- U Srbiji uhapšeni organizatori paravojnih kampova za Moldavce
Dana 26. septembra u Srbiji su uhapšene dvije osobe optužene za organizovanje paravojne obuke za građane Moldavije i Rumunije.
Tokom pretresa stana osumnjičenih, policija je zaplijenila laptopove, mobilne telefone, kao i uređaj za detekciju i praćenje radiofrekventnih signala. Kod jednog od osumnjičenih pronađeno je i oružje, za šta mu se dodatno stavlja na teret krivično djelo – nedozvoljena proizvodnja, skladištenje, nošenje i trgovina oružjem i eksplozivnim materijama.
Istraživački novinari su izvijestili da se radi o Lazaru Popoviću i Savu Stevanoviću. Mediji su otkrili da su uhapšene osobe u jednom trenutku bili članovi tima Nenada Popovića, sadašnjeg ministra bez portfelja u Vladi Srbije, poznatog po svom proruskom stavu.
Ukupno se navodi da je između 150 i 170 stranih državljana prošlo obuku u paravojnim kampovima u području Loznice u zapadnoj Srbiji od jula do septembra ove godine. Cilj obuka je bio da „kadeti“ nauče kako da izazovu nerede u slučaju da na na moldavskim parlamentarnim izborima (28. septembra) rezultati budu nepovoljni za proruske snage.
Međutim, velika hibridna operacija je zaustavljena: u Moldaviji su planovi proruskih snaga otkriveni na vrijeme, a prije nekoliko dana 74 osobe su privedene zbog sumnje da pripremaju nerede.
U kontekstu događaja koji su prethodili glasanju na moldavskim izborima, EU je rasporedila svoju prvu hibridnu grupu za brzo reagovanje kako bi pomogla Kišinjevu. Komesarka za proširenje Marta Kos rekla je novinarima da je Europska komisija svjesna pokušaja Rusije da utiče na parlamentarne izbore u Moldaviji i da ispituje „kako je postalo moguće“ da su desetine Moldavaca navodno prošle obuku „u taktikama destabilizacije“ u Srbiji.
U međuvremenu, na izborima 28. septembra, pobjedu je odnijela vladajuća proeuropska „Partija akcije i solidarnosti“ (PAS), čija je liderka predsjednica Maja Sandu. Prema preliminarnim podacima, PAS je osvojio 50,2% glasova i osiguratće većinu u novom parlamentu.
- Dodikova stranka će učestvovati na prijevremenim izborima za predsjednika RS
Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), stranka Milorada Dodika, 29. septembra je odlučila da učestvuje na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske.
Izbori će se održati 23. novembra. Raspisani su nakon što je Centralna izborna komisija, na osnovu sudske odluke, u augustu ove godine prekinula Dodikov predsjednički mandat.
Dodika je Sud Bosne i Hercegovine osudio zbog neprovođenja odluka visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini i dodatno mu je zabranjeno obavljanje javne funkcije šest godina.
Prethodno sâm Dodik, njegova stranka SNSD i Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) nisu priznali sudsku presudu BiH o prestanku Dodikovog predsjedničkog mandata i odluku CIK-a o raspisivanju prijevremenih izbora. Međutim, kasnije je NSRS usvojila odluku kojom se „svakoj stranci daje pravo da samostalno odluči hoće li učestvovati na izborima“.
Istovremeno, Dodik je zvanično podnio ostavku na mjesto predsjednika, čime je priznao odluku Suda Bosne i Hercegovine i Centralne izborne komisije BiH. Sada, prema njegovim riječima, „SNSD mora što prije u Narodnoj skupštini Republike Srpske predložiti rješenje za izbor vršioca dužnosti predsjednika RS do prijevremenih izbora, a moguće i duže“, rekao je Dodik.
Razlog za učešće SNSD-a na izborima bio je odbijanje opozicionih snaga u Republici Srpskoj da bojkotuju najavljene prijevremene predsjedničke izbore i nedostatak konsenzusa o ovom pitanju unutar Dodikove vlastite stranke. Kako mediji prenose, na sastanku Glavnog odbora SNSD-a navodno „nije postignut dogovor o bojkotu izbora“, stoga je odlučeno da će stranka učestvovati.
„Ovo je dio naše strategije, koju smo odlučili provesti, kako bismo se suprotstavili onome što je prijetilo Republici Srpskoj“, komentirao je Dodik odluku SNSD-a da učestvuje na izborima.
- SAD će odgoditi sankcije protiv NIS-a samo za nekoliko dana
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, u svom obraćanju iz Njujorka, objavio je da su Sjedinjene Američke Države ponovo odgodile sankcije protiv NIS-a (Naftna Industrija Srbije), ali samo za nekoliko dana. Očekivalo se da će restriktivne mjere stupiti na snagu 1. oktobra. Međutim, kasnije je Radio-televizija Srbije izvijestila da su sankcije odgođene za dodatnih osam dana i da će stupiti na snagu 8. ili 9. oktobra.
Vučić je situaciju s NIS-om opisao kao „kolateralnu štetu u odnosima između Amerikanaca, Zapada i Rusa“. Napomenuo je da je Srbija predložila desetine rješenja, ali nijedno nije bilo prihvatljivo ni za jednu stranu. „Šta da radim, da prijetim Rusima, Amerikancima, mali smo, nema smisla“, izjavio je Vučić.
SAD su NIS dodale na listu sankcija 10. januara zbog takozvanog „sekundarnog rizika“ u kontekstu ruske invazije na Ukrajinu, zbog većinskog ruskog vlasništva u kompaniji. Međutim, sankcije protiv NIS-a nikada nisu provedene i odgađane su šest puta, posljednji put do 26. septembra.
Od 10. januara, vlasnička struktura srpske naftne kompanije se nekoliko puta mijenjala. U septembru se ruska kompanija Gazprom povukla iz grupe vlasnika NIS-a, a jedan od vlasnika postala je druga kompanija kojom upravlja Gazprom – Intelligence iz Sankt Peterburga.
Akcionarsko društvo Intelligence steklo je 11,3% dionica kompanije, prema podacima objavljenim 21. septembra na veb stranici Beogradske berze. Najveći udio u NIS-u i dalje pripada Gazprom Neftu, podružnici Gazproma (44,85%), država Srbija posjeduje 29,87%, a preostale dionice pripadaju malim dioničarima.
NIS je jedan od najvećih vertikalno integriranih energetskih sistema u jugoistočnoj Europi. Bavi se istraživanjem i proizvodnjom nafte i plina, distribucijom naftnih derivata, proizvodnjom i trgovinom električnom energijom, kao i realizacijom projekata u petrohemijskom sektoru.
- Mađarska i Hrvatska u sukobu oko transporta energije
Ministar vanjskih poslova Mađarske Peter Sijarto optužio je Hrvatsku za „ratno profiterstvo“ zbog odluke o povećanju cijene transporta nafte nakon početka rata u Ukrajini.
Ovu izjavu dao je u kontekstu poziva američkog predsjednika Donalda Trampa europskim zemljama da prestanu kupovati ruske energente.
„Moramo priznati da Hrvati profitiraju od nas. Hrvati profitiraju od ratne situacije. Hrvati nam sada naplaćuju i ratnu odštetu, budući da su od početka rata povećali cijenu tranzitnih pošiljki naftovodom na pet puta veću od europskih referentnih vrijednosti. Dakle, Hrvati iskorištavaju ratnu situaciju i činjenicu da Mađarskoj treba nafta koja dolazi Jadranskim naftovodom i naplaćuju nam ratnu odštetu“, dodao je mađarski ministar vanjskih poslova.
Osim toga, prema Sijartu, Slovačka i Mađarska mogle bi se suočiti s nestašicom nafte zbog nedovoljnog kapaciteta Jadranskog naftovoda (JANAF), koji prolazi kroz hrvatsku teritoriju. „Količina nafte potrebna za kontinuirano snabdijevanje Mađarske i Slovačke ne može se transportovati ovim naftovodom“, upozorio je.
Hrvatski premijer Andrej Plenković odbacio je optužbe mađarskog ministra vanjskih poslova da Hrvatska profitira od rata.
„U vezi s izjavom Petera Sijarta, Hrvatska sa svojim kapacitetima: naftnim i LNG terminalom u Omišlju i JANAF-om – regionalno je energetsko čvorište. Naš zadatak je da doprinesemo energetskoj sigurnosti EU i ostalih država članica“, naglasio je Plenković.
Podsjetio je da je kapacitet broda „LNG Croatia“ povećan za 3,1 milijardu kubnih metara plina godišnje, na 6,1 milijardu kubnih metara godišnje. „S takvim kapacitetima, Hrvatska može opskrbiti ne samo sebe (oko 2,7 milijardi), već i zadovoljiti energetske potrebe drugih zemalja“, naglasio je hrvatski premijer.
„Nakon testiranja, s punim povjerenjem možemo reći da je JANAF sposoban transportirati 15 miliona tona nafte za potrebe rafinerija u Mađarskoj i Slovačkoj“, dodao je. Dakle, postaje jasno da te zemlje imaju potpuno sigurnu alternativnu rutu, podvukao je Plenković.
„Nagovještaje da je Hrvatska neka vrsta ratnog profitera može dati samo neko ko krajnje grubo pokušava obmanuti međunarodnu javnost ovim porukama“, naglasio je.
„Onaj koji sada dobija jeftiniju naftu i gas iz Rusije može se nazvati profiterom. Mogu reći da je to Mađarska, koja, na osnovu narativa da nema alternativni put, a dokazano je da ga ima, da ima mogućnost da ima jeftinije izvore energije iz Rusije“, naglasio je Plenković. „Mađarska, a ne Hrvatska, profitira“, ponovio je hrvatski premijer.
Predložene cijene, među svim mogućim uporedivim cijenama, na nivou su EU, dodao je. „Što je veći obim narudžbe nafte i što je duži rok ugovora, to će cijena biti jeftinija. Snažno odbacujem lažne teze mađarskog ministra vanjskih poslova da Hrvatska profitira od rata. Naprotiv, Hrvatska je dobar susjed, pošten susjed i susjed koji želi staviti svoje kapacitete u službu sigurnosti snabdijevanja susjednih zemalja u ovoj energetskoj krizi“, rekao je Plenković.
- Crna Gora tvrdi da je s teritorije Kosova otvorena vatra na skijalište
Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore uputilo je verbalnu notu Ambasadi Kosova u Podgorici u vezi s pucnjavom iz vatrenog oružja u pograničnom području, za koju se tvrdi da je izvedena s kosovske strane.
Nota je poslana nakon dva incidenta koje je zabilježila crnogorska policija u blizini granice s Kosovom, u općini Rožaje, na području skijališta u izgradnji.
Prvi incident dogodio se u julu prošle godine, kada je primijećena šteta na objektima skijališta. Drugi incident dogodio se 24. augusta ove godine, kada su se čuli pucnji na području skijališta.
„Nadležnim organima Republike Kosovo upućen je zahtjev da se identificiraju i privedu pravdi počinioci ovih incidenata, kao i da se Crna Gora obavijesti o svim poduzetim mjerama i radnjama“, navodi se u saopćenju crnogorskog Ministarstva vanjskih poslova.
Predmetno skijalište nalazi se na dijelu koji je prije deset godina bio u središtu graničnog spora između Crne Gore i Kosova.
U to vrijeme, kosovska opozicija, a sada vladajući pokret „Samoopredjeljenje“ Albina Kurtija, organizovala je proteste protiv ratifikacije Sporazuma o demarkaciji granice, koji su vlade dvije zemlje potpisale 2015. godine. Opozicija je tvrdila da ovim sporazumom Kosovo gubi nekoliko hiljada hektara zemlje.
Crna Gora je ratifikovala sporazum o granici s Kosovom 2015. godine, dok je Parlament Kosova isto učinio tek tri godine kasnije, u martu 2018. godine.
