- Vučić iznosi plan zaštite srpskih interesa na Kosovu
Predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić obratio se 13. septembra naciji, predstavljajući akcioni plan za zaštitu Srba na Kosovu i Metohiji i interesa Srbije u Republici Kosovo.
Plan se sastoji od sljedećih pet koraka:
I Povratak na status quo ante.
II Kosovo i Metohija će biti teritorija posebne socijalne zaštite.
III Osiguraće se stabilnost srpskih institucija na Kosovu i Metohiji.
IV Osnovaće se specijalno tužilaštvo.
V Donijeće se odluka o nezakonitosti svih organa i institucija na teritoriji Kosova i Metohije, nastalih nakon proglašenja neovisnosti i ništavosti svih akata koje su oni donijeli ili će donijeti.
Prvi korak se sastoji od sedam tačaka.
1. Raspisivanje i održavanje slobodnih i demokratskih lokalnih izbora na sjeveru Kosova i Metohije uz učešće misije OEBS-a i pod kontrolom EU.
2. Povratak Srba u Regionalnu direkciju policije na sjeveru.
3. Srpske sudije i tužioci vraćaju se na svoje funkcije.
4. Povlačenje specijalnih jedinica kosovske policije sa sjevera.
5. Momentalno formiranje Zajednice srpskih općina (ZSO).
6. Momentalno pustiti sve pritvorene učesnike mirnih protesta koje je uhapsila kosovska policija.
7. Osiguranje nesmetanog rada platnog prometa i poštanskih usluga.
Drugi korak – Kosovo i Metohija kao zona posebne socijalne zaštite – predviđa pokretanje vladinih programa za podršku Srbima na Kosovu i Metohiji.
Treći korak je stabilnost srpskih institucija Kosova i Metohije.
Kancelarije će biti otvorene u blizini administrativne granice, gdje će Srbi sa sjevera Kosova i Metohije imati pristup državnim i administrativnim uslugama. Srbi sa KiM biće dio ovih institucija.
Četvrti korak je stvaranje specijalnog tužilaštva za krivično gonjenje svih umiješanih u ugnjetavanje Srba na Kosovu i Metohiji.
Peti korak – odluku o nezakonitosti svih institucija Kosova i Metohije, nastalih nakon proglašenja neovisnosti i nevaženju svih akata koje su usvojile ili će usvojiti, Vučić je uporedio sa odlukama donijetim u Jugoslaviji, u kontekstu okupacionih vlasti nakon Drugog svjetskog rata. Međutim, Kosovo nije priznato kao okupirana teritorija.
Obraćanje predsjednika Srbije djelomično je podržala i EU.
Portparol Europske unije Peter Stano pozdravio je dijelove Vučićevog obraćanja koji se odnose na ponovno učešće Srba na izborima na Kosovu i reintegraciju u sve kosovske institucije iz kojih su povučeni još 2022. godine.
Istovremeno, portparol EU je upozorio da zapaljiva retorika i jednostrane akcije štete dijalogu, ugrožavaju normalizaciju odnosa između Kosova i Srbije i javnu bezbjednost.
Brisel nije predviđao kako će akcioni plan koji je predstavio Vučić uticati na tok dijaloga uz posredovanje EU.
- Podignuta optužnica protiv 45 učesnika terorističkog napada u Banjskoj
Specijalno tužilaštvo Kosova proslijedilo je sudu optužnicu protiv 45 pripadnika srpske oružane grupe koja je 24. septembra 2023. napala kosovske policijske snage kod sela Banjska u općini Zvečan na sjeveru Kosova. U napadu je ubijen jedan policajac.
Tužilaštvo je napad kvalifikovalo kao terorizam.
Optuženi se terete za krivična djela u vezi sa terorizmom, uključujući krivična djela protiv ustavnog poretka i sigurnosti Republike Kosovo, finansiranje terorizma i pranje novca.
U Tužilaštvu Kosova napominju da je među glavnim optuženima Milan Radoičić, koji je vodio grupu i imao važnu ulogu “u koordinaciji i kriminalnim aktivnostima”.
Milan Radoičić, bivši zamjenik predsjednika stranke Srpska lista i preduzetnik sa sjevera Kosova, preuzeo je odgovornost za napad u Banjskoj ubrzo nakon incidenta. Uhapšen je u Srbiji nekoliko sedmica nakon napada, da bi ubrzo bio pušten.
Prema riječima predstavnika Kosova, izostanak kazne za organizatora napada i nevoljnost da se on izruči Kosovu dokaz je umiješanosti srpskih vlasti u napad na Banjsku.
- Srbija i Izrael uskoro sklapaju sporazum o slobodnoj trgovini
O potpisivanju sporazuma o slobodnoj trgovini između dvije zemlje i perspektivama suradnje u različitim oblastima razgovarali su u Beogradu predsjednici Aleksandar Vučić i Isak Hercog.
Razgovori su bili fokusirani na proširenje suradnje u oblasti istraživanja i tehnike, posebno u oblasti inovativnih tehnologija, vještačke inteligencije i sajber sigurnosti.
Regionalni mediji podsjećaju da je 2020. godine Sigurnosno-informativna agencija (BIA) Srbije uvrštena na listu korisnika softvera Izraelske firme Circles, koji omogućava lociranje bilo kog telefona u nekoliko sekundi.
Posjeta izraelskog predsjednika Srbiji uslijedila je nakon optužbi za izvoz srpskog oružja u Izrael, što izaziva zabrinutost međunarodne zajednice s obzirom na situaciju na Bliskom istoku.
Istraga BIRN-a pokazala je da je glavni srpski državni trgovac oružjem Jugoimport–SDPR u julu 2024. izvezao oružje i municiju u Izrael u vrijednosti od 7,3 miliona eura. Ukupna vrijednost izvoza iz Srbije u Izrael u 2024. već je premašila 23 miliona eura.
Prema pisanju medija, izraelski vojni avioni su u julu obavili pet letova sa beogradskog aerodroma Nikola Tesla do izraelske vojne baze Nevatim, što je u skladu sa podacima o izvozu oružja. U februaru, martu i maju 2024. zabilježeno je još šest letova, što je također odgovaralo podacima o izvozu.
Kako primjećuje izraelski list Harec, Srbija je u posljednjih 10 mjeseci postala lider među zemljama iz kojih polaze izraelski vojni avioni, odmah iza američkih baza širom svijeta.
- Mađarska, predsjedavajuća EU, protivi se sankcijama Dodiku
Mađarski premijer Viktor Orbán izjasnio se protiv uvođenja sankcija predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, ističući važnost dijaloga i suradnje za stabilnost Zapadnog Balkana. To je mađarski premijer izjavio tokom sastanka sa liderom bosanskih Srba u Budimpešti. “Stabilnost Zapadnog Balkana je ključna za EU. Umjesto čitanja lekcija i uspostavljanja sankcija, mi vjerujemo u dijalog i suradnju. Moj sastanak sa Dodikom je održan upravo u tu svrhu”, napisao je Orban na društvenoj mreži X nakon sastanka.
Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Sijarto otišao je korak dalje, rekavši da je Dodik “regionalni lider stabilnosti” i da su konsultacije s njim uvijek korisne.
Dodik je trenutno pod sankcijama SAD i Velike Britanije zbog izjava i postupaka koji potkopavaju suverenitet Bosne i Hercegovine i poziva na otcjepljenje Republike Srpske od BiH. Restriktivne mjere se ne odnose samo na lidera bosanskih Srba, već i na njegove političke saveznike i porodicu, kao i na povezane subjekte. Međutim, EU još nisu uvele sankcije Dodiku. Očigledno je da se situacija neće promijeniti tokom cijelog mađarskog predsjedavanja.
- Skoplje šalje protestnu notu Bugarskoj
Nota je uslijedila nakon što je tokom sastanka dvoje predsjednika Rumena Radeva i Gordane Siljanovske-Davkove u Sofiji izostala državna zastava Sjeverne Makedonije.
Sjeverna Makedonija službeno zahtijeva od Bugarske da se izvini i objasni zašto na zajedničkoj fotografiji koja prikazuje dvoje lidera nema zastave Sjeverne Makedonije.
Ministarstvo vanjskih poslova Sjeverne Makedonije napominje da su detalji sastanka, uključujući postavljanje zastava, dogovoreni između službe protokola dvije države u Sofiji i prije dolaska makedonske delegacije koju je predvodila Siljanovska-Davkova.
Premijer Hristijan Mickoski, komentarišući incident, oštro je kritikovao bugarsku stranu. Prema njegovom mišljenju, slučaj dokazuje “Europi i svijetu” da se zahtjevi Sofije prema Skoplju ne svode na zahtjev da se Bugari uključe u makedonski ustav, već se protežu mnogo šire.
Iako je susret predsjednika Bugarske i Sjeverne Makedonije protekao u prijateljskoj atmosferi, incident sa izostalom zastavom doveo je do još jednog zaoštravanja ionako zamršenih odnosa između dvije zemlje.
- Analitičari smatraju da Rusija stoji iza protesta protiv iskopavanja litijuma u Srbiji
Vjerojatni organizator protesta protiv iskopavanja litijuma u Srbiji i suradnje Beograda sa EU u ovoj oblasti jeste Rusija. Širok spektar proruskih učesnika — medija, političkih partija i ekstremističkih organizacija — bio je uključen u mobilizaciju stanovništva. Narušavanje sporazuma je u interesu ruske vlade.
Ovo navodi Centar za reforme sistema odbrane pod nazivom “Ruski uticaj na ekološke proteste u Srbiji, avgust 2024.”
“Proteste koje organizuju ekološke organizacije i preduzetnici podržava i ruska diplomacija, posebno Ministarstvo spoljnih poslova, kao i predstavnici Vlade Srbije sa vezama sa Rusijom. Na primjer, Aleksandar Vulin, koji je odlikovan ruskim Ordenom prijateljstva”, navodi se u izvještaju. Autori izvještaja podsjećaju da je Vulin tvrdio da su protesti protiv rudarenja litijuma u Srbiji dio priprema za državni udar od strane Zapada.
Mreža proruskih organizacija, uključujući grupe krajnje desnice, fudbalske ultrase, ekološke organizacije i opozicione stranke, vrše uticaj i mobilišu građane da učestvuju u protestima čiji je cilj ometanje litijumskih projekata, naglašava se u izvještaju. Analitičari napominju da su kampanju podržali ruski državni mediji, uključujući RT (Russia Today) Balkans i Sputnjik Srbija, koji su aktivno pratili proteste i hapšenja aktivista.
