Napori predsјednika Srbije Aleksandra Vučića da održi postojeću ravnotežu između Zapada i Istoka nikada nisu izgledali dramatičnije nego poslјednjih dana. Nakon javnog poziva Vladimira Putina na samit BRIKS-a u ruskom Kazanju, srpski lider se svim silama trudi da ostane doslјedan svojoj sposobnosti da se drži svog omiljenog spoljnopolitičkog kursa „Istok-Zapad“. No, što se to dalje odugovlači, sve više se pojavljuju sumnje da li će i ovaj put uspjeti.
Poziv
Tema približavanja Srbije i BRIKS-a postala je posebno aktuelna prošle godine. U to vrijeme, i u Beogradu i u Moskvi, objavljeno je mnogo komentara i stavova na ovu temu, uključujući i dijametralno suprotne. Krajem prošle godine, međutim, situacija nije bila previše svijetla jer Srbija nije podnijela zahtjev za ulazak u tu organizaciju, pa čak nije poslala ni svoje predstavnike na samit BRIKS-a u Johanesburgu u avgustu 2023.
Ove godine je Rusija, koja trenutno predsjedava BRICS-om, odlučila da popravi stvari.
Tokom sastanka sa potpredsjednikom Vlade Srbije Aleksandrom Vulinom, početkom septembra, na marginama Istočnog ekonomskog foruma, Putin je uputio poziv Vučiću, koji su ruski mediji nazvali „historijskim“. „Prenesite moje pozdrave predsjedniku Vučiću. Čekamo ga na događajima u okviru sastanka lidera BRIKS-a u Kazanju, u formatu ‘BRICS outreach’. Uputili smo mu poziv. Nadam se da će ga gospodin predsjednik prihvatiti“, rekao je ruski predsjednik.
Vučić je isprva odgovorio prilično neodređeno, napominjući da je već zakazao sastanke sa stranim gostima i pregovore na marginama Generalne skupštine UN. Neki mediji su to shvatili kao podrugivanje.
Međutim, predsjednik Srbije je kasnije pojasnio svoj stav.
„Neki su rekli da sam nešto odbio, a neki – da sam nešto prihvatio. Lagali su po čitav dan. Rekao sam – vidjećemo. Rekao sam da su sastanci zakazani, a nakon toga sam rekao da ćemo vidjeti. Svakako, odluku o tome donijećemo 10. ili 15. oktobra, ne ranije“, rekao je Vučić novinarima. Samit BRICS-a u Kazanju zakazan je za period od 22. do 24. oktobra.
U kampanju pojašnjavanja uključio se i potpredsjednik Vlade Vulin, koji je naveo da predsjednik Vučić nije odbio poziv predsjednika Putina da učestvuje na sastanku BRIKS-a. „Da li će otići ili ne, biće odlučeno u već zakazanom telefonskom razgovoru sa Putinom“, rekao je on.
Beograd je, dakle, odložio rješavanje kompliciranog pitanja, ali će za mjesec dana Vučić morati da odluči – u Moskvi, po svemu sudeći.
Međutim, već sada se može predvidjeti da će svaka odluka predsjednika Srbije, u vezi sa putovanjem u Kazanj, imati negativne implikacije u spoljnopolitičkom kontekstu.
Ni da, ni ne
Ukoliko Vučić odluči da prisustvuje samitu BRIKS-a, to će biti jasan pokazatelj da su prioritet Srbije odnosi sa Rusijom, i istočni vektor spoljne politike uopće. EU, koja je nedavno dala nekoliko izjava u kojima osuđuje kontakte između srpskih visokih zvaničnika i ruskog rukovodstva, vjerojatno će morati da odgovori na ovaj ili onaj način, a ne samo riječima. Zaključci koji će biti negativni za Beograd biće donešeni ne samo u Briselu, već i u Berlinu, Parizu, Vašingtonu…
Ako Vučić preskoči događaj u Kazanju – bilo otvorenim odbijanjem da dođe, „razvlačenjem“ proslave oslobođenja Beograda na nekoliko dana, time što „ne može da stigne“, ili iznenadnim slučajem gripa, prema predviđanjima nekih stručnjaka – posljedice su suviše jasne. A Vladimir Putin je već jasno „nagovijestio“ šta će one biti.
Kada je ruski predsjednik prenio poziv svom srpskom kolegi, istakao je da „Rusija igra značajnu ulogu u snabdjevanju Srbije energijom“, čineći to „u dobrim, veoma dobrim uslovima za Srbiju“. Međutim, podsjetio je, srpsko-ruski ugovori o snabdjevanju gasom ističu u martu 2025. godine.
Nagovještaj je više nego jasan – ako rukovodstvo Srbije bude ignorisalo poziv ruskog lidera, uslovi snabdjevanja gasom će se pogoršati. To će Srbiji stvoriti ne samo ekonomske, već i društveno-političke probleme.
Novine Vzglyad, koje se u Srbiji smatra povezanim s Kremljom, ovako pojašnjava Vučićevo moguće „ne“ i njegove reperkusije:
„Ako on (Vučić – prim. aut.) sada odbije poziv, svađa je neizbježna, i to ne samo između Moskve i Beograda, već unutar Srbije. Cijene gasa, odnosi sa Rusijom, pomoć Kine, samit na kojem učestvuje trećina zemaljske kugle – sve je to previše kritično za Srbe da ne obaspu Vučića kritikama zbog ugrožavanja svega. “
Dakle, signal Moskve prema Beogradu je jasan – ukoliko predsjednik Srbije odluči da ne prihvati Putinov poziv, suočiće se sa problemima, ne samo sa Rusijom, ne samo sa zemljama BRIKS-a, već, prije svega, kod kuće.
Plaćena anketa
U Moskvi, očigledno, zvaničnici smatraju da je značajan dio Srba za približavanje Rusiji i zemljama BRIKS-a, a ne EU i Zapadu uopće.
Ali na čemu se zasniva njihovo samopouzdanje?
Prvo, u Srbiji zaista postoje političke snage koje promovišu ideju ulaska zemlje u BRIKS.
Na primjer, u avgustu 2023. godine dva tadašnja poslanika Pokreta socijalista, čiji je osnivač Aleksandar Vulin, podnijela su Skupštini nacrt rezolucije o pristupanju Srbije BRIKS-u. U nacrtu se navodi da je spoljna politika kolektivnog Zapada često u suprotnosti sa „vitalnim državnim i nacionalnim interesima“ Srbije, dok „takozvani europski put Srbije vidi alternativu u BRIKS-u kao najrelevantnijem procesu globalne ekonomske i političke integracije“, ističući da početak procesa pridruživanja BRIKS-u ne znači kraj europskih integracija.
Prema nacrtu rezolucije, konačnu odluku o pristupanju Srbije BRIKS-u građani treba da donesu na referendumu.
Oslanjanje na javno mnjenje očigledno je komponenta općeg spin-doktorskog plana da se „pogura“ rukovodstvo Srbije, konkretno Vučić, da donese pozitivnu odluku o pristupanju BRIKS-u.
Ubrzo nakon što je prijedlog rezolucije predat parlamentu, objavljeno je istraživanje Nove srpske političke misli, NSPM, koje pokazuje da su Srbi više za približavanje BRIKS-u nego za ulazak u EU.
Prema istraživanju NSPM, na pitanje „Da li podržavate ulazak Srbije u EU?“, 20,8% ispitanika odgovorilo je „da, u potpunosti“, a 20,9% – „više da nego ne. Na pitanje „Da li podržavate jačanje veza sa zemljama BRICS-a (Rusija, Kina, Indija, Brazil…)?“, 38,3% je reklo „da, u potpunosti“, a 33,1% – „više da nego ne“. (Period istraživanja: 20-28. septembar 2023, region: Srbija bez KiM, metod – telefonska anketa, broj ispitanika: 1.100).
Slična istraživanja koja su obuhvatila 1.000 ispitanika sprovedena su u februaru i maju 2024. Objavljujući rezultate ankete u junu, Nova srpska politička misao saopštila je da je anketu naručio RT Balkan, balkanski ogranak ruske državne medijske agencije, sankcioniran od strane EU.
Anketa RT Balkan pokazala je da je 45,4 odsto ispitanika pozitivno da se europski put ne može prekinuti i da ne treba odustati od europskih integracija. Na pitanje da li vjeruju da BRIKS, na čelu sa Rusijom i Kinom, može poslužiti kao spoljnopolitički oslonac Srbiji umjesto EU, 46,6 odsto ispitanika odgovorilo je potvrdno.
Ove ankete su još jedan faktor povjerenja koje Rusi imaju u to da se Srbi zalažu protiv prekida suradnje sa BRIKS-om i protiv pogoršanja odnosa sa Rusijom.
To što je istraživanje upitno u smislu objektivnosti je irelevantno za ciljeve kojima teže oni koji su ga naručili. Na osnovu podataka izvedenih iz ovakvih istraživanja, lobisti BRIKS-a će vjerojatno pokušati uvjeriti stručnjake, političare i rukovodstvo zemlje da je istočni vektor vanjske politike kritičan sa stanovišta javnog raspoloženja, jer „mnogi građani podržavaju približavanje BRIKS-u“, pa vlasti „ne mogu ignorisati ovaj javni zahtjev“.
***
Izgleda da je Moskva odlučila da izvrši pritisak na Beograd na razne načine, primoravajući srpsko rukovodstvo da bira između Istoka i Zapada. Vučić vjerojatno vjeruje u dalji uspjeh njegove političke gimnastike, no čini se da se njegova politička doktrina „sjedenja na dvije stolice“ iscrpila.
