Most preko Ibra između sjevernog i južnog dijela Kosovske Mitrovice i dalje je zatvoren za promet. Unatoč pripremnim tehničkim radovima koje je izvršila kosovska strana, promet nikada nije ponovno pušten na ranije neformalno najavljene datume (14.-15. kolovoza).
Tehnički pregled mosta završen je početkom kolovoza, a provizorna procjena koju je objavilo kosovsko Ministarstvo infrastrukture pokazuje da je most siguran za promet. Međutim, u ovom trenutku, proces njegovog pokretanja je zaustavljen.
Konzultacije će se nastaviti
Na sjednici vlade 14. kolovoza premijer Kosova Albin Kurti istaknuo je kako je otvaranje središnjeg mosta u Mitrovici za vozila “ispravna i potrebna stvar, korisna za sve”. Istovremeno je rekao da će Priština nastaviti konzultacije i koordinaciju s međunarodnim partnerima po pitanju ponovnog pokretanja saobraćaja. “Nastavit ćemo konzultacije i koordinaciju s našim partnerima. Otvaranje mosta nije protiv nikoga, pogotovo ne protiv naših partnera”, naglasio je Kurti.
Izjava je uslijedila u kontekstu prosvjeda Srba u Sjevernoj Mitrovici, alarmantnih signala iz Beograda i upozorenja iz EU i SAD-a.
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić ustvrdio je da Priština planira otvoriti most preko Ibra “na silu” između 14. i 15. kolovoza. Izjavio je kako očekuje “dalje provokacije” kosovskih vlasti i pozvao KFOR da spriječi “jednostrano” otvaranje mosta u Mitrovici.
Vučićeve riječi mogu se shvatiti i kao upozorenje na moguće sukobe kosovskih vlasti s lokalnim Srbima koji se kategorički protive puštanju mosta preko Ibra u promet. Glavni argument “protiv” poteza je da će promet preko središnjeg mosta u Mitrovici ugroziti sigurnost Srba na sjeveru.
Stotine Srba prosvjedovale su 7. kolovoza protiv odluke kosovske vlade da otvori most, pokazujući svoju odlučnost da spriječe provedbu plana Prištine.
Loš tajming
Poruka o mogućim sukobima na sjeveru Kosova zbog otvaranja mosta na Zapadu shvaćena je prilično ozbiljno.
Misija NATO-a na Kosovu, KFOR, uvjerila je da ostaje jamac stabilnosti, ali je istaknula da odluku o otvaranju mosta treba dogovoriti u okviru dijaloga Kosova i Srbije pod pokroviteljstvom Europske unije.
“Nećemo oklijevati uhvatiti se u koštac s bilo kakvim razvojem događaja koji bi mogao utjecati na sigurnosno okruženje i regionalnu stabilnost, uz puno poštivanje našeg mandata UN-a”, ističe KFOR u priopćenju za tisak od 6. kolovoza. “Svaka odluka u vezi s otvaranjem glavnog mosta preko rijeke Ibar/Ibër mora biti napravljena u okviru dijaloga između Beograda i Prištine uz posredovanje EU.”
Predstavnici europskih zemalja i Sjedinjenih Država pokušali su uvjeriti Kurtija da odmah odustane od ideje otvaranja mosta. Sve članice QUINT-a (Sjedinjene Države, UK, Njemačka, Francuska i Italija) objavile su da trenutno ne podržavaju otvaranje mosta.
Glasnogovornik Europske unije Peter Stano preporučio je Prištini da jednoglasno otvori most i da posluša svoje prijatelje i saveznike. “Mogu samo podsjetiti za sve one koji imaju problem sa slušanjem i razumijevanjem da su svi prijatelji i saveznici Kosova (EU, SAD, NATO, Velika Britanija…) vrlo jasno i nedvosmisleno rekli da je u interesu Kosova da sluša prijateljima i saveznicima, inače riskirate da ostanete sami i ostavljeni“, primijetio je Stano.
Amerikanci su bili konkretniji i oštriji u komentarima.
Američki veleposlanik u Prištini Jeff Hovenier rekao je da bi otvaranje mosta u Mitrovici u sadašnjim uvjetima stvorilo stvarni sigurnosni rizik i izravno ugrozilo sigurnost NATO vojnika na Kosovu, uključujući i američke snage.
“Vjerujemo da postoji stvarni rizik povezan s poduzimanjem ove radnje upravo sada, i vjerujemo da taj rizik povećava prijetnje—mogao bi potencijalno dovesti do nasilja i stvoriti druge probleme, kako za lokalnu zajednicu tako i za vojnike NATO-a, uključujući američke vojnike koji rade na osiguranju mira i sigurnosti na Kosovu”, rekao je Hovenier u intervjuu.
Tema otvaranja mosta u Mitrovici trebala bi biti uvrštena na dnevni red sljedećeg sastanka dijaloga Priština-Beograd u Bruxellesu. No, datum sastanka tek treba biti određen.
Simbol za sve
Treba još jednom podsjetiti da u Mitrovici postoje još tri mosta preko Ibra i svi su u funkciji (!). No središnji most ima posebno značenje.
Prvo, to je simbolično, kao mjesto koje je prethodnih godina postalo središte velikih sukoba između Srba i Albanaca. Puno otvaranje mosta – ne samo za pješake, već i za promet – mnogi doživljavaju kao znak završetka sukoba, pomirenja i znak reintegracije Srba na sjeveru u državno tijelo Republike. Kosova. Jasno je da Srbi, koji načelno ne priznaju neovisnost Kosova, nisu zadovoljni takvom simbolikom.
Beograd koristi simbol mosta na svoj način. Za Vučića je zatvoreni most dokaz da se “nije odrekao Kosova”, nastavljajući borbu za njega.
S druge strane, Albin Kurti otvaranjem mosta pokušava simbolično potvrditi suverenitet Kosova na sjevernim teritorijama. Na Kosovu će se 9. veljače 2025. godine održati parlamentarni izbori, a potpuno puštanje u promet mosta preko Ibra, koji će postati simbol prisajedinjenja sjevera Kosova, gotovo zajamčeno bit će pobjeda Kurtijevog pokreta (Vetëvendosje).
Kurtijev stav o neizbježnosti otvaranja mosta počiva na drugoj priči o simbolici, europskoj.
Bruxelles je prije nekoliko godina htio središnji most u Mitrovici učiniti simbolom rješenja kosovskog pitanja. Sporazum između Beograda i Prištine uz posredovanje EU iz 2016. predviđao je da će most biti pušten u promet 20. siječnja 2017. godine. Tada je dogovor predstavljen kao uspjeh, a obnovljeni most preko Ibra bio je simbol uspjeha kosovsko-srpskih pregovora pod pokroviteljstvom Europske unije.
No, pozitivna izvješća dužnosnika ne odgovaraju uvijek stvarnosti na terenu, a most nikada nije do kraja otvoren, iako su sve formalne odluke u tom smislu donesene. Sukladno tome, formalno gledano, moguće je objasniti poziciju Prištine koja jednostavno želi dovršiti ono što je već davno dogovoreno.
Zamrzavanje kao rješenje
Drugo – i posebno – značenje mosta jest sigurnost. Naravno, ne radi se o nekakvoj temeljnoj strateškoj važnosti strukture mosta. Ipak, jednostavno rečeno, kosovska policija ili sigurnosni konvoji bili bi u mogućnosti doći do središta Sjeverne Mitrovice – koja gotovo da važi za glavni grad kosovskih Srba – brže i praktičnije preko središnjeg mosta. Naravno, lokalna srpska zajednica nije oduševljena time i nastavlja biti neprijateljski nastrojena prema kosovskim vlastima, ako ne i izravno neprijateljski raspoložena.
Treće značenje mosta je hibrid. „Poluzatvoreni“ most srpska strana može koristiti i koristi kao alat za tinjanje sukoba i ucjenjivanje međunarodne zajednice. Poruka o mogućim sukobima, koju je izravno artikulirao Vučić, živ je primjer takvog pristupa.
Zapravo, most koji ostaje zatvoren je koristan za pristaše držanja sukoba u zamrznutom stanju, a ne za pronalaženje rješenja. No, u ovoj je fazi očito da je ta taktika (ili strategija?) “zamrzavanja”, očuvanja postojećeg statusa quo, dominantna ne samo u Beogradu, nego i u Bruxellesu i Washingtonu. Taktički cilj je jasan – sačuvati mir i spriječiti ponovno rasplamsavanje zamrznutog sukoba. Ali veliko je pitanje je li moguće dugoročno jamčiti mir vođenjem politike ustupaka akterima koji se čine opasnijima. Ponekad ti ustupci čak uključuju i odbacivanje prethodnih sporazuma.
