- Eksplozija na sjeveru Kosova: Priština i Beograd okrivljuju jedni druge
Eksplozija se dogodila oko 19 sati u selu Varage (općina Zubin Potok, sjever Kosova) 29. novembra 2024. godine, čime je oštećen kanal Ibar-Lepenac. Zaustavljen je dovod vode. Također je postojao rizik od zaustavljanja proizvodnje električne energije, jer voda ovog kanala hladi turbine termoelektrana Kosovske energetske korporacije.
„Ovo je kriminalni i teroristički napad na našu kritičnu infrastrukturu“, rekao je premijer Aljbin Kurti. „Napad je izvela dobro organizovana banda iz Srbije“, naglasio je on.
Kosovska policija je od 30. novembra do 1. decembra uhitila osam lica i zaplijenila oružje i municiju tokom racija na deset lokacija. Kosovski ministar unutrašnjih poslova Ćelal Sveča rekao je da su uhićeni povezani sa dvije grupe koje djeluju na sjeveru Kosova sa većinskim srpskim stanovništvom. To su Civilna zaštita i Brigada Sever, koje Kosovo smatra terorističkim organizacijama.
Sud u Prištini pritvorio je na 30 dana neke od osumnjičenih, etničkih Srba, zbog sumnje da su izvršili teroristički napad.
Istovremeno, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić negirao je umješanost Srbije u eksploziju u Zubinom Potoku, okrivljujući umjesto toga kosovske vlasti. Vučić je u govoru 1. decembra rekao da može da optuži Aljbina Kurtija da je naredio napad iz unutarnjepolitičkih razloga, ali da će sačekati da se istraga Srbije završi.
Zapadne diplomate osudile su napad na kritičnu infrastrukturu Kosova i pozvale na odgovornost.
Portparol američkog Stejt departmenta Metju Miler je 1. decembra osudio napad na kosovski kanal. „Podržaćemo napore da se pronađu i kazne odgovorni, i cijenimo svaku gestu podrške tom naporu”, rekao je.
Američki ambasador na Kosovu Džefri Hovenijer rekao je na brifingu 2. decembra da još nije jasno ko stoji iza eksplozije kanala Ibar-Lepenac. „U ovom trenutku Sjedinjene Države nisu u poziciji da kažu ko stoji iza sabotaže. Još je prerano za to, ove stvari treba temeljito istražiti. Ponudili smo podršku kosovskim vlastima. Ne možemo isključiti nijednu zemlju, nijednu grupu ili bilo šta drugo”, rekao je Hovenijer.
Nakon eksplozije, Kosovo je povećalo mjere sigurnosti na kritičnim infrastrukturnim lokacijama kao što su mostovi, električne podstanice, rezervoari za vodu i kanali. Zahtjev Prištine da se dozvoli raspoređivanje vojnika Kosovskih sigurnosnih snaga na sjeveru odbio je NATO KFOR na Kosovu.
- Albanska opozicija traži prelaznu vladu uoči izbora
Dana 26. novembra, u glavnom gradu Albanije održana je masovna kampanja „građanske neposlušnosti“, koju je predvodila opozicija. Izbili su sukobi između demonstranata i policije. Policija je upotrijebila suzavac i vodene topove da rastjera demonstrante.
Opozicione stranke i njihove pristalice traže ostavku vlade i imenovanje prelazne za pripremu i održavanje parlamentarnih izbora 11. maja 2025. godine.
Demonstranti optužuju vladu (predvođenu premijerom i liderom Socijalističke partije Edijem Ramom) za korupciju, manipulaciju prethodnim izborima, uzurpaciju vlasti i progon opozicije.
Lideri dvije najveće opozicione stranke u Albaniji, bivši premijer Sali Beriša (Demokratska partija) i bivši predsjednik Ilir Meta (Slobodarska partija), optuženi su za korupciju. Opozicija smatra da se radi o politički motivisanim slučajevima. Meta je u zatvoru, dok je Beriša bio u kućnom pritvoru. Dan nakon masovnih protesta u Tirani, sud je Berišu pustio iz kućnog pritvora. Ovo se smatralo dogovorom vlasti i opozicije. Ali u svom prvom govoru nakon puštanja na slobodu, Beriša je pozvao Ramu da formira tehničku vladu, inače će se građanska neposlušnost nastaviti.
- EU očekuje da Sjeverna Makedonija izmijeni svoj Ustav u vezi s Bugarima
Nova komesarka EU za proširenje Marta Kos očekuje da Sjeverna Makedonija izmijeni svoj Ustav i doda bugarsku zajednicu u preambulu. To će zaista ubrzati proces europskih integracija, rekla je ona.
Kos je to izjavila odgovarajući na pitanja novinara neposredno nakon što je Europski parlament odobrio njeno imenovanje u novu Europsku komisiju.
Prema postignutim sporazumima između Sjeverne Makedonije i Bugarske, koje je podržala Europska unija, makedonski parlament je trebao usvojiti ustavne amandmane prema kojima bi Bugari bili uvršteni u Ustav Sjeverne Makedonije kao državotvorni narod. Prethodna vlada lijevog centra Sjeverne Makedonije pristala je da u Ustav doda referencu na bugarsku etničku manjinu kako bi ukinula bugarski veto na pregovore o pristupanju EU, ali nije bilo parlamentarne većine koja bi to stavila na snagu.
Nakon promjene vlasti u Sjevernoj Makedoniji, aktualna vlada, koju je formirala partija VMRO-DPMNE, odbila je implementirati ranije odobreni sporazum. Kako bi deblokirala europske integracije zemlje, Vlada Sjeverne Makedonije predlaže da se ustavne izmjene uvedu „sa zakašnjenjem“ u izvedbi, kako bi stupile na snagu tek kada Sjeverna Makedonija postane punopravna članica EU. To bi trebalo da garantuje da se Makedoncima, koji su već promijenili ime zemlje na zahtjev Grčke, ne nameću novi uslovi za ulazak u EU.
Premijer Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski je 27. novembra naglasio da su identificirali crvene linije i da ih neće kršiti.
U međuvremenu, prema makedonskoj štampi, EU ne podržava ideju o uvođenju ustavnih amandmana sa zakašnjenjem. Brisel, navodno, radi na drugim „kreativnim rješenjima” za prevazilaženje blokade europskih integracija Sjeverne Makedonije od strane Bugarske. Prema Europskoj uniji, moguća opcija je da se Skoplju daju određene garancije da Bugarska neće iskoristiti svoje pravo veta nakon usvajanja ustavnih amandmana.
- Ministarstvo vanjskih poslova BiH uputilo je Hrvatskoj protestnu notu zbog izjave predsjednika Hrvatskog sabora
Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine uputilo je protestnu notu Hrvatskoj nakon izjave glasnogovornika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića da BiH neće postojati bez ravnopravnosti tri konstitutivna naroda u BiH.
„Ako nema ustavnosti i ravnopravnosti, Bosne i Hercegovine neće biti“, rekao je Jandroković krajem novembra tokom posjete BiH.
Glasnogovornik Hrvatskog sabora dao je ovu izjavu odgovarajući na pitanje novinara da li će BiH morati napustiti princip konstitutivnosti naroda u procesu pristupanja EU.
„Oni koji ne razumiju Bosnu i Hercegovinu” mogu predložiti ukidanje konstitutivnosti naroda, naglasio je Jandroković. On smatra da će ovaj princip, naprotiv, biti ojačan na putu zemlje ka EU. „Vjerujem da će europski put dodatno ojačati ovaj koncept i ove principe, da neće naštetiti suverenitetu i funkcionalnosti Bosne i Hercegovine, već naprotiv. Vjerujem da će jačanjem ovog koncepta jačati institucije Bosne i Hercegovine”, kazao je.
Istovremeno, zvanično Sarajevo je izrazilo ogorčenje Jandrokovićevim izjavama.
Izjava predsjednika Hrvatskog sabora „ne doprinosi izgradnji povjerenja i daljem jačanju prijateljskih odnosa”, saopćeno je iz Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine.
Iz Ministarstva vanjskih poslova ističu da je „Bosna i Hercegovina jedna od najstarijih država na ovom dijelu kontinenta i njena budućnost je neupitna”.
Kao što je poznato, prema Dejtonskom mirovnom sporazumu i Ustavu Bosne i Hercegovine, država je definisana kao jedinstvena država sa dva autonomna entiteta (integralna dijela), Federacijom Bosne i Hercegovine i Republikom Srpskom, i tri ravnopravna ustavna naroda – Bošnjaka, Srba i Hrvata. Istovremeno, postoje i odluke Europskog suda za ljudska prava (ECHR) o diskriminaciji građana Bosne i Hercegovine koji ne pripadaju trima konstitutivnim narodima Bosne i Hercegovine.
- Na Kosovu privedeni građani Crne Gore zbog natpisa „Kosovo je Srbija“
Kosovska policija je 24. novembra 2024. godine privela trojicu državljana Crne Gore zbog naljepnice „Kosovo je Srbija“ koju su imali na automobilu, u blizini manastira Visoki Dečani (Kosovo). Sud je naredio pritvor do 30 dana. Kosovsko tužilaštvo ih optužuje za „podsticanje mržnje i netrpeljivosti“.
Tri dana nakon što su privedeni, ministar odbrane Crne Gore Dragan Krapović izvijestio je da su dvije od tri osobe uhićene na Kosovu aktivni vojnici Vojske Crne Gore. „Prema mojim saznanjima i riječima njihovih nadređenih, oni su dobri, uzorni pripadnici Vojske Crne Gore”, rekao je on, navodeći da su obojica vojnika zvanično na ljekarskom odsustvu.
„Moramo utvrditi sve relevantne činjenice i okolnosti, nakon čega ćemo o svim detaljima obavijestiti javnost“, rekao je ministar.
Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić i gradonačelnik Nikšića Marko Kovačević (obojica iz Nove srpske demokratije), Nova srpska demokratija i Eparhija budimljansko-nikšićka Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori osudili su postupke kosovskih vlasti i apelovali na crnogorske vlasti da zaštite građane.
Ispred crnogorskog parlamenta 2. decembra je održan skup na kojem je učestvovalo više predstavnika Pravoslavne omladinske organizacije u znak podrške građanima uhićenim na Kosovu.
Kao što je poznato, Crna Gora je priznala Kosovo, ali prosrpske stranke Crne Gore, čak i one koje su članice vladajuće koalicije, i Srpska pravoslavna crkva, ne priznaju njegovu nezavisnost, smatrajući ga dijelom Srbije.
- Većina stanovništva na Zapadnom Balkanu veruje EU – osim Srbije
Samo 38 odsto građana Srbije ima tendenciju da vjeruje EU, dok 56 odsto ne vjeruje Europskoj uniji. Trideset dva posto ljudi smatra da je članstvo u EU dobro, dok 30 posto isto smatra za loše. Njih 38 posto smatra da to nije ni dobro ni loše.
O tome svjedoči i istraživanje Eurobarometra, koje je sprovedeno u septembru-oktobru ove godine u zemljama Europske unije i zemljama kandidatima.
Najveći nivo povjerenja u EU ima Albanija, 81 posto. Osim toga, 83% građana Albanije smatra da bi članstvo u EU bilo dobro.
Sljedeća je Crna Gora, gdje 75% ljudi vjeruje u EU, a 71% vjeruje da bi članstvo u EU bilo dobro. Na Kosovu, 70% ispitanika ima tendenciju da vjeruje EU, a 65% vjeruje da je članstvo u EU dobra stvar.
U Sjevernoj Makedoniji i Bosni i Hercegovini 56% ljudi vjeruje u EU. Da bi članstvo u EU bilo dobro, smatra 63 odsto stanovnika Sjeverne Makedonije, dok u Bosni i Hercegovini isto mišljenje izražava 55 odsto građana. Istraživanje je još jednom pokazalo prisustvo jakih antieuropskih, antizapadnih osjećanja u srpskom društvu, uprkos mnogim programima i projektima EU.
