- „Srpska lista“ osvojila 9 od 10 mjesta u parlamentu Kosova
Na prijevremenim parlamentarnim izborima na Kosovu održanim 28. decembra, Pokret Samoopredjeljenje sadašnjeg šefa Vlade Kosova, Albina Kurtija, osvojio je 51,11 posto glasova, odnosno 57 mandata, prema konačnim rezultatima objavljenim na web stranici Centralne izborne komisije Kosova nakon što su prebrojani svi glasovi. Na drugom mjestu je Demokratska partija Kosova, koja je osvojila 20,19 posto glasova i 22 mjesta u parlamentu; na trećem mjestu je Demokratski savez Kosova sa 13,23 posto glasova i 15 mjesta. Alijansa za budućnost Kosova osvojila je 5,5 posto glasova, odnosno šest mandata.
Samoopredjeljenje je jedina stranka koja je dobila više mandata nego na redovnim izborima 9. februara. Demokratska stranka Kosova dobila je dva mandata manje nego na prethodnim parlamentarnim izborima 9. februara, a Demokratski savez Kosova pet mandata manje.
Od 10 mandata dodijeljenih srpskoj zajednici, „Srpska lista“ osvojila je devet mandata. Dobila je 4,84 posto glasova. Jedan mandat osvojila je stranka „Za slobodu, pravdu i opstanak“ Nenada Rašića, ministra u Kurtijevoj vladi, koja je dobila 0,51 posto glasova.
Rezultati stranaka srpske zajednice bili su gotovo isti kao rezultati na izborima održanim 9. februara. Međutim, nisu se poklapali s preliminarnim rezultatima koje je objavio zvanični Beograd. Prema riječima predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i zvaničnika srpske vlade, „Srpska lista“ trebala je dobiti 10 mandata, ali je konačno prebrojavanje glasova opovrgnulo ovu projekciju.
Preostalih 10 od 120 mjesta u kosovskom parlamentu pripalo je predstavnicima drugih zajednica.
- Republika Srpska proslavila Dan Republike Srpske
Republika Srpska je održala velike svečanosti povodom Dana Republike Srpske 9. januara, uprkos činjenici da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine proglasio ovaj praznik neustavnim.
Centralni događaj bila je svečana parada u Banjoj Luci, u kojoj je učestvovalo više od 2.000 ljudi, jedinice Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, boračke organizacije i predstavnici ruskog moto kluba „Noćni vukovi“.
Na centralnom mjestu na tribinama, pored rukovodstva Republike Srpske, bili su prisutni bivši predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i strani gosti, među kojima je bio Nikola Selaković, ministar kulture u Vladi Srbije.
Pažnju medija privukao je Rod Blagojević, bivši guverner američke savezne države Ilinois i sadašnji lobista, koji je stajao u prvom redu tokom parade.
Danilo Vučić, sin predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, također je bio prisutan na proslavi. Sam predsjednik Vučić poslao je zvaničnu čestitku.
Ured visokog predstavnika (OHR) u Bosni i Hercegovini upozorio je dan ranije da proslava 9. januara kao Dana Republike Srpske predstavlja nepoštovanje odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, naglašavajući da takvo ponašanje može povlačiti i krivičnu odgovornost.
Prethodne proslave 9. januara pratile su sankcije SAD-a protiv onih koji organizuju svečanosti suprotno odluci suda. Međutim, krajem oktobra prošle godine, Donald Tramp je ukinuo sankcije protiv 47 pojedinaca i desetina kompanija povezanih s Dodikom i njegovim saradnicima, od kojih su mnogi bili sankcionisani zbog svoje uloge u organizaciji proslave 9. januara.
- Sjedinjene Američke Države povukle su se iz Međunarodnog mehanizma koji je nastavio rad Haškog tribunala
Sjedinjene Američke Države povukle su se iz Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (MRMKS) u Hagu, institucije koja je postala nasljednica Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju i suda za Ruandu.
Ovaj korak je dio šire odluke Vašingtona o povlačenju iz 66 međunarodnih organizacija i tijela, na osnovu predsjedničkog memoranduma kojim se nalaže prekid učešća i finansiranja struktura za koje se smatra da nisu u skladu s američkim interesima.
Ova odluka je od posebnog značaja za Bosnu i Hercegovinu. Međunarodni rezidualni mehanizam u Hagu čuva pravni kontinuitet presuda o genocidu i ratnim zločinima počinjenim tokom ratova 1990-ih, provodi žalbene postupke i upravlja arhivama koje su od ključnog značaja u borbi protiv poricanja zločina.
Konkretno, u okviru Mehanizma, donesene su konačne presude u slučajevima protiv lidera bosanskih Srba Radovana Karadžića i Ratka Mladića, koji su osuđeni na doživotni zatvor zbog svoje uloge u genocidu u Srebrenici i drugim zločinima protiv čovječnosti.
Povlačenje Sjedinjenih Američkih Država, jedne od ključnih zemalja koje stoje iza stvaranja i funkcionisanja Haškog tribunala, dodatno slabi međunarodni sistem koji štiti ove odluke od političkog osporavanja i relativizacije. Iako Međunarodni rezidualni mehanizam formalno nastavlja djelovati pod okriljem Ujedinjenih nacija, bez pune političke i finansijske podrške Sjedinjenih Američkih Država njegov autoritet i operativne mogućnosti ostaju značajno ograničeni.
Bivši predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik već je izrazio zadovoljstvo odlukom američkog predsjednika. „Pozdravljam odluku predsjednika Donalda Truapa i Sjedinjenih Američkih Država da se povuku iz niza međunarodnih kvazi-institucija, koje su godinama korištene kao lobističke i grupe za pritisak za sada propale neoliberalne projekte. Ova odluka pokazuje dosljednost predsjednika Trampa vraćanju suvereniteta državama i narodima“, rekao je Dodik.
- Hrvatska usvojila odluku o hitnoj pomoći Ukrajini
Vlada Hrvatske usvojila je Odluku o pružanju hitne pomoći Ukrajini. Ovo je petnaesti paket pomoći do sada. Radi se o 100 mobilnih alatnih mašina hrvatske proizvodnje, kao i pratećem potrošnom materijalu, ukupne procijenjene vrijednosti od 625 hiljada eura sa PDV-om.
Usvojena je i Rezolucija o tehničkoj podršci energetskom sistemu Ukrajine, s obzirom na to da su brojni energetski objekti i kritična infrastruktura širom Ukrajine teško oštećeni ili uništeni, a značajan dio zemlje ima poremećeno snabdijevanje električnom energijom. Očekuje se da se u Ukrajinu dopreme transformatori, pumpe i druga tehnička oprema koja se više ne koristi u Hrvatskoj.
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović, koji obično kritikuje vladu Andreja Plenkovića zbog njenog proukrajinskog stava, još jednom je ukazao na to da Hrvatska neće slati svoje trupe u Ukrajinu i naglasio da finansijska pomoć Ukrajini ne smije naštetiti Oružanim snagama Republike Hrvatske.
