- Neočekivana izjava bivše predsjednice Hrvatske
Bivša hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović rekla je da se Rusija hibridnim djelovanjem umiješala u predsjedničke izbore 2020., kada je izgubila od sadašnjeg predsjednika Zorana Milanovića. Ipak, čvrste dokaze za svoju izjavu nije dala. “Ovaj terminal za ukapljeni plin (kod Rijeke) bio je najveći spor s Rusijom i vjerojatno je bio razlog hibridnog djelovanja tijekom predizborne kampanje koje je utjecalo na ishod izbora 2020.”, smatra bivši predsjednica Hrvatske.
Ovu su izjavu komentirali vladajuća stranka HDZ-a, predsjednik Sabora Gordan Jandroković i zastupnik oporbenih socijaldemokrata Davorko Vidović. „Znam samo da je bivša predsjednica, o čemu postoje brojni dokazi, ljubila Putina, davala mu majice reprezentacije i bila u prilično dobrim odnosima sa šefom Kremlja“, rekao je D. Vidović. S druge strane, predsjednik Hrvatskog sabora G. Jandroković istaknuo je: „Ono što je rekao i čelnik Sigurnosno-obavještajne službe Hrvatske, da na ovom području postoje hibridne aktivnosti nekih država i Hrvatska nije jedina meta za takav napad. Bilo je zemalja, starih demokracija, koje su otvoreno govorile o utjecaju drugih zemalja. Spominjali su i Rusiju. Dakle, to treba uzeti u obzir, to nije samo prazna priča, to je objektivna činjenica.” Svoje mišljenje iznio je i predsjednik Zoran Milanović, ali na tradicionalno oštar način: “Razumijem da želi oprati neke stvari, ali u isto vrijeme, ne prljaj drugih. Ne znam koji je razlog, pitajte nju ili ću je ja osobno pitati na Generalnoj skupštini u New Yorku, gdje se ponovno pridružila izaslanstvu.”
Može se reći da izjava bivše predsjednice Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović nije bila slučajna. Za 15 mjeseci održat će se još jedni redoviti izbori za šefa države, a očito je bivša predsjednica odlučila ponovno sudjelovati u predsjedničkoj utrci. No, ona ima prilično proruski imidž, jer je tijekom svog mandata bila jedina šefica države iz zemalja EU i NATO-a koja je posjetila Putina i pokazala dobre odnose s Moskvom. Zoran Milanović je od početka ruske agresije na Ukrajinu već dao nekoliko pro kremaljskih političkih izjava, pa je jasno da se već sada cilja na poslovne krugove u zemlji koji su možda pogođeni uvođenjem antiruskih sankcija. No, većina birača HDZ-a, od kojih će se očito kandidirati K. Grabar Kitarovič, tradicionalno je pro ukrajinski orijentirana, pa je za njihovu potporu potrebno zauzeti radikalniji stav prema djelovanju Kremlja. Osim toga, moguće je da je Moskva doista tajno podržavala Z. Milanovića, a on je uzvratio proruskim izjavama, iako nikada prije nije viđen u prijateljskim odnosima s Kremljem.
- Posjeta ruskog radikala Sergeja Baburina Bosni i Hercegovini
Delegacija Ruske Federacije posjetila je Sokolac, šezdesetak kilometara od Sarajeva, predvođena Sergejom Baburinom, čelnikom krajnje desne stranke Ruski narodni savez. Baburin javno podržava Milorada Dodika i bio je svjedok obrane na Haškom sudu u procesu protiv Slobodana Miloševića. Ruska delegacija u Sokolcu se sastala sa načelnikom Milovanom Bjelicom, koji je već 20 godina na američkoj “crnoj listi” zbog podrške Radovanu Karadžiću. Načelnik Općine Sokolac kaže da je riječ o “crkveno-znanstvenoj delegaciji” koja je sa sobom donijela relikvije Svetog Aleksandra Nevskog. Baburin je najavio boravak na Sveučilištu u Sarajevu, gdje je trebao biti predavač na Euroazijskom seminaru o rimskom pravu, rekavši da će “održati predavanje u “federalnom Sarajevu”. Ovom terminologijom Baburin jasno je da u potpunosti prihvaća banjalučki nametnuti narativ o Sarajevu kao gradu koji artikulira isključivo stavove Federacije BiH, a ne cijele države. S tim u vezi oglasila se i gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić koja Baburinu ne želi dobrodošlicu na gradsko sveučilište.
Baburin je 1990-ih kao saborski zastupnik došao u Beograd podržati Slobodana Miloševića, kojeg je nazvao “posljednjim narodnim herojem Jugoslavije”, a na sprovodu je izjavio da je “Milošević ubijen u Haagu”. Baburin je 2016. prilikom predstavljanja knjige “Srbija i Euroazijska unija” izjavio da “samo takav savez država i naroda može spasiti pravoslavnu civilizaciju i cijelo čovječanstvo”. Tijekom posjeta Baburin je predstavljen kao predsjednik “Međunarodne slavenske akademije”, koja nije znanstvena ustanova, već je samo registrirana kao udruga građana.
Službena Moskva željela je iskoristiti dolazak S. Baburina u Bosnu za jačanje veza s proruskim snagama Republike Srpske, koja je zapravo postala predstraža Kremlja u provođenju njegove agresivne politike na području Zapadnog Balkana u cilju destabilizacije općeg stanja i mogućeg izbijanja oružanog sukoba. Moskva kladi se na već viđene snage u provođenju velikosrpske ideje, koja postaje batina za cijeli sustav društvenih odnosa u post konfliktnoj regiji. Baburin je želio iskoristiti svoju prisutnost u Bosni i Hercegovini za širenje svojih velikodržavnih ideja na Sveučilištu u Sarajevu pod krinkom predavanja o temama koje naizgled nemaju veze s agresivnom politikom Kremlja. No, zahvaljujući aktivnom djelovanju proeuropskih snaga, spriječena je njegova propagandna aktivnost u glavnom gradu Bosne i Hercegovine. Moskva stalno šalje svoje propagandiste na Zapadni Balkan, navodno zbog znanstvenih aktivnosti ili kulturnih kontakata. U regiji je sve jasnija uska povezanost domaćih i ruskih šovinista koji nose samo agresiju i prijetnju sukoba na nacionalnoj i vjerskoj osnovi. Postaje jasno da s njima nema smisla voditi ideološke rasprave. Slušanje njihovih zombiranih argumenata ne vodi nikamo. Tako je započeo proces blokade rada moskovskih propagandista u mjestima gdje se ne percipira velikodržavni šovinizam.
- Skandalozni događaji u Crnoj Gori
Netko je prokopao tunel do prostora arhive Vrhovnog suda u Podgorici, koja se renovira, čiji početak je stan u susjednoj zgradi, koja se nalazi nasuprot zgrade suda u centru Podgorice. U arhivi se nalaze dokumenti istražnih radnji i dokazni materijal zaplijenjen u tim radnjama, značajna količina droge koju je policija zaplijenila od dilera. Službenici suda otkrili su tunel. V. d. Ravnatelja Uprave policije Nikola Terzič rekao je da ne isključuje mogućnost da je tunel iskopan da bi se uništili dokazi u slučaju ubistva urednika lista “Dan” Duška Jovanovića prije dva desetljeća. Crnogorski ministar pravosuđa Marko Kovač rekao je da nedostaje 19 komada vatrenog oružja koji su bili dokazi u predmetima koji su okončani, a neki su još u tijeku. Fizički dokazi iz nekoliko slučajeva potpuno su nestali, no vjeruje se da su lopovi namjerno napravili nered od brojnih ukradenih fizičkih dokaza kako bi sakrili što im je glavni cilj. Nakon sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost, premijer Crne Gore Dritan Abazović rekao je da se podzemni tunel ne može kopati bez “pomagača” iz suda, te da je to napad na državu.
Događaj oko kopanja tunela izazvao je dubok odjek u crnogorskom društvu. Mnogi političari smatraju da Crna Gora nije ni upala u tunel, već u jamu kriminalnog utjecaja. Kad su istražitelji počeli analizirati sve nedostajuće dokaze u brojnim kaznenim predmetima, naišli su na slučajeve brojnih kriminalnih autoriteta, pa tako i vođe kavačkog narko klana Slobodana Kaščelana. Čak je i premijer te zemlje bio primoran izjaviti da je stupanj utjecaja narko kartela u Crnoj Gori nezamisliv. Time je, s jedne strane, osujećen brutalni plan čelnika kriminalnog svijeta da unište materijalne dokaze iz dijela kaznenih postupaka koji su protiv njih pokrenuti, a s druge strane cijela crnogorska država suočena je s činjenicom neviđenog mafijaškog napada, uplitanje i širenje utjecaja u različitim strukturama vlasti. Sada je pitanje časti pravosudnih organa da brzo pronađu sve počinitelje i, što je najvažnije, nalogodavce ovog kaznenog djela i daju strogu pravnu ocjenu. Moguće je da će ovaj flagrantni slučaj postati povod za izvođenje niza specijalnih operacija protiv lokalnih kriminalnih skupina koje su uspjele prodrijeti u mnoge strukture vlasti. Crnogorsko društvo očekuje potpuno čišćenje izvršne, zakonodavne i sudske vlasti od moguće povezanosti pojedinih funkcionera, političara i visokih dužnosnika s mafijom i prekršiteljima zakona. Bez toga bi situacija u zemlji mogla eskalirati i imati ozbiljne nesagledive posljedice.
- Obilježavanje Dana srpskog jedinstva
Srbija i Republika Srpska proslavile su 15. septembar – Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave. “Danas podižemo našu trobojku u ime Boga i radi našeg spasenja, kao i svih naroda koji s nama žive, čije je jamstvo dvoglavi orao sa štitom”, rekao je patrijarh srpski Porfirije na glavnoj manifestaciji Dana srpskog jedinstva u Nišu. Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić rekao je u Nišu: “Možemo živjeti u mnogo država, ali imamo srpsko ime i prezime i jednu zastavu. Pozvao je sve građane Srbije koji nisu Srbi da budu ponosni na svoj narod, ali da ne “odriču ime našem narodu zapadno od Drine i Dunava, niti da se u Crnoj Gori zovu Srbima”. Vučić je rekao da je “laž” da stvara veliku Srbiju i da kada je riječ o rješavanju problema, posebno na Kosovu, “ne treba očekivati pravdu, što nam se još dugo neće dogoditi”. Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da su drugi sretni kada srpski narod nije jedinstven i da su pokušali razbiti srpsko nacionalno jedinstvo, ali to jedinstvo traje i danas, pa ih to nervira. “Danas ih opet vidim ovdje, da u BiH hoće da negiraju srpski nacionalni identitet, a ovdje da okupiraju Kosovo, jer to smatraju svojim pravom”, kazao je. Dodik smatra da su Srbi uvijek bili ti koji su se suprotstavljali velikima: Turcima, Austro ugarima, Nijemcima i NATO-u.
Beograd i Banja Luka iz očiglednih razloga obilježavanje Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave koriste kao događaj za promicanje nacionalnih ideja i zajedničkih akcija za konsolidaciju nacije. Na pozadini patriotskih, ali uravnoteženih istupa predsjednika Srbije A. Vučića i patrijarha Srpske pravoslavne crkve Porfirija, izlaganje predsjednika Republike Srpske M. Dodika bilo je dosta agresivno. Kladi se na promicanje nacionalizma i razotkrivanje međunarodnog i susjednog okruženja koje kao da želi uništiti srpski narod. Takvi narativi sada su dio propagande Kremlja koji među svojim susjedima i ujedinjenom Europom vidi samo one koji tobože žele uništenje svega ruskog. Pozicioniranje na razini „mi“ i „oni“ puno je retorike M. Dodika. Osjetivši opasnost od kaznenog postupka koji se protiv njega vodi u Bosni i Hercegovini, Dodik ga pokušava prevesti na razinu tobožnjeg progona patriota srpskog naroda, što znači njega osobno.
- Europski povjerenik Han o europskoj perspektivi Sjeverne Makedonije
Povjerenik Europske komisije za proračunska pitanja Johannes Han ocijenio je u Skoplju da je Sjeverna Makedonija “na dobrom putu” u Europsku uniju i pozvao sve njezine političke snage na suradnju u ostvarenju tog cilja. “To je timski rad, morate igrati kao reprezentacija, a ne pojedinačno. Morate raditi zajedno, inače nećete uspjeti”, rekao je Han na Ekonomskom forumu u Skoplju. Izrazio je uvjerenje da će Sjeverna Makedonija postati 28. članica EU te ponovio da se europska integracija temelji na zaslugama. “Nije da čekamo da najslabiji ili najzaostaliji kandidati sustignu ostale, ne. Ako ste postigli ono što trebate postići, bit ćete prepoznati”, rekao je europski povjerenik, istaknuvši kako je važno da glavne političke snage u zemlji rade zajedno na krajnjem cilju Sjeverne Makedonije te da stranački interesi ostanu po strani.
Premijer Sjeverne Makedonije Dimitar Kovačevski rekao je da Sobranje glasuje za europske integracije te da svi zajedno, bez obzira bili vlast ili oporba, moraju pojačati svoje napore i ispuniti očekivanja građana. “Sjeverna Makedonija je lakmus test za proces proširenja EU sa svim njegovim usponima i padovima”, rekao je ministar vanjskih poslova te zemlje Bujar Osmani. Istaknuo je kako u uvjetima povećane nestabilnosti na kontinentu zbog ruske invazije na Ukrajinu proces proširenja dobiva posebnu važnost i pokretačka je snaga regije.
Dakle, unatoč činjenici da je Sjeverna Makedonija zajedno sa Slovenijom i Hrvatskom krenula u proces približavanja Europskoj uniji, danas su te dvije zemlje odavno članice EU, a Skoplje još nije započelo pregovore o klasterima i dugo čeka na postojeće bilateralne probleme. Podsjetimo, Sjeverna Makedonija prošlog je srpnja u Bruxellesu započela prvu fazu pregovora s EU-om, no da bi prešla na drugu i počela otvarati poglavlja, mora na zahtjev Sofije u Ustav uključiti bugarsku manjinu, za što vladajuća vladina koalicija nema potrebnu podršku oporbenog VMRO DPMNE. Plenarna sjednica o tom pitanju započela je u parlamentu sredinom kolovoza, ali je glasovanje odgođeno na neodređeno vrijeme dok vladajuća koalicija ne osigura dvotrećinsku većinu, za što su joj potrebni i glasovi zastupnika najveće oporbene stranke. Neslužbeni rok za usvajanje ustavnih amandmana je kraj ove godine, pa će se nakon završetka planiranog “screeninga” zakazanog za studeni održati druga međuvladina konferencija Sjeverne Makedonije i EU. U nedostatku glasova premijer mora raspustiti parlament i raspisati prijevremene izbore, što je i plan oporbe. No, nije uzalud europski povjerenik Han stigao u Skoplje i pozvao da se napusti unutarstranačka sebičnost i pozabavi pitanjem od iznimne nacionalne važnosti. Odnosno, to je poziv svim političkim snagama u zemlji da ujedine svoje napore i glasaju za potrebne promjene ustava. Nije činjenica da će oporba poslušati poziv europskog povjerenika, ali bude li se tvrdoglavo opirala potrebnom izglasavanju u parlamentu, brojni glasovi birača mogli bi izostati na izvanrednim izborima.
