Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik imenovao je Aleksandra Vulina za člana Senata. U odluci se navodi da je Vulin za senatora Republike Srpske imenovan 1. prosinca na temelju Ustava Republike Srpske i Zakona o Senatu. Ova odluka će se objaviti u “Službenom glasniku Republike Srpske”.
Senat Republike Srpske je savjetodavno tijelo najviših ustavnih institucija RS. Sastoji se od 55 članova koje imenuje predsjednik Republike Srpske. U Senat se imenuju istaknute osobe iz javnog, znanstvenog i kulturnog života. Senator se imenuje na sedam godina s mogućnošću imenovanja za sljedeći mandat. Što se tiče nadležnosti, kaže se da Senat Republike Srbije razmatra pitanja od posebnog značaja za politički, nacionalni, privredni i kulturni razvoj Republike Srbije i daje mišljenje najviših ustavnih institucija o pitanjima kao što su: Ustavno-pravni položaj Republike Srbije i pitanja vanjske politike u skladu sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom Bosne i Hercegovine; Promjena Ustava Republike Srpske i izrada sistemskih zakona; Pitanje rada institucija Bosne i Hercegovine u vezi s pitanjima statusa RS, kao i pitanje odnosa entiteta u Bosni i Hercegovini; Razvojna i ekonomska pitanja Republike Srpske; pitanja izbjeglica, prognanika i povratnika; pitanja vezana za prava Republike Srpske na posebne i paralelne odnose sa susjednim državama, kao i pitanja vezana za razvoj odnosa sa iseljeništvom u svijetu.
Aleksandar Vulin je proruski političar koji je bio ministar obrane i unutarnjih poslova Srbije te šef Sigurnosno-informativne agencije (BIA). Kad su počele demonstracije u Beogradu, ruskim je medijima rekao da je Rusija pomogla Srbiji da održi ustavni poredak tijekom nemira u glavnom gradu. “Rusija je partner, saveznik koji poštuje volju srpskog naroda. Rusija je i ovoga puta stala uz Srbiju, a naš ustavni poredak je očuvan”, rekao je Vulin. Dodao je da je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić jedini čelnik u Europi koji nije uveo sankcije Rusiji te da je to njegova “odluka od prvog dana antiruske histerije”. Vulin je istaknuo kako je ponosan na činjenicu da je jedini šef agencije za provođenje zakona u Europi koji nije podlegao antiruskim raspoloženjima. Platio sam cijenu za to, ali ako to pomaže Srbiji da sačuva svog vjekovnog saveznika, mir i stabilnost, da se odupre pokušajima rušenja vlade i predsjednika, onda je vrijedilo, rekao je Vulin.
U razgovoru je istaknuo i da iza burnih prosvjeda u Beogradu stoji Zapad. Prema njegovim riječima, Zapad je isprva pokušao okupiti desničarske pokrete kako bi ih potaknuo na sudjelovanje u prosvjedima, ali nije uspio. On smatra da prosvjedi u Srbiji nisu instrument pritiska na Kosovo i sankcija Rusiji, već pokušaj svrgavanja predsjednika ove zemlje Aleksandra Vučića. Prema njegovim riječima, “Zapad traži da Beograd prizna neovisnost Kosova, prestane podržavati Republiku Srpsku i uvede sankcije Ruskoj Federaciji, odnosno da prestane biti suverena država i narod”. Kako je naglasio Vulin u intervjuu ruskim medijima, njegova smjena s mjesta šefa specijalne službe bila je dio “pripreme za Majdan”. “To više nije pritisak, jer je Zapadu jasno da dok god Vučić vodi Srbiju, neće biti priznanja Kosova i sankcija Rusiji. Ovo je napad s ciljem rušenja Vučića. Pritisak za moju smjenu s mjesta predsjednika BIA-e poslužio je za provedbu “obojene revolucije” i bio je prvi korak prema konačnom cilju. “Moja ostavka nam je dala vremena da smanjimo napade u predizbornoj kampanji, ali smo znali da će pro-NATO stranka nakon poraza odmah pokrenuti mehanizam za smjenu Vučića”, rekao je Vulin. Napomenuo je da su napadi na njega osobno počeli nakon što su on i tajnik Vijeća sigurnosti Ruske Federacije Nikola Patrušev prije dvije godine razgovarali o suprotstavljanju “obojenim revolucijama”. Kao što vidite, rezimirao je Vulin, dobro smo se pripremili. Moja smjena nije mogla da poništi sve ono dobro što smo učinili za Srbiju, a protivnici su kasnili.
Podsjetimo, Rusija i Srbija su u uvjetima najstrože tajnosti, tijekom Vulinove posjete Moskvi, formirale “Radnu skupinu za borbu protiv obojenih revolucija”, čiji je zadatak sprječavanje masovnih demonstracija i stalni nadzor oporbenih aktivista, nevladinih organizacija i nezavisnih novinara bliskih oporbi. Sve je počelo 14. svibnja 2020. kada je ministar obrane Aleksandar Vulin boravio u Moskvi i sastao se s nekoliko najviših ruskih dužnosnika, uključujući i tajnika ruskog Vijeća za nacionalnu sigurnost Patruševa. U Srbiji je, prema uputama Kremlja, odmah nakon sastanka u Moskvi krajem svibnja 2020. godine počeo javni progon novinara i aktivista javnih organizacija. Protiv njih je Ured za sprječavanje pranja novca pokrenuo postupak zbog pranja novca i financiranja međunarodnog terorizma. No, ovaj model, raširen u Rusiji, nije mogao biti isproban u Srbiji zbog protesta javnosti, pa se, unatoč izjavama tadašnjeg ravnatelja Ureda za sprječavanje pranja novca, nije dogodilo ništa.
Čini se da Vulina u Kremlju doživljavaju kao osobu koja provodi politiku Ruske Federacije na području Srbije. Tijekom razgovora s Vulinom, Patrušev je zahvalio na snimci sastanka koji su u Beogradu održali članovi ruske oporbene organizacije “Otvorena Rusija”. Posebno su ovi ruski oporbenjaci imali problema sa susretom u Rusiji, pa su se odlučili sastati u Beogradu, jer im nisu trebale vize za ulazak u Srbiju. BIA je ozvučila mjesto sastanka, a sve o čemu su oporbene stranke razgovarale proslijeđeno je ruskim obavještajnim službama. Tada je, uz zahvalu srpskoj strani, Patrušev tijekom susreta istaknuo da će nakon Bidenove izborne pobjede Amerika početi “izvoziti demokraciju” te da će američka politika biti znatno drugačija nego u vrijeme Trumpa, te da je potreban zajednički rad za zaštitu od ovog utjecaja. Ruska strana se obvezala srpskoj strani prenijeti sva znanja u borbi protiv cyber revolucija – borbe na mrežama, uličnih prosvjeda, kao i svih drugih oblika gušenja slobode misli i ljudskih prava.
Koliko je Vulin povezan s ruskim specijalnim službama svjedoči i njegov nedavni redoviti posjet Moskvi, neposredno nakon ostavke na čelo BIA-e, gdje se sastao sa šefom ruske vanjske obavještajne službe S. Nariškinom, koji uručio mu je resornu nagradu, te istim tajnikom Vijeća za nacionalnu sigurnost Rusije Patruševim.
Imenovanje M. Dodikom, otvoreno proruskog A. Vulina, na mjesto senatora Republike Srpske, uzimajući u obzir njegove dosljedne izjave o želji za proglašenjem suvereniteta RS ili stvaranjem jedinstvene srpske države, ne obećava ništa dobro i može značiti da će politička igra tek dobivati na zamahu. Očito, Moskva uveliko polaže na destabilizaciju situacije na Balkanu, a A. Vulin je sasvim sposoban učvrstiti poziciju M. Dodika i pomoći mu da realizira ono čime već dugo prijeti.
