- Izabrano rukovodstvo Parlamenta Kosova i imenovana treća Kurtijeva vlada
Albulena Hadžiju izabrana je za predsjednicu Parlamenta Kosova. Kandidatkinja Pokreta za samoopredjeljenje dobila je 66 glasova „za“ i 44 „protiv“. Od 118 prisutnih zastupnika, osmoro se suzdržalo od glasanja.
Izabrani potpredsjednici Parlamenta su Ardijan Gola iz Pokreta za samoopredjeljenje, Vljora Čitaku iz Demokratske stranke Kosova, Kujtim Šalja iz Demokratskog saveza Kosova, Emilja Redžepi iz multietničke grupe i Slavko Simić iz stranke kosovskih Srba „Srpska lista“.
Odluke su usvojene 11. februara, prvog dana rada Parlamenta Kosova izabranog na prijevremenim izborima 28. decembra 2025. godine.
Istog dana, Parlament Kosova izabrao je novu vladu, na čijem je čelu po treći put Albin Kurti, lider Pokreta za samoopredjeljenje. Za je glasalo 66 poslanika, 49 je bilo protiv, a niko nije bio suzdržan.
Prošle godine, Parlament Kosova izabran u februaru 2025. godine nije uspio formirati vladu, što je dovelo do raspisivanja prijevremenih izbora.
„Nakon više od godinu dana političkog zastoja, formiranje nove vlade Kosova ohrabrujuća je vijest. Čestitamo Albinu Kurtiju! Sada je važno da brzo napreduje s reformama. Ovo je najbrži način da se oslobodi podrška EU vrijedna stotine miliona eura i postigne napredak na putu ka EU. Ovo je novi zamah za napredak u odnosima EU i Kosova i za napredak u dijalogu Beograda i Prištine“, napisala je na platformi X Kaja Kalas, visoka predstavnica EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.
- Ponovljeno glasanje u Republici Srpskoj donijelo je konačnu pobjedu predsjedničkom kandidatu Dodikove stranke
Siniša Karan, kandidat Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, postao je pobjednik prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske.
Prema podacima Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine, Karan je dobio više od 50,5 posto glasova. Kandidat opozicione Srpske demokratske stranke (SDS), Branko Blanuša, dobio je skoro 48,1 posto.
Prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske raspisani su nakon što je Miloradu Dodiku u augustu 2025. godine oduzet mandat predsjednika RS zbog sudske presude kojom mu je zabranjeno obavljanje javne funkcije zbog protivljenja odlukama visokog predstavnika. Glasanje je održano 23. novembra 2025. godine, a prema preliminarnim rezultatima, Karan je pobijedio na predsjedničkim izborima u RS sa više od 9.500 glasova prednosti nad Blanušom. Međutim, opozicione stranke su podnijele niz žalbi zbog kršenja propisa, koje je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine potvrdila, zakazavši ponovljeno glasanje na nekim biračkim mjestima. Ponovljeno glasanje održano je 8. februara na 136 biračkih mjesta u 17 opština Republike Srpske i u distriktu Brčko.
Karanova pobjeda praktično ništa ne mijenja u političkoj stvarnosti Republike Srpske — Dodikov tim ostaje na vlasti, a sam Dodik zadržava kontrolu nad svim političkim procesima u RS.
Siniša Karan će ostati na poziciji predsjednika RS do oktobra ove godine — do kraja mandata Milorada Dodika. Novi izbori za predsjednika Republike Srpske održat će se istovremeno s općim izborima u Bosni i Hercegovini u oktobru ove godine.
- Sjeverna Makedonija i Sjedinjene Američke Države dogovorile su Okvirni trgovinski sporazum
Sjedinjene Američke Države i Sjeverna Makedonija dogovorile su Okvirni sporazum o recipročnoj, fer i uravnoteženoj trgovini. „Sporazum će ojačati naše trgovinske odnose, podržati zajedničke strateške interese, promovirati ekonomski rast i produbiti naše transatlantsko partnerstvo“, navodi se u saopćenju Bijele kuće od 12. februara.
Prema sporazumu, Sjeverna Makedonija će ukinuti carine na svu industrijsku i poljoprivrednu robu iz Sjedinjenih Američkih Država. S druge strane, Sjedinjene Američke Države će zadržati carine na nivou od 15%, ali će identifikovati robu za koju će biti uvedene carine sa nultom stopom.
„Važno je biti precizan: Sjedinjene Američke Države će zadržati recipročnu carinu od 15 posto na robu porijeklom iz naše zemlje, dok će – i to je suština uspjeha – biti identifikovana roba na koju će se primjenjivati recipročne carine sa nula posto. Drugim riječima, za određene ključne industrije i robu, carine će biti smanjene na nulu“, objasnio je ministar vanjskih poslova Sjeverne Makedonije Timčo Mucunski.
Okvirni sporazum također navodi da će Sjeverna Makedonija početi kupovati američki tečni prirodni gas nakon što se završi izgradnja novog gasnog interkonektora sa Grčkom. Sjeverna Makedonija je započela izgradnju svog dijela gasovoda u julu 2025. godine.
U objavi na društvenoj mreži Facebook, ministar Mucunski nazvao je sporazum važnim i značajnim korakom naprijed u ekonomskoj saradnji sa Sjedinjenim Američkim Državama, koja je od velikog značaja za makedonsku ekonomiju i od koje će koristi imati i makedonske kompanije.
Ambasador Džejmison Grir, američki trgovinski predstavnik, nakon objavljivanja Okvirnog sporazuma izjavio je da je „trgovinska agenda predsjednika Trampa produbljivanje transatlantskih veza s ključnim partnerom u balkanskoj regiji“.
U aprilu 2025. godine, kada je Tramp uveo recipročne tarife, Sjeverna Makedonija bila je među najteže pogođenim zemljama. U početku su Sjedinjene Američke Države uvele tarifu od 33 posto na robu iz Sjeverne Makedonije, ali nakon što je Skoplje najavilo plan potpunog ukidanja tarifa na uvoz iz Sjedinjenih Američkih Država kako bi pridobilo Trampovu naklonost, ta tarifa je smanjena na 15 posto.
- Hrvatska, Albanija i Kosovo planiraju prve trilateralne vježbe
U Skadru je 11. februara održan sastanak između komandanta Kosovskih sigurnosnih snaga (KSS) Baškima Jašarija i načelnika Generalštaba Oružanih snaga Albanije Arbena Kingija i Hrvatske Tihomira Kundida. Hrvatska, Albanija i Kosovo su se u martu prošle godine dogovorile o vojnoj saradnji, potpisavši memorandum.
Sastanak u Skadru „bio je važan korak u jačanju regionalne saradnje i strateške koordinacije u oblasti sigurnosti i odbrane“ i „potvrdio je zajedničku posvećenost miru, stabilnosti i održivoj sigurnosti u regionu“, saopćile su KSS. „General Jašari, general Kingi i general Kundid održali su otvorenu i konstruktivnu diskusiju o trenutnim sigurnosnim izazovima, produbljivanju vojne saradnje, povećanju interoperabilnosti i razvoju odbrambenih sposobnosti u skladu sa euroatlantskim standardima“, naglasile su KSS.
KSS su trilateralnu odbrambenu inicijativu nazvale „primjerom snažnog partnerstva i zajedničke vizije sigurnijeg i stabilnijeg regiona“. Na sastanku je naglašena „spremnost za proširenje saradnje kroz zajedničke vježbe i obuku, razmjenu iskustava i stratešku koordinaciju“ „kako bi se suprotstavili sigurnosnim izazovima i hibridnim prijetnjama“.
Albanski ministar odbrane Piro Vengu naglasio je da nakon sastanka u Skadru očekuje veću vojnu saradnju, veću interoperabilnost i veću operativnu spremnost.
Prema Venguovim riječima, „2026. godine će se održati prve trilateralne vježbe u skladu sa Strateškim konceptom NATO-a i euroatlantskim ciljevima“.
***
Ministarstvo odbrane Republike Srbije „oštro je osudilo“ trilateralni sastanak predstavnika Tirane, Zagreba i Prištine, „s ciljem produbljivanja vojne saradnje i koordinacije, uključujući konkretne planove i mjere sigurnosne prirode“. „Takve akcije su očigledno nepoštivanje i grubo kršenje Rezolucije 1244 Vijeća sigurnosti UN-a i Kumanovskog vojno-tehničkog sporazuma. Kosovo i Metohija su sastavni dio Republike Srbije pod privremenom upravom UN-a, a KFOR je jedina legitimna oružana formacija na teritoriji Kosova i Metohije s jasno definiranim mandatom“, naglašava se u saopćenju.
Ministarstvo odbrane Srbije je također naglasilo da su „pokušaji dalje institucionalizacije i jačanja takozvanih Kosovskih sigurnosnih snaga putem regionalnih vojnih aranžmana direktan udarac međunarodnom pravnom poretku i ozbiljna prijetnja miru i stabilnosti u regionu“. Takvi koraci, napominje ministarstvo, „mogu dovesti do dugoročnih sigurnosnih posljedica i destabilizacije situacije na Zapadnom Balkanu“. „Republika Srbija smatra ovaj vojni savez faktorom pritiska i sigursnosnim izazovom za Srbiju i srpski narod na Kosovu i Metohiji“, naglašava se u saopćenju.
***
Zamjenica generalnog sekretara NATO-a Radmila Šekerinska, odgovarajući na pitanja novinara o nedavnom sastanku predstavnika odbrambenih institucija Hrvatske, Albanije i Kosova i najavi prvih zajedničkih vojnih vežbi, kao i o reakciji Ministarstva odbrane Srbije, rekla je da Albanija i Hrvatska doprinose regionalnoj stabilnosti. „Albanija i Hrvatska nisu samo pouzdani i vrijedni saveznici unutar Alijanse. One su također važni doprinosioci regionalnom miru i stabilnosti“, rekla je Šekerinska, podsjećajući da albanske i hrvatske trupe učestvuju u misiji NATO-a na Kosovu, KFOR.
Dodala je da NATO nije učestvovao u diskusijama ili konsultacijama u vezi s deklaracijom o saradnji u oblasti odbrane koju su Zagreb, Tirana i Priština potpisali u martu prošle godine, ali članstvo u NATO-u ne spriječava zemlje da imaju dodatne odbrambene sporazume s trećim stranama.
- Sud u Hagu traži po 45 godina zatvora za svakog od četvorice bivših vođa Oslobodilačke vojske Kosova
Završna faza suđenja bivšim vođama Oslobodilačke vojske Kosova, poznate kao OVK, započela je u Specijalizovanom sudu u Hagu.
Pred sudom su bivši predsjednik Kosova Hašim Tači, bivši predsjednici parlamenta Kadri Veseli i Jakup Krasnići, kao i bivši poslanik Redžep Selimi, koji su tokom rata 1998-1999 bili vođe OVK.
Specijalizovano tužilaštvo insistira na tome da su bivši vođe Oslobodilačke vojske Kosova krivi po svim tačkama optužnice. Glavni tužilac traži 45 godina zatvora za svakog od četvorice optuženih.
Sva četvorica optuženih izjašnjavaju se da nisu krivi. Tokom cijelog procesa tvrdili su da su njihovi postupci bili usmjereni na zaštitu civilnog stanovništva od srpske represije i da struktura OVK nije bila toliko centralizirana da bi mogli snositi odgovornost za svaki pojedinačni incident na terenu.
Specijalizovana vijeća Kosova u Hagu su sud i tužilaštvo koje formalno pripadaju pravosudnom sistemu Kosova. Rad institucije finansiraju međunarodni donatori, a pozicije sudija i tužilaca drže isključivo stranci.
Specijalizovana vijeća su osnovana pod pritiskom zapadnih saveznika zemlje, koji su vjerovali da pravosudni sistem Kosova nije dovoljno pouzdan za rješavanje slučajeva povezanih s OVK i za zaštitu svjedoka. Mnogi kosovski Albanci smatraju da je sud pristrasan. U Prištini i Tirani su više puta održavani skupovi podrške optuženim vođama OVK.
Dana 12. februara, parlamenti Kosova i Albanije usvojili su deklaracije podrške bivšim vođama Oslobodilačke vojske Kosova.
Parlament Kosova se obratio Specijalizovanim vijećima u Hagu sa zahtjevom da se „osigura stroga primjena ustavnih i međunarodnih standarda koji se odnose na pravično i nepristrasno suđenje, uz pridržavanje principa transparentnosti, odgovornosti i jačanja javnog povjerenja u pravdu“ i da se osigura „potpuna primjena ustavnih i međunarodnih prava u vezi sa zaštitom osnovnih prava optuženih, uključujući obaveze koje proizlaze iz Europskog suda za ljudska prava“.
U svojoj rezoluciji, Parlament Albanije je naglasio da kazna koju je predložilo Specijalizovano tužilaštvo „rizikuje stvaranje opasno iskrivljene historije, izjednačavajući legitimnu borbu naroda za opstanak i slobodu sa zločinima srbijanskog Miloševićevog režima, koji je počinio etničko čišćenje i zločine protiv čovječnosti nad narodom Kosova.“
- Izrečene kazne učesnicima hibridnih „balkanskih kampova za obuku“
Sud u glavnom gradu Moldavije donio je 6. februara presudu protiv troje građana te zemlje zbog učešća u kampovima za obuku koji su djelovali 2024. godine na teritoriji Bosne i Hercegovine i Srbije.
Tokom objavljivanja presude na Gradskom sudu u Kišinjevu, objavljeno je da su Aliona Goco, Ljudmila Kostenko i Volodimir Harčevnikov dobili zatvorske kazne u rasponu od četiri do skoro pet i po godina.
Niko od njih nije bio prisutan u sudnici. Za svo troje su izdati nalozi za hapšenje.
Žalba na presudu može se podnijeti u roku od dvije sedmice, a sud ima dva mjeseca da donese odluku o žalbi.
U septembru 2024. godine, moldavske sigurnosne službe su dobile podatke koji ukazuju na to da su građani te zemlje prolazili obuku u kampovima u Bosni i Hercegovini i Srbiji. Na zajedničkoj konferenciji za novinare, policija i Služba za informisanje i sigurnost (SIS) izjavile su da kampovima navodno upravljaju ruski instruktori.
Prema riječima predstavnika sigurnosnih službi, svrha obuka bila je stvaranje nemira tokom predsjedničkih izbora i referenduma o pristupanju Moldavije EU – glasanja čiji bi pozitivan ishod bio u suprotnosti s interesima Rusije.
Mjesec dana nakon što su ovi podaci objavljeni, moldavska policija je izvela veliku operaciju tokom koje je privela nekoliko stotina osoba povezanih s obukom na Balkanu i u Rusiji.
Optuženi su se prvi put pojavili pred sudom u proljeće 2025. godine. Iako nisu priznali krivicu za pripremu nereda, sva trojica su potvrdila da su bili u kampu u Bosni i Hercegovini.
Uprkos svjedočenjima i dokazima, političari iz Republike Srpske – posebno Milorad Dodik, Nenad Nešić i Nenad Stevandić – nastavljaju u svojim izjavama negirati postojanje takvih kampova. Ambasada Rusije u Bosni i Hercegovini drži se istog stava.
U međuvremenu, nastavlja se istraga o ruskim kampovima za obuku u Bosni i Hercegovini koju provodi tužilaštvo te zemlje.
