je zastupljena iu tržištima Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Rumunjske, Slovenije i Mađarske.
NIS zapošljava oko 5.100 ljudi.
„Naftna industrija Srbije“ je najunosniji biznis u zemlji.
Prema financijskom izvješću za 2023, NIS je ostvario prihod od 3,37 milijardi eura, a dobit (EBITDA – dobit prije kamata, poreza i amortizacije) je iznosila gotovo 357 milijuna eura.
Od toga je tvrtka 75 posto izdvojila za financiranje vlastitog razvoja, dok je 25 posto dioničarima raspodijeljeno kroz dividendu.
Porezna i druga izdvajanja u proračun Srbije u 2023. godini iznosila su 244,4 milijarde dinara (oko 2,09 milijardi eura).
Implikacije sankcija
Američki dužnosnici uvjeravaju da neće biti ekonomskih posljedica za Srbiju ako Rusija odustane od vlasništva nad dionicama NIS-a.
Istodobno, ukoliko bi se Beograd oglušio o restrikcije SAD-a i ostavio sve kako jest, daljnje poslovanje ovog srbijanskog gospodarskog giganta postalo bi nemoguće.
Prvo, financijske institucije, u strahu od sankcija, mogu blokirati račune NIS-a.
Drugo, bit će ugrožena opskrba rafinerije tvrtke sirovinama.
Oko 80-90% sirove nafte u Pančevo se isporučuje JANAF-ovim naftovodom koji prolazi kroz Hrvatsku. Hrvatski operater, u strahu od sekundarnih sankcija, već je priopćio da, nakon što ograničenja stupe na snagu, neće prenositi naftu za NIS, unatoč tome što imaju aktivan ugovor do kraja 2026. godine. Stručnjaci navode dva moguća scenarija razvoja događaja vezanih uz povlačenje Rusa iz NIS-a.
Prvi je otkup dionica u vlasništvu Gazprom nefta i Gazproma od strane srpske države.
Drugi je nacionalizacija ruskog udjela. Međutim, potonja se opcija trenutno čini malo vjerojatnom.
Rješenje
Prema ruskoj strani, nacionalizacija NIS-a je sama po sebi nemoguća.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov podsjetio je 14. siječnja da u ugovoru o osnivanju zajedničkog rusko-srpskog poduzeća „Naftna industrija Srbije“ stoji da ono „ni pod kojim uvjetima neće biti predmet nacionalizacije“.
Pritom Vučić uvjerava da Beograd ipak ima tu mogućnost, ističući da Vlada nema namjeru ići s tom opcijom.
Komentarišući izjavu ruskog ministra da Srbija nema pravo da nacionalizuje NIS, srpski predsjednik je rekao:
„Sergej Lavrov, moj suborac i prijatelj, kaže da Srbija nema pravo odlučivati o nacionalizaciji. Nikada nisam rekao da će Srbija to učiniti. Istovremeno, Srbija ima pravo na to. Moj prijatelj Sergej je nešto pogrešno protumačio. Ili mu je možda netko dao krivu informaciju u vezi člana 2 Međudržavnog sporazuma.
…Što se tiče Naftne industrije Srbije, primjenjivi su član 15, član 9 ili 12, koji kaže da će u slučaju okolnosti koje onemogućavaju jednu od strana ispuniti svoje obveze, nadležni organi raspisati odgovarajuće konzultacije. Zbog toga smo pozvali na konsultacije, ali želim odmah da obavjestim svog prijatelja Sergeja, kao što sam obavjestio i sve druge, da Srbija ne želi da nacionalizuje rusku imovinu. Kao što rekoh, to je dok sam ja predsjednik, dok me ne smjene”.
Plus plin…
Govoreći o otkupu ruskog udjela kao najvjerojatnijem scenariju, postavlja se pitanje uvjeta takve transakcije – a prije svega njezine cijene.
Prema procjenama stručnjaka, na temelju poslovanja NIS-a u posljednjih 10 godina, ruski paket dionica NIS-a vrijedi čak 2,5-3 milijarde eura.
Stručnjaci ne mogu iznositi preciznije brojke, i to ne zato što je nemoguće izračunati tržišnu vrijednost dionica tvrtke, već zato što je ta imovina od samog početka bila dio šireg dogovora Beograda i Moskve.
U 2008. godini prodaja 51 posto NIS-a Gazprom njeftu obavljena je u skladu s međudržavnim sporazumom koji su potpisale Rusija i Srbija, bez konkurencije, po cijeni ispod tržišne. Rusi su tada platili 400 milijuna eura za kontrolni paket dionica Naftne industrije Srbije. Prema procjeni Deloittea iz kolovoza 2008, Gazprom Neft je platio manje od 700 milijuna eura. No krajem 2008. Srbija je ipak odobrila posao.
Posao s NIS-om bio je dio općeg dogovora o ulasku Gazproma u energetski sektor Srbije, a uključivao je i ugovor o polaganju plinovoda Južni tok prema Srbiji i dalje u Europu, te izgradnji podzemnog skladišta plina Banatski Dvor od strane Gazproma.
To skladište plina pušteno je u rad 2011. U međuvremenu od Južnog toka nije bilo ništa – u proljeće 2014., nakon što je Rusija krenula u aneksiju Krima, Europska unija potpuno je odustala od projekta.
Zanimljivo, u ljeto 2014. Beograd je pokušao pokrenuti pitanje prodaje NIS-a bez natječaja i nepravedne isplate dividende. Ali onda se ova tema „zamrznula”. Na kraju, Srbija je počela primati ruski plin s juga preko Turskog/Balkanskog toka.
Sada se očekuje da će pregovori o otkupu dionica Naftne industrije Srbije biti spojeni s razgovorima o uvjetima novog ugovora za isporuku ruskog plina jer postojeći ugovor s Gazpromom istječe u ožujku.
Hibridno ulje
Aktualna situacija oko NIS-a test je i za Vučića koji slovi za pravog majstora balansiranja između Zapada i Rusije.
Osim širokog energetskog i ekonomskog značaja, „Naftna industrija Srbije“ ima i drugu ulogu, hibridnu. Kaže se da je novac od dobiti tvrtke uglavnom odlazio u politiku i medije, pridonoseći obrani ruskih interesa i promicanju narativa Kremlja.
Povlačenje Rusije iz NIS-a, kako predviđaju analitičari, značajno će oslabiti utjecaj Moskve u Srbiji i šire na Balkanu. Ne radi se samo o smanjenju ekonomske ili energetske ovisnosti, već i o smanjenju mogućnosti Moskve (prije svega financijskih) da širi svoj hibridni utjecaj diljem regije.
No, Vučić u ovoj situaciji još uvijek ima priliku „prevariti”.
Beograd može ispuniti sve zahtjeve američke strane, formalno izbaciti Ruse iz NIS-a potpunim otkupom njihovih dionica. No, u isto vrijeme, srbijanske vlasti imaju mogućnost imenovati menadžere lojalne Gazpromu/Gazprom Neftu kao top menadžere tvrtke, čime se čuva neformalni utjecaj Rusije na kritičnu imovinu.
Pritom se takva neizravna kontrola ne može usporediti s izravnim vlasništvom. Stoga, na kraju dana, smanjenje ruskog utjecaja na Balkanu kao rezultat sankcija protiv NIS-a može se pokazati prilično izazovnim i bolnim za Moskvu.
