- Studentski protesti u Srbiji se nastavljaju i nakon ostavke vlade
Srpski studenti nastavljaju da blokiraju univerzitete i saobraćajna čvorišta, tražeći odgovornost za odgovorne za tragediju u Novom Sadu koja se dogodila prvog novembra, kada se srušila nadstrešnica na gradskoj željezničkoj stanici, pri čemu je poginulo 15 ljudi.
Više od 60 odsjeka na pet državnih univerziteta, dva privatna fakulteta i četiri stručne škole zatvoreno je zbog protesta.
Od 30. do 31. januara stotine studenata iz Beograda marširalo je do Novog Sada, gdje su se 1. februara pridružili mitingu povodom obilježavanja tri mjeseca od dana tragedije. Demonstranti u Novom Sadu blokirali su nekoliko sati dva mosta na Dunavu, dok je Most slobode ostao blokiran duže od jednog dana.
Studentskim protestima pridružuju se srednjoškolci, profesori, nastavnici, građani, sindikati, organizacije poljoprivrednika, advokati, medicinari, radnici javnog prevoza, penzioneri, umjetnička udruženja, kao i vojni veterani.
Skupove podrške studentima održava i srpska dijaspora u Europi, SAD i Kanadi.
Zahtjevi studenata ostaju nepromijenjeni. Riječ je o objavljivanju kompletne dokumentacije o rekonstrukciji novosadske željezničke stanice, povlačenju optužnica protiv privedenih učesnika prethodnih protesta, procesuiranju svih koji su napali demonstrante i povećanju budžeta za visoko obrazovanje za 20 odsto.
Vlasti smatraju da su ispunile sve zahtjeve studenata, ali demonstranti napominju da nijedan od njih nije ispunjen u potpunosti.
Studentski protesti nisu prestali ni nakon ostavke premijera Miloša Vučevića.
Vlasti Srbije su trenutno pred izborom – da izaberu novu vladu, oslanjajući se na postojeću vladajuću većinu u parlamentu, ili da raspišu vanredne parlamentarne izbore.
- Hrvatska će pružiti vojnu pomoć Ukrajini
Hrvatska vlada usvojila je krajem januara odluku o 12. paketu vojne pomoći Ukrajini.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zahvalio je Hrvatskoj na novom paketu pomoći obraćanjem na društvenim mrežama.
Premijer Denis Šmigal je na sjednici Vlade u Kijevu naglasio: „Hrvatska je jedan od naših važnih saveznika u Europi, koji nam aktivno pomaže u raznim oblastima. Prije svega, daju vojnu potporu. Hrvatska vlada odlučila je dodijeliti još jedan paket vojne i tehničke pomoći. U bliskoj budućnosti ovo oružje će ojačati našu vojsku na bojnom polju. Zahvalni smo hrvatskoj vladi i hrvatskom narodu na ovoj pomoći.“
Krajem januara šef ukrajinske vlade boravio je u prvoj službenoj posjeti Zagrebu.
Nakon sastanka sa ukrajinskim kolegom, hrvatski premijer Andrej Plenković naglasio je da će podrška Hrvatske Oružanim snagama Ukrajine ostati na snazi. Istovremeno, Plenković je naglasio da Ukrajini, „uprkos manipulacijama“, nisu potrebne hrvatske trupe u Ukrajini. Ukrajini je potrebna ekonomska i vojna podrška da zaštiti svoju teritoriju, naglasio je.
Plenković je podsjetio da je udaljenost „Hrvatske od Ukrajine svega 400 kilometara, a od Rusije 1.200“, te da „svaki neuspjeh Ukrajine predstavlja veliki rizik za ostatak Europe“.
„Naša politička podrška je čvrsta i dosljedna – na svim međunarodnim forumima i bilateralno. Podržavamo ih ekonomski, humanitarno, tehnički i vojno. To ćemo i dalje činiti jer smatramo da je to jedina ispravna politika. Kao žrtva agresije, najbolje razumijemo šta se dešava Ukrajini“, istaknuo je Plenković.
- Izrael od 5. maja otvara bezvizni pristup građanima Kosova
Odluka je donijeta četiri godine nakon što je Izrael priznao državu Kosovo i uspostavio diplomatske odnose sa tom zemljom.
„Od 5. maja 2025. državljani Kosova moći će da putuju u Izrael kao turisti bez vize“, izjavila je izraelska ambasadorka na Kosovu Tamar Živ.
Izrael je priznao Kosovo 1. februara 2021. godine, nakon potpisivanja Vašingtonskog sporazuma.
Dokument, zvanično pod nazivom Sporazum o ekonomskoj normalizaciji između Kosova i Srbije, u dvije verzije za kosovsku i srpsku stranu, potpisali su predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i tadašnji premijer Kosova Avdulah Hoti, 4. septembra 2020. godine u Bijeloj kući, u prisustvu tadašnjeg i sadašnjeg predsjednika SAD Donalda Trampa.
Normalizacija između Izraela i Kosova bila je dio Vašingtonskog sporazuma.
Kosovo potpisuje sporazum o slobodnoj trgovini sa zemljama Europske asocijacije za slobodnu trgovinu (EFTA).
EFTA uključuje Island, Lihtenštajn, Norvešku i Švicarsku.
Dogovor je postignut nakon više od dvije godine pregovora.
Ceremonija potpisivanja održana je na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu.
Članice EFTA-e i kosovski premijer Aljbin Kurti rekli su da će sporazum biti od obostrane koristi.
Roba porijeklom sa Kosova izvoziće se u zemlje EFTA i lokalne kompanije će biti oslobođene plaćanja carine na njih. Kosovski proizvođači su do sada morali da plaćaju i do 10 odsto dodatne carine.
Trgovina između država EFTA i Kosova brzo raste od 2008. godine, dostigavši preko 176 miliona eura u 2023. godini. Glavni izvoz EFTA na Kosovo u 2023. uključivao je vozila, farmaceutske proizvode, opremu i duvan. Iste godine, kosovski izvoz u zemlje EFTA sastojao se uglavnom od namještaja, plastike, proizvoda od gvožđa i čelika, kao i proizvoda od drveta.
- Vijeće EU imenovalo Sorensena za specijalnog predstavnika za dijalog Beograda i Prištine
Danski diplomata preuzeo je dužnost 1. februara sa početnim mandatom od 13 mjeseci.
Očekuje se da će se Peter Sorensen fokusirati isključivo na dijalog Beograda i Prištine, dok je njegov prethodnik, Miroslav Lajčak iz Slovačke, bio zadužen i za druga regionalna pitanja.
Lajčaku je mandat istekao 31. januara.
Dijalog koji vodi EU između Kosova i Srbije, započet 2011. godine, još nije doveo do potpune implementacije postignutih sporazuma. Zadatak novog specijalnog predstavnika Europske unije biće da promovira sveobuhvatnu normalizaciju između Srbije i Kosova, prije svega kroz primjenu Sporazuma o putu normalizacije i Aneksa o primjeni, usvojenog u februaru i martu 2023. godine uz posredovanje EU. S obzirom na izazovne uslove za nagodbu između Beograda i Prištine, koji su zakomplikovani parlamentarnom kampanjom na Kosovu i velikim antivladinim protestima u Srbiji, politički stručnjaci očekuju mali napredak u dijalogu, posebno na početku mandata Petera Sorensena.
- Crna Gora nastavlja istragu o ratnim zločinima iz 1990-ih
Specijalno državno tužiteljstvo (SDT) u Crnoj Gori najavilo je nastavak istrage o ratnim zločinima počinjenim na teritoriji Crne Gore tokom ratova u bivšoj Jugoslaviji početkom 1990-ih godina.
Planira se revizija četiri slučaja: logor za hrvatske ratne zarobljenike u Morinju (Bokokotorski zaliv); ubistva i protjerivanja muslimanskog (bosanskog) stanovništva u Bukovici kod Pljevalja; zasjeda konvoja albanskih izbjeglica sa Kosova u Kaluđerskom Lazu (Rožaje), u kojoj su poginule 22 osobe; i deportacija nekoliko desetina bošnjačkih izbjeglica u Republiku Srpsku (Bosna i Hercegovina), gdje je apsolutna većina ubijena.
Četiri osobe su ranije osuđene u slučaju logora Morinj; svi osumnjičeni u ostalim slučajevima oslobođeni su optužbi.
Sada su formirani specijalni istražni timovi za razmatranje slučajeva u svjetlu novih dokaza Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, nasljednika Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju. Podaci Mehanizma proslijeđeni su Specijalnom tužiteljstvu Crne Gore u septembru 2024.
Istraga ratnih zločina iz 1990-ih i privođenje počinilaca pred lice pravde je važna oblast za osiguranje uspjeha pregovora Crne Gore sa Europskom unijom u okviru poglavlja 23 – Pravosuđe i osnovna prava.
