- Na Kosovu su 9. februara održani parlamentarni izbori
Prema preliminarnim podacima Centralne izborne komisije, nakon prebrojavanja 99,72% glasačkih listića, Pokret Samoopredjeljenje (VV), na čelu sa premijerom Aljbinom Kurtijem dobio je 40,84% glasova.
Demokratska partija Kosova (PDK) na drugom je mjestu sa 22,05%, a slijedi Demokratski savez Kosova (LDK) sa 17,67%, dok se Alijansa za budućnost Kosova nalazi na četvrtom mjestu sa 7,45% glasova.
Aljbin Kurti je proglasio pobjedu svoje stranke, navodeći da će „pobjednička koalicija formirati novu vladu i nastaviti dobar posao“. Međutim, Samoopredjeljenje nije osiguralo apsolutnu većinu u parlamentu od 120 mjesta, i njihov rezultat je bio skoro 10% slabiji nego na prethodnim izborima 2021. godine. Dakle, da bi formirala vladu, VV treba da izgradi koaliciju sa drugim strankama koje su trenutno u opoziciji.
Vodeća stranka kosovskih Srba, Srpska lista, koju podržava Beograd, saopćila je da je osvojila svih deset mjesta u parlamentu dodijeljenih srpskoj zajednici.
Predjsednik Srbije Aleksandar Vučić već je čestitao pobjedu Srpskoj listi i srpskom narodu na Kosovu i Metohiji.
Međutim, za sada se ne zna da li će Srpska lista osigurati svih 10 mandata. Prema sadašnjem prebrojavanju Centralne izborne komisije, stranka ima samo devet mandata. Jedno poslaničko mjesto iz srpske kvote moglo bi da pripadne stranci „Za slobodu, pravdu i opstanak“ Nenada Rašića, koji je na funkciji ministra zajednice i dio je vlade Aljbina Kurtija. Rašić se smatra političarem koji ima više lojalnosti prema Prištini, nego prema Beogradu.
Za 120 poslaničkih mjesta u kosovskom parlamentu takmičilo se ukupno 1.280 kandidata sa 28 izbornih lista. Pravo glasa imalo je 2.075.868 birača, od kojih je 104.924 registrovano za glasanje u inostranstvu.
Izlaznost birača iznosila je 41%, što je slabije nego na prethodnim izborima kada je iznosila 46,9%.
Uprkos zabrinutosti zbog moguće destabilizacije, glasanje i cjelokupna izborna kampanja protekli su u relativno mirnoj atmosferi. Međutim, prebrojavanje glasova zasjenjeno je privremenim gašenjem servera Centralne izborne komisije zbog tehničkog kvara. Kosovsko tužilaštvo istražuje moguće nezakonito mješanje.
- Antivladini protesti u Srbiji se nastavljaju
Učesnici studentskog protesta blokirali su u nedjelju, 9. februara, most u glavnom gradu Srbije, Beogradu, kao i puteve širom zemlje, radi obilježavanja 100 dana od urušavanja nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu, u kojoj je poginulo 15 osoba.
Veliki broj Beograđana pridružio se studentima tokom sedmočasovne blokade Gazelinog mosta preko Save u glavnom gradu Srbije.
Istovremeno, u Novom Sadu se dogodila tročasovna blokada ključnih autoputeva. Na mjestu protesta crvenom bojom ispisano je „Nakon 100 dana niko nije odgovarao“.
Studenti u Nišu blokirali su i naplatnu rampu na ulazu sa autoputa u grad.
U međuvremenu, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić započeo je turneju unutar zemlje, okupljajući pristalice u raznim gradovima i selima na skupovima.
Dana 8. februara, dok je putovao automobilom, u sklopu konvoja, na njegovom vozilu je pukla jedna guma. Provladini tabloidi i zvaničnici opisali su incident kao „pokušaj atentata koji su organizovali demonstranti“.
Kao što je poznato, u Srbiji se svakodnevno održavaju protesti, duže od tri mjeseca nakon što se srušila nadstrešnica na novosadskoj željezničkoj stanici, u kojoj je poginulo 15 ljudi. Proteste predvode studenti koji traže institucionalnu odgovornost i transparentnu istragu nesreće. Studenti prije svega zahtjevaju objelodanjivanje svih informacija u vezi sa ugovorima za rekonstrukciju stanice Novi Sad i kažnjavanje svih odgovornih za tragediju, za koju smatraju da je izazvana nepotizmom i korupcijom u aktuelnoj vlasti.
Premijer Srbije Miloš Vučević najavio je 28. januara svoju ostavku usred protesta, što znači da će svi članovi vlade privremeno obavljati funkciju vršitelja dužnosti.
- Europski parlament održao debate o krizi u Srbiji
Europski parlament je 11. februara održao plenarnu debatu u Strazburu na temu političke krize u Srbiji. Sjednici je prisustvovala delegacija Vlade Srbije.
Adam Šlapka, ministar za poslove Europske unije u Poljskoj, predstavljajući koja trenutno predvodi blok, izjavio je da svi građani Srbije imaju pravo na slobodu okupljanja na svim nivoima. On je ukazao na brojne incidente i poručio da će EU nastaviti da pomno prati situaciju. „Podržavamo srpski narod na njegovom europskom putu. Nastavićemo da budemo pažljivi u procjeni političke situacije u zemlji i nastavićemo da olakšavamo proces pristupanja Srbije EU, koji treba da se zasniva na reformama. Vladavina prava, pravna sigurnost i osnovna ljudska prava glavne su vrijednosti na kojima počiva Europska unija“, rekao je Šlapka.
Marta Kos, europska komesarka za proširenje, izjavila je da Europska komisija pomno prati dešavanja u Srbiji, uključujući i tekuće studentske proteste koji su dobili široku podršku civilnog društva. Kos je pozvao Beograd na inkluzivni dijalog uz učešće svih zainteresiranih strana. „Ovo će ojačati srpsko društvo i ojačati budućnost Srbije u EU. Podrška Srbiji na njenom putu ka EU i njenom pristupanju EU i dalje je prioritet Europske komisije. Međutim, proces sticanja članstva u Europskoj uniji uključuje reforme, koje jačaju naše vrednosti ne samo u zakonodavstvu, već i u praksi“, navela je ona, dodajući da integracija u EU sugerira rješenja za neka od pitanja o kojima govore demonstranti.
Tonino Picula (Hrvatska), izvjestilac Europskog parlamenta za Srbiju i poslanik u Europskom parlamentu (EP) iz redova socijaldemokrata (SDP), objasnio je da su protesti rezultat rasprostranjenog nezadovoljstva vladavinom prava u Srbiji. Istakao je potrebu podrške EU mladima, koji traže bolju budućnost svoje zemlje.
Vladimir Prebelič (Slovenija, Zeleni/EFA) je ustvrdio da su demokratija, vladavina prava i ljudska prava temelj EU. „To su vrijednosti za koje se mladi u Srbiji hrabro bore. Oni protestuju protiv sistematične korupcije i zahtjevaju vlast koja poštuje njihova demokratska prava. Tragedija u Novom Sadu potresla je srpsko društvo i Europa ne treba da ćuti“, upozorio je Prebelič.
Gordan Bosanac, predstavnik Hrvatske i poslanik Zelenih u Europskom parlamentu, kritikovao je nedavnu posjetu predsjednice Europske komisije Ursule fon der Lajen Srbiji, gdje je pohvalila napredak zemlje. „Kakva pogrešna izjava. Podržala je pogrešnu stranu, naštetila pristupnom procesu. I dva mjeseca nakon nesreće, ulice su pune studenata i građana koji dižu glas protiv dubokih problema vladavine prava i demokratije. Nije vrijeme za inkluzivni dijalog sa autokratom – vrijeme je da podržimo studente“, rekao je Bosanac.
U međuvremenu, Anamarija Viček, poslanica u Europskom parlamentu iz redova Patriota za Europu (PFE), iz stranke Fides, mađarskog premijera Viktora Orbana i članica Srpskog saveza vojvođanskih Mađara, pozvala je poslanike da budu objektivni i poštuju suverenitet Srbije. „Protesti traju sedmicama, izazvani tragičnim incidentom – urušavanjem nadstrešnice željezničke stanice. Odgovornost za ovu tragediju je već utvrđena“, rekla je Viček, dodajući da produžene demonstracije pogađaju studente i učenike. „Vrlo je teško objektivno procijeniti situaciju. Građani imaju demokratsko pravo da se okupljaju. Ali kao političar vjerujem da ova pitanja treba rješavati u parlamentu, a ne na ulici“, dodala je ona.
Slovenački predstavnik Matjaž Nemec (S&D) zaključio je riječima: „Rješenje je tehnička vlada koja će organizovati demokratske izbore. Ono što se dešava u Srbiji rezultat je sistemskog kršenja osnovnih prava i EU to ne bi trebalo da ignoriše“.
- Gradonačelnik Tirane uhapšen pod sumnjom za korupciju
Gradonačelnik Tirane Erion Velijaj uhapšen je zbog sumnje za korupciju odlukom Specijalnog tužilaštva Albanije za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala (SPAK).
Još u decembru 2024. godine saznalo se da je Specijalno tužilaštvo otvorilo istragu protiv gradonačelnika Tirane. U početku se slučaj odnosio samo na pasivnu korupciju, ali su na osnovu prikupljenih dokaza optužbe proširene. Sada je Erion Velijaj također osumnjičen za aktivnu korupciju i pranje novca iz kriminalnih aktivnosti. Tužilaštvo ga tereti da je organizovao složenu šemu pranja novca podmićivanjem preko mreže nevladinih organizacija i kompanija koje kontrolišu njegova supruga i brat.
Gradonačelnik Velijaj je bio u zgradi općine kada su ga 10. februara pritvorili agenti Nacionalnog istražnog biroa. Supruga Eriona Velijaja stavljena je u kućni pritvor. Pretresi su izvršeni u njenoj kancelariji, kao i u imanju koje pripada Velijajevom bratu.
Erion Velijaj, 45-godišnji gradonačelnik Tirane, jedna od ključnih ličnosti vladajuće Socijalističke partije, izgradio je svoju političku karijeru prije 20 godina na antikorupcijskoj inicijativi koju su podržali donatori i nekada se smatrao mogućim budućim liderom Albanije. Hapšenje Eriona Velijaja moglo bi značajno uticati na rejting Socijalističke partije Edija Rame uoči parlamentarnih izbora u maju ove godine i, šire, uticati na unutrašnju političku situaciju u Albaniji.
- Studenti u Sarajevu traže procesuiranje krivaca za katastrofalne posljedice prošlogodišnjih poplava
Hiljade studenata i građana okupilo se 10. februara na protestu ispred Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u Sarajevu tražeći podizanje optužnice protiv odgovornih za katastrofalne posljedice poplava koje su zadesile Bosnu i Hercegovinu početkom oktobra prošle godine.
Demonstranti su naglas čitali imena žrtava prirodne katastrofe, pozivajući na „pravdu za njih“. „Prošla su četiri mjeseca, a za njihovu smrt niko ne odgovara. Ovaj sistem ubija, a onda se pitamo zašto mladi napuštaju zemlju“, rekao je jedan od studenata obraćajući se demonstrantima.
Obilna kiša izazvala je poplave i klizišta, koji su u noći 4. oktobra uništili mnoge kuće, puteve i mostove u Hercegovini i srednjoj Bosni. Nesreća je odnijela živote 27 ljudi. Najviše poginulih – devetnaest ljudi – poginulo je u selu Donja Jablanica usljed klizišta, za koje se vjeruje da je nastalo nakon urušavanja nelegalnog kamenoloma.
Traže i odgovornost za one koji nisu preventivno djelovali kako bi izbjegli smrtne slučajeve, kao i reviziju dozvola za sve kamenolome koji rade u Bosni i Hercegovini.
Demonstranti također traže da se objelodane informacije o trošenju sredstava kako iz budžeta Federacije BiH, tako i dobijenih donacija za sva poplavljena područja.
Jedan od zahtjeva demonstranata bio je i kažnjavanje odgovornih za rad nelegalnog kamenoloma u Donjoj Jablanici.
Vlasti Federacije BiH ranije su saopćile da je mogući uzrok velikog broja žrtava u Donjoj Jablanici urušavanje kamenoloma. Iz Tužilaštva Hercegovačko-neretvanskog kantona u Federaciji BiH napomenuli su da su u toku istražne radnje radi utvrđivanja postojanja osnova sumnje da je izvršeno krivično djelo. „Da li će biti podignuta optužnica zavisiće od rezultata istrage, vještačenja i dokaza“, saopćeno je iz Tužilaštva 10. februara.
Protest u Sarajevu jedan je u nizu studentskih demonstracija koje su se nedavno proširile Zapadnim Balkanom.
U Srbiji se nastavlja blokada univerziteta širom zemlje, a i dalje se održavaju velika okupljanja studenata zbog kobnog urušavanja nadstrešnice na novosadskoj željezničkoj stanici. Glavni zahtjev demonstranata je kažnjavanje odgovornih za tragediju.
U Crnoj Gori od početka godine studenti protestuju tražeći ostavke ministara iz Vladinog sigurnosnog bloka nakon masovnog ubistva počinjenog na Cetinju 1. januara ove godine.
