- Ukaz o raspuštanju Parlamenta Kosova proglašen nevažećim
Ustavni sud Kosova proglasio je nevažećim ukaz aktuelne predsjednice Vjose Osmani o raspuštanju parlamenta, presudivši da dokument nema pravnu snagu.
Sud je odlučio da zbog specifičnih okolnosti formiranja aktuelnog sastava parlamenta, koji je izabran 28. decembra 2025. godine i počeo s radom 11. februara 2026. godine, poslanici objektivno nisu imali punih 60 dana (do 5. marta) predviđenih procedurom za izbor predsjednika.
Prema odluci Suda, parlament dobija 34 dana da završi proceduru izbora predsjednika. Ako u tom roku šef države ne bude izabran, parlament se automatski raspušta, a novi izbori moraju se održati u roku od 45 dana.
Odluka Ustavnog suda usvojena je nakon spora između izvršne vlasti i predsjednice, koji je nastao nakon što parlament nije uspio izabrati predsjednika.
Pokušaj izbora predsjednika 5. marta nije uspio zbog nedostatka kvoruma. Opozicija je bojkotovala glasanje za kandidate vladajuće stranke „Samoopredjeljenje“, zahtijevajući politički kompromis i nominaciju konsenzusne figure. Sljedećeg dana, Vjosa Osmani je odmah potpisala uredbu o raspuštanju parlamenta, tvrdeći da poslanici nisu izabrali novog predsjednika u zakonski definisanom roku (najkasnije 30 dana prije isteka mandata aktuelne predsjednice, odnosno do 5. marta). Premijer Albin Kurti i poslanici stranke „Samoopredjeljenje“ ocijenili su uredbu neustavnom i podnijeli žalbu Ustavnom sudu.
Nakon odluke Ustavnog suda, parlament planira nastaviti svoj rad, počevši s razmatranjem nekoliko nacrta zakona o ratifikaciji međunarodnih sporazuma s Europskom unijom, Europskom investicijskom bankom, EBRD-om i drugim financijskim institucijama, koji su prvenstveno neophodni Prištini za primanje sredstava predviđenih u okviru europskih programa grantova i kredita.
- Proiranski hakeri napali „Poštu Albanije“
Hakeri osumnjičeni za veze s Iranom izjavili su 26. marta da su prodrli u sistem „Pošte Albanije“ (Posta Shqiptare). Hakerska grupa Domovinska pravda (Homeland Justice) objavila je informacije o napadu na nekoliko Telegram stranica.
Prema navodima hakera, hakovali su interni poštanski sistem osoblja albanske poštanske službe i objavili e-mailove koji sadrže podatke o poštanskim pošiljkama i druge interne informacije. Istovremeno, ministar za lokalnu samoupravu Albanije Ervin Demo rekao je novinarima da „poštanske službe nastavljaju normalno funkcionisati“.
Domovinska pravda je poručila da se protivi davanju azila u Albaniji iranskoj opozicionoj organizaciji „Organizacija narodnih mudžahedina Irana“ (MEK). Više od 2.000 članova ove grupe je preseljeno u Albaniju od 2013. godine posredovanjem Sjedinjenih Američkih Država i Ujedinjenih nacija.
Napad 26. marta dogodio se nekoliko dana nakon sajber napada na digitalnu infrastrukturu albanskog parlamenta, o kojem je Domovinska pravda izvijestila početkom ovog mjeseca. Proiranski hakeri su 2025. godine napali digitalnu infrastrukturu općine Tirana, a 2022. godine portal javnih usluga e-Albanija.
Nakon napada 2022. godine, Albanija je protjerala zaposlenike iranske ambasade i prekinula diplomatske odnose. Sredinom marta 2026. godine, nakon početka operacije Izraela i Sjedinjenih Američkih Država protiv Irana, albanski parlament usvojio je rezoluciju kojom se Islamska Republika Iran proglašava državom koja sponzorira terorizam, a Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) terorističkom organizacijom.
- Zapadni Balkan ostaje prioritetna regija za NATO
U sjedištu NATO-a u Briselu, 26. marta generalni sekretar NATO-a Mark Rute predstavio je svoj godišnji izvještaj za 2025. godinu.
Izvještaj naglašava da Zapadni Balkan ostaje regija od strateškog značaja za Alijansu i prioritetni pravac djelovanja.
Prisustvo NATO-a na Kosovu opisano je kao „ključno za stabilnost regije Zapadnog Balkana“. „U 2025. godini, KFOR je nastavio da osigurava stabilnost usred pojačanih tenzija na sjeveru Kosova i promjenjivog strateškog konteksta. Od oktobra 2025. godine, 33 saveznika i partnera obezbijedili su približno 5.200 vojnika KFOR-u, uključujući raspoređene rezervnih snaga“, navodi se u Izvještaju.
Pored zadataka koje obavlja KFOR, NATO-ov Savjetodavni i vezni tim nastavio je svoj dugogodišnji rad na izgradnji kapaciteta sigurnosnih organizacija na Kosovu u kriznim i vanrednim situacijama, uništavanju eksplozivnih naprava i civilnoj zaštiti.
Napominje se da Alijansa nastavlja podržavati normalizaciju odnosa između Srbije i Kosova putem dijaloga kojim posreduje EU: „NATO nastavlja podržavati normalizaciju odnosa između Beograda i Prištine, posebno putem dijaloga Beograda i Prištine kojim posreduje EU, a koji je ključan za izgradnju trajnog mira u regiji.“
Izvještaj također pruža informacije o saradnji sa zemljama u regiji koje nisu stranke Sjevernoatlantskog sporazuma.
Konkretno, navodi se da su tokom 2025. godine generalni sekretar (u martu) i zamjenik generalnog sekretara (u septembru) posjetili Bosnu i Hercegovinu, što je, kako je navedeno u Izvještaju, bio „snažan signal trajne posvećenosti NATO-a zemlji i regionalnoj stabilnosti.“
U oktobru 2025. godine odobren je prvi Individualno prilagođeni program partnerstva (ITPP) za Bosnu i Hercegovinu i obezbijeđen je prvi paket podrške u okviru Inicijative za izgradnju odbrambenih i srodnih sigurnosnih kapaciteta (DCB).
Naglašava se da je podrška NATO-a operaciji EUFOR Altea koju predvodi EU pomogla u održavanju sigurnog i bezbjednog okruženja u Bosni i Hercegovini. Pored toga, pojačano prisustvo NATO-a u Bosni i Hercegovini, putem NATO sjedišta u Sarajevu i Ćelije za podršku političkom angažmanu, nastavilo je pružati podršku na lokalnom nivou, promovirajući reforme odbrane i sigurnosti i jačajući odnose sa zemljom.
Izvještaj također navodi da NATO nastavlja da se angažuje sa Srbijom kako bi se riješila pitanja koja izazivaju regionalnu zabrinutost i unaprijedile inicijative za buduću vojnu saradnju. Osim toga, Vojna kancelarija za vezu NATO-a u Beogradu podržala je kontinuirano učešće Srbije u aktivnostima u okviru programa Partnerstvo za mir.
U Izvještaju za 2025. godinu, NATO naglašava da uprkos svim postojećim izazovima, Alijansa ne smanjuje svoje prisustvo na Zapadnom Balkanu, držeći region u fokusu.
- Ruski ministar pod sankcijama EU i SAD posjetio Beograd
Ministar ekonomskog razvoja Ruske federacije Maksim Rešetnikov posjetio je Beograd, gdje se sastao sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i ministrom bez portfelja Nenadom Popovićem.
Posjeta ruskog zvaničnika dogodila se uoči isteka ugovora o isporuci ruskog gasa Srbiji (31. marta). Predsjednik Aleksandar Vučić, nakon razgovora sa Maksimom Rešetnikovim, izjavio je da poremećaji na globalnom energetskom tržištu zahtijevaju dugoročne održive sporazume. Međutim, nakon pregovora nisu objavljene nikakve informacije o sporazumima o pitanju gasa. Samo je objavljeno da je za april u Beogradu planiran sastanak Međuvladinog komiteta za saradnju između Srbije i Rusije. Popović i Rešetnikov su kopredsjedavajući ovog komiteta, koji se nije sastao tokom 2025. godine.
Maksim Rešetnikov je pod sankcijama Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država. Nakon posjete ruskog ministra Srbiji, zvaničnici EU podsjetili su Beograd da odnosi s Rusijom ne mogu biti normalni pod trenutnim režimom i u kontekstu ruske agresije protiv Ukrajine. „To uključuje suzdržavanje od sastanaka na visokom nivou s ruskim zvaničnicima“, rekao je portparol Europske komisije u izjavi za Radio Slobodna Europa (RSE). „Srbija je podnijela zahtjev za članstvo u EU. EU želi da se osloni na Srbiju kao pouzdanog europskog partnera koji dijeli zajedničke principe, vrijednosti, sigurnost i prosperitet, i potrebno nam je da nas Srbija uvjeri u svoj strateški smjer“, naglasio je portparol Europske komisije.
EU redovno poziva Srbiju da uskladi svoje djelovanje s vanjskom i sigurnosnom politikom Unije. Međutim, Srbija nije implementirala nijednu odluku EU o restriktivnim mjerama protiv Rusije kao odgovor na agresiju na Ukrajinu. To je jedan od razloga usporavanja europskog puta Srbije, koja od početka 2022. godine nije otvorila nijedno pregovaračko poglavlje u pregovorima o pristupanju EU.
Bojana Selaković, koordinatorica Nacionalne konvencije o EU, smatra da će posjeta ruskog ministra Beogradu također imati posljedice. „Naravno, to će se odraziti u svim izvještajima“, rekla je za RSE.
Bojana Selaković kaže da se u protekle četiri godine ponavlja situacija u kojoj jedan dio srpske vlade komunicira s europskim zvaničnicima, dok drugi dio komunicira s ruskim. „Oni pokazuju da i dalje planiraju sjediti na više stolica.“
