Napori srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića da održi postojeću ravnotežu između Zapada i Istoka nikad nisu izgledali dramatičnije nego posljednjih dana. Nakon javnog poziva Vladimira Putina na summit BRICS-a u ruskom Kazanju, srbijanski se čelnik svim silama trudi ostati vjeran svojoj sposobnosti da se drži svog omiljenog vanjskopolitičkog kursa “Istok-Zapad”. Ali što vrijeme dulje prolazi, to se više sumnja hoće li i ovaj put uspjeti.
Poziv
Tema približavanja Srbije i BRICS-a postala je posebno aktualna prošle godine. U to vrijeme, i u Beogradu i u Moskvi je izrečeno mnogo komentara i stavova na tu temu, uključujući i izravno suprotna. Krajem prošle godine, međutim, situacija nije bila previše svijetla jer se Srbija nije prijavila za članstvo u toj organizaciji, a niti je poslala svoje predstavnike na summit BRICS-a u Johannesburgu u kolovozu 2023. godine.
Ove godine je Rusija, koja trenutno predsjeda BRICS-om, odlučila popraviti stvari.
Tijekom sastanka s potpredsjednikom srbijanske vlade Aleksandrom Vulinom na marginama Istočnog ekonomskog foruma početkom rujna, Putin je Vučiću uputio poziv koji su ruski mediji nazvali “povijesnim”. “Prenesite moje pozdrave predsjedniku Vučiću. Čekamo ga na događajima u okviru sastanka lidera BRIKS-a u Kazanju, u formatu ‘BRIKS outreach’. Poslali smo mu poziv. Nadam se da će ga gospodin predsjednik prihvatiti “, rekao je ruski predsjednik.
Vučić je isprva odgovorio dosta neodređeno, napomenuvši da ima dogovorene susrete sa stranim gostima i pregovore na marginama Opće skupštine UN-a. Neki su mediji to shvatili kao porugu.
Međutim, srpski predsjednik je kasnije pojasnio svoj stav.
“Neki su rekli da sam nešto odbio, a neki – da sam nešto prihvatio. Lagali su jedni druge cijeli dan. Rekao sam, vidjet ćemo. Rekao sam da su zakazane posjete, a nakon toga sam rekao da ćemo vidjeti. Odluku o tome donijećemo 10. ili 15. listopada, ne ranije”, rekao je Vučić novinarima. Summit BRICS-a u Kazanju na rasporedu je od 22. do 24. listopada.
U kampanju objašnjenja uključio se i potpredsjednik Vlade Vulin koji je izjavio da predsjednik Vučić nije odbio poziv predsjednika Putina da sudjeluje na sastanku BRICS-a. “Hoće li otići ili ne, odlučit će se u već dogovorenom telefonskom razgovoru s Putinom”, rekao je.
Stoga je Beograd odgodio rješenje kompliciranog pitanja, ali za mjesec dana Vučić će morati odlučiti – po svemu sudeći u Moskvi.
No, već sada je moguće predvidjeti da će svaka odluka srbijanskog predsjednika o odlasku u Kazanj imati negativne implikacije u vanjskopolitičkom kontekstu.
Ni da ni ne
Ako Vučić odluči prisustvovati summitu BRICS-a, to će biti jasan znak da su prioritet Srbije odnosi s Rusijom, i općenito istočni vektor vanjske politike. Vjerojatno će i EU, koja je nedavno u nekoliko izjava osudila kontakte srpskih visokih dužnosnika s ruskim vodstvom, morati odgovoriti, i to ne samo riječima. Negativni zaključci po Beograd neće stići samo iz Bruxellesa, već i iz Berlina, Pariza, Washingtona…
Ako Vučić preskoči događaj u Kazanju – bilo otvorenim odbijanjem dolaska, „razvlačenjem“ proslave oslobođenja Beograda na nekoliko dana, time što „neće stići“ ili iznenadnom gripom, kako neki stručnjaci predviđaju – posljedice su očite. A Vladimir Putin je već jasno “natuknuo” kakve će biti.
Kada je ruski predsjednik uputio poziv srbijanskom kolegi, istaknuo je da “Rusija igra značajnu ulogu u opskrbi Srbije energijom”, i to po “dobrim, vrlo dobrim uvjetima za Srbiju”. Međutim, podsjetio je, srpsko-ruski ugovori o isporuci plina ističu u ožujku 2025. godine.
Nagovještaj je više nego jasan – ako se srbijansko vodstvo ogluši na poziv ruskog čelnika, uvjeti opskrbe plinom promijenit će se, odnosno pogoršat će se. To će Srbiji stvoriti ne samo ekonomske, već i društveno-političke probleme.
List Vzglyad, koji se u Srbiji smatra onim koji je povezan s Kremljom, ovako opisuje moguće Vučićevo “ne” i njegove reperkusije:
“Ako se on (Vučić – prim. aut.) sad ogluši na poziv, svađa je neizbježna, i to ne između Moskve i Beograda, nego unutar Srbije. Cijene plina, odnosi s Rusijom, pomoć Kine, summit na kojem će sudjelovati trećina zemaljske kugle – ovo je previše kritično da Srbi ne obasipaju Vučića kritikama jer ugrožava sve.”
Dakle, signal Moskve Beogradu je jasan – odluči li srbijanski predsjednik ne prihvatiti Putinov poziv, suočit će se s problemima, ne samo s Rusijom, ne samo s državama BRICS-a, nego, prije svega, na unutarnjem planu.
Plaćena anketa
U Moskvi, očito, dužnosnici vjeruju da je značajan dio Srba za približavanje Rusiji i zemljama BRICS-a, a ne EU i Zapadu općenito.
Ali na čemu se temelji to povjerenje?
Prvo, u Srbiji doista postoje političke snage koje promiču ideju ulaska zemlje u BRICS.
Primjerice, u kolovozu 2023. dvojica tadašnjih zastupnika Pokreta socijalista, čiji je osnivač Aleksandar Vulin, podnijela su Saboru prijedlog rezolucije o pristupanju Srbije BRICS-u. U nacrtu se navodi da je vanjska politika “kolektivnog Zapada često u suprotnosti s “vitalnim državnim i nacionalnim interesima” Srbije, dok “tzv. europski put Srbije vidi alternativu u BRICS-u kao najrelevantnijem globalnom gospodarskom i političkom integracijskom procesu”. Međutim, ističe se da početak procesa pridruživanja BRICS-u neće značiti kraj europskih integracija.
Prema nacrtu rezolucije, konačnu odluku o pristupanju Srbije BRICS-u trebali bi donijeti građani na referendumu.
Oslanjanje na javno mnijenje očito je dio općeg spin-doktoriranog plana da se vodstvo Srbije, konkretno Vučića, “pogura” da donese pozitivnu odluku o ulasku u BRICS.
Ubrzo nakon što je nacrt rezolucije predat parlamentu, objavljeno je istraživanje Nove srpske političke misli (NSPM) koje pokazuje da su Srbi više za približavanje BRICS-u nego za ulazak u EU.
Prema istraživanju NSPM-a, na pitanje “Podržavate li ulazak Srbije u EU?”, 20,8% ispitanika odgovorilo je “da, u potpunosti”, 20,9% – “radije da nego ne”, a na pitanje “Podržavate li jačanje veza sa zemljama BRICS-a (Rusija, Kina, Indija, Brazil…)?” 38,3% je reklo “da, u potpunosti”, a 33,1% – “radije da nego ne”. (Period istraživanja: 20-28.09.2023., region: Srbija bez KiM, metod – telefonska anketa, broj ispitanika: 1.100).
Slična istraživanja koja su obuhvatila 1000 ispitanika provedena su u veljači i svibnju 2024. Objavljujući rezultate ankete u lipnju, iz Nove srpske političke misli kazali su da ju je naručio RT Balkan, balkanski ogranak ruske državne medijske agencije, sankcionirane od strane EU.
Anketa RT Balkana kaže da je 45,4 posto ispitanika uvjereno da se europski put ne može prekinuti i da europske integracije ne treba napustiti. Na pitanje vjeruju li da BRICS, predvođen Rusijom i Kinom, može poslužiti kao vanjskopolitički oslonac Srbiji umjesto EU, 46,6 posto ispitanika odgovorilo je potvrdno.
Ove ankete još su jedan faktor povjerenja koje Rusi imaju o tome da se Srbi protive prekidu suradnje s BRICS-om ili pogoršanju odnosa s Rusijom.
To što je istraživanje upitno, u smislu objektivnosti, irelevantno je za ciljeve kojima streme naručitelji. Na temelju podataka proizašlih iz takvih istraživanja, lobisti BRICS-a vjerojatno će pokušati uvjeriti stručnjake, političare i vodstvo zemlje da je istočni vanjskopolitički vektor kritičan sa stajališta javnog raspoloženja jer “mnogi građani podržavaju približavanje BRICS-u” tako da vlasti “ne mogu ignorirati ovaj javni zahtjev”.
***
Čini se da je Moskva odlučila na razne načine izvršiti pritisak na Beograd, tjerajući srbijansko vodstvo da bira između Istoka i Zapada. Vučić vjerojatno vjeruje u dalju uspješnost njegove političke gimnastike, no čini se da se njegova politička doktrina “sjedenja na dvije stolice” iscrpila.
