- Preminuo Ratko Mladić
General Ratko Mladić, bivši komandant Glavnog stožera Vojske Republike Srpske (1992.–1995.), kojega je Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju osudio na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici i opsade Sarajeva, preminuo je 27. kolovoza u 84. godini u bolnici pritvorske jedinice Haškog tribunala. Nekoliko godina imao je ozbiljnih zdravstvenih problema. Mladićeva obitelj, kao i vodstva Srbije i Republike Srpske, više su se puta obraćali Tribunalu sa zahtjevom da mu se omogući liječenje u Srbiji ili Rusiji, ali su njihovi zahtjevi svaki put odbijeni.
Predsjednica Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove naložila je potpunu istragu okolnosti smrti Ratka Mladića.
Ratko Mladić uhićen je 26. svibnja 2011. i ubrzo nakon toga prebačen u Haag. Raspravno vijeće Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju proglasilo ga je 22. studenoga 2017. krivim za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine. Žalbeno vijeće Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove potvrdilo je presudu 8. lipnja 2021.
Komentirajući Mladićevu smrt, glavni tajnik Ujedinjenih naroda António Guterres izrazio je potporu žrtvama ratnog zločinca. „Glavni tajnik izražava solidarnost sa žrtvama, preživjelima i njihovim obiteljima koje su stradale od zločina za koje je Mladić proglašen krivim“, rekao je novinarima njegov glasnogovornik.
Kamil Duraković, bivši načelnik općine Srebrenica i sadašnji potpredsjednik Republike Srpske, koji je uspio pobjeći iz Srebrenice 1995., rekao je da je Mladić svoje žrtve nadživio desetljećima. „Prije svega osjećamo gorčinu zbog toga što je doživio tako duboku starost, dok tisuće drugih, nažalost, nisu“, rekao je Duraković.
Nakon vijesti o smrti Ratka Mladića, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da će, ako obitelj bivšeg zapovjednika Vojske Republike Srpske želi da bude pokopan u Srbiji, „država pomoći da se to učini dostojanstveno“. Prema riječima srbijanskog ministra pravosuđa Nenada Vujića, Ratko Mladić bit će pokopan uz najviše državne i vojne počasti.
- Srbija i Rusija razvijaju suradnju u području sigurnosti
Srbija i Rusija dogovorile su razvoj redovitih konzultacija i održavanje bliskih kontakata u području borbe protiv međunarodnog terorizma i drugih sigurnosnih izazova, priopćilo je rusko Ministarstvo vanjskih poslova.
Kako se navodi u priopćenju, to je dogovoreno na sastanku zamjenika ruskog ministra vanjskih poslova Dmitrija Ljubinskog i pomoćnika ministra vanjskih poslova Srbije Miloša Jončića, zaduženog za pitanja sigurnosne politike.
„Strane namjeravaju razvijati praksu redovitih konzultacija i održavati bliske kontakte u području borbe protiv međunarodnog terorizma i drugih sigurnosnih izazova, kako bilateralno tako i na ključnim međunarodnim platformama“, navodi se u priopćenju ruskog Ministarstva vanjskih poslova koje su 26. kolovoza prenijeli ruski i srbijanski mediji.
Tijekom razgovora strane su razmijenile procjene globalnih i regionalnih terorističkih prijetnji, s posebnim naglaskom na situaciju na Bliskom i Srednjem istoku, u Africi i Europi, kao i iskustva dviju zemalja u borbi protiv terorizma. Naglašena je i potreba produbljivanja međunarodne suradnje u tom području.
Osim toga, pomoćnik čelnika srbijanskog Ministarstva vanjskih poslova Jončić sastao se 24. kolovoza u Moskvi sa zamjenikom ruskog ministra vanjskih poslova Sergejem Rjabkovom. Tijekom radnog sastanka razmotrena su „aktualna pitanja bilateralne suradnje dviju zemalja u području kontrole naoružanja i neširenja (naoružanja)“ te je „istaknut obostrani interes za razvoj dijaloga i koordinacije o tim osjetljivim pitanjima“, navodi se u priopćenju ruskog Ministarstva vanjskih poslova.
Istoga dana u Moskvi su na razini čelnika nadležnih ustrojstvenih jedinica ministarstava vanjskih poslova Rusije i Srbije održane konzultacije o tom pitanju. „Potvrđena je čvrsta obostrana opredijeljenost za intenziviranje sadržajnog dijaloga … s naglaskom na udruživanje napora u interesu jačanja nacionalne i međunarodne sigurnosti. Usklađena su stajališta o aktualnom dnevnom redu na kojem se intenzivno radi na odgovarajućim međunarodnim platformama“, navelo je rusko Ministarstvo vanjskih poslova.
Srbijanska strana nije iznijela više pojedinosti o razgovorima u Moskvi.
- EU planira ubrzati pregovore o pristupanju Crne Gore
Europska unija priprema novi, ubrzani plan za završetak pristupnih pregovora s Crnom Gorom, koji predviđa zatvaranje svih preostalih pregovaračkih poglavlja do kraja ove godine i pripremu prvog nacrta Ugovora o pristupanju do kraja rujna, objavio je crnogorski dnevnik Pobjeda pozivajući se na više izvora u Europskoj komisiji.
Prema Pobjedi, na sljedećoj međuvladinoj konferenciji Crne Gore i Europske unije očekuje se privremeno zatvaranje još četiri ili pet pregovaračkih poglavlja.
Prema pisanju lista, pet stalnih predstavnika, odnosno veleposlanika ključnih država članica EU-a, održalo je prošloga tjedna u Bruxellesu hitne konzultacije o najnovijim političkim i društvenim događajima u Crnoj Gori. „Tijekom posljednjih nekoliko tjedana, a osobito posljednjih dana, Crna Gora suočava se s jačanjem hibridnog utjecaja iz regije, prije svega iz Srbije, koji bi mogao biti usmjeren na usporavanje ili ugrožavanje njezina europskog puta“, rečeno je Pobjedi. Nakon konzultacija veleposlanici su, kako se navodi, neformalno prenijeli Europskoj komisiji svoje zaključke i preporuke o zaštiti procesa pristupanja Crne Gore. „Europski put Crne Gore mora biti zaštićen od hibridnog utjecaja“, naveli su izvori u Europskoj komisiji.
Plan također predviđa veće uključivanje europskih partnera u rješavanje problematičnih bilateralnih pitanja između Crne Gore i Hrvatske. Bruxelles smatra da dijalog dviju zemalja treba intenzivirati i pronaći kompromis koji bi spriječio da ta pitanja blokiraju završetak pristupnih pregovora Crne Gore.
- Crnogorski premijer upozorio na hibridnu prijetnju iz zemalja regije
Crnogorski premijer Milojko Spajić izjavio je da vlasti zemlje imaju „ozbiljne operativne sigurnosne informacije“ koje upućuju na to da će nakon zatvaranja poglavlja u pristupnim pregovorima s Europskom unijom uslijediti hibridne aktivnosti uz sudjelovanje dužnosnika najmanje dviju zemalja regije.
„Imamo ozbiljne operativne sigurnosne informacije koje upućuju na to da će, nakon najavljenog zatvaranja novih pregovaračkih poglavlja, uslijediti koordinirane hibridne aktivnosti, uz sudjelovanje dužnosnika najmanje dviju država regije.
Prema našim informacijama, takve aktivnosti usmjerene su na destabilizaciju Crne Gore, uz očekivanu potporu određenih političkih aktera i dijela medijske scene u našoj zemlji.
Svjesni smo tih namjera i razumijemo njihov cilj. Pokušaji destabilizacije neće promijeniti naš smjer niti zaustaviti europski put Crne Gore, koji nadilazi dnevne interese bilo koje političke strukture“, napisao je na mreži X.
Nakon Spajićeve izjave, crnogorski predsjednik Jakov Milatović sazvao je hitnu sjednicu Vijeća za obranu i sigurnost. Iz Milatovićeva ureda priopćeno je da će se od čelnika sigurnosnih službi zatražiti precizne informacije u vezi sa Spajićevim tvrdnjama, kao i sveobuhvatna procjena sigurnosne situacije u zemlji.
Crnogorski dnevnik Vijesti kasnije je objavio da je Spajić mislio na Srbiju i Albaniju. List se pozvao na neimenovani izvor koji je rekao da su neki ključni akteri u regiji nezadovoljni brzim napretkom Crne Gore prema europskim integracijama i žele ga usporiti.
Albanski ministar za Europu i vanjske poslove Ferit Hoxha odbacio je tvrdnje da je njegova zemlja dio bilo kakvog „destabilizirajućeg scenarija“ u Crnoj Gori. „Iako protiv Albanije nisu iznesene nikakve službene optužbe, želim jasno i odlučno reći da Albanija nije i ne može biti dio bilo kakvog destabilizirajućeg scenarija, bilo u Crnoj Gori — susjedu, prijatelju, partneru i savezniku u NATO-u s kojim dijelimo isti cilj članstva u EU-u — ili bilo gdje drugdje“, napisao je.
