- Preminuo Ratko Mladić
General Ratko Mladić, bivši komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (1992–1995), kojeg je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju osudio na doživotnu kaznu zatvora zbog genocida u Srebrenici i opsade Sarajeva, preminuo je 27. avgusta u 84. godini u bolnici pritvorske jedinice Haškog tribunala. Nekoliko godina imao je ozbiljnih zdravstvenih problema. Mladićeva porodica, kao i rukovodstva Srbije i Republike Srpske, više puta su se obraćali Tribunalu sa zahtjevom da mu se omogući liječenje u Srbiji ili Rusiji, ali su njihovi zahtjevi svaki put odbijeni.
Predsjednica Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove naložila je potpunu istragu o okolnostima smrti Ratka Mladića.
Ratko Mladić uhapšen je 26. maja 2011. i ubrzo nakon toga prebačen u Hag. Pretresno vijeće Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju proglasilo ga je 22. novembra 2017. krivim za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine. Žalbeno vijeće Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove potvrdilo je presudu 8. juna 2021.
Komentarišući Mladićevu smrt, generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš izrazio je podršku žrtvama ratnog zločinca. „Generalni sekretar izražava solidarnost sa žrtvama, preživjelima i njihovim porodicama koje su stradale od zločina za koje je Mladić proglašen krivim“, rekao je novinarima njegov glasnogovornik.
Kamil Duraković, bivši načelnik opštine Srebrenice i sadašnji potpredsjednik Republike Srpske, koji je uspio pobjeći iz Srebrenice 1995. godine, rekao je da je Mladić svoje žrtve nadživio decenijama. „Prije svega osjećamo gorčinu zbog toga što je doživio tako duboku starost, dok hiljade drugih, nažalost, nisu“, rekao je Duraković.
Nakon vijesti o smrti Ratka Mladića, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da će, ako porodica bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske želi da bude sahranjen u Srbiji, „država pomoći da se to učini dostojanstveno“. Prema riječima srbijanskog ministra pravde Nenada Vujića, Ratko Mladić biće sahranjen uz najviše državne i vojne počasti.
- Srbija i Rusija razvijaju saradnju u oblasti bezbjednosti
Srbija i Rusija dogovorile su se da razvijaju redovne konsultacije i održavaju bliske kontakate u oblasti borbe protiv međunarodnog terorizma i drugih bezbjednosnih izazova, saopštilo je rusko Ministarstvo vanjskih poslova.
Kako se navodi u saopštenju, to je dogovoreno na sastanku zamjenika ruskog ministra vanjskih poslova Dmitrija Ljubinskog i pomoćnika ministra vanjskih poslova Srbije Miloša Jončića, zaduženog za pitanja bezbjednosne politike.
„Strane namjeravaju razvijati praksu redovnih konsultacija i održavati bliske kontakte u oblasti borbe protiv međunarodnog terorizma i drugih bezbjednosnih izazova, kako bilateralno tako i na ključnim međunarodnim platformama“, navodi se u saopštenju ruskog Ministarstva vanjskih poslova koje su 26. avgusta prenijeli ruski i srbijanski mediji.
Tokom razgovora, strane su razmijenile procjene globalnih i regionalnih terorističkih prijetnji, s posebnim naglaskom na situaciju na Bliskom i Srednjem istoku, u Africi i Evropi, kao i iskustva dvije zemlje u borbi protiv terorizma. Naglašena je i potreba produbljivanja međunarodne saradnje u ovoj oblasti.
Osim toga, pomoćnik šefa srbijanskog Ministarstva vanjskih poslova Jončić sastao se 24. avgusta u Moskvi sa zamjenikom ruskog ministra vanjskih poslova Sergejem Rjabkovom. Tokom radnog sastanka razmotrena su „aktuelna pitanja bilateralne saradnje dvije zemlje u oblasti kontrole naoružanja i neširenja (naoružanja)“, te je „istaknut obostrani interes za razvoj dijaloga i koordinacije o ovim osjetljivim pitanjima“, navodi se u saopštenju ruskog Ministarstva vanjskih poslova.
Istog dana u Moskvi su na nivou rukovodilaca nadležnih strukturnih odjeljenja ministarstava vanjskih poslova Rusije i Srbije održane konsultacije o ovom pitanju. „Potvrđena je čvrsta obostrana opredijeljenost za intenziviranje sadržajnog dijaloga … s naglaskom na udruživanje napora u interesu jačanja nacionalne i međunarodne bezbjednosti. Usklađene su pozicije o aktuelnoj agendi na kojoj se intenzivno radi na odgovarajućim međunarodnim platformama“, navelo je rusko Ministarstvo vanjskih poslova.
Srbijanska strana nije iznijela više detalja o razgovorima u Moskvi.
- EU planira da ubrza pregovore o pristupanju Crne Gore
Evropska unija priprema novi, ubrzani plan za završetak pristupnih pregovora s Crnom Gorom, koji predviđa zatvaranje svih preostalih pregovaračkih poglavlja do kraja ove godine i pripremu prvog nacrta Ugovora o pristupanju do kraja septembra, objavio je crnogorski dnevni list Pobjeda pozivajući se na više izvora u Evropskoj komisiji.
Prema Pobjedi, na narednoj međuvladinoj konferenciji Crne Gore i Evropske unije očekuje se privremeno zatvaranje još četiri ili pet pregovaračkih poglavlja.
Prema pisanju lista, pet stalnih predstavnika, odnosno ambasadora ključnih država članica EU, održalo je prošle sedmice u Briselu hitne konsultacije o najnovijim političkim i društvenim dešavanjima u Crnoj Gori. „Tokom posljednjih nekoliko sedmica, a posebno posljednjih dana, Crna Gora se suočava s jačanjem hibridnog uticaja iz regiona, prije svega iz Srbije, koji bi mogao biti usmjeren na usporavanje ili ugrožavanje njenog Evropskog puta“, rečeno je Pobjedi. Nakon konsultacija, ambasadori su, kako se navodi, neformalno prenijeli Evropskoj komisiji svoje zaključke i preporuke o zaštiti procesa pristupanja Crne Gore. „Evropski put Crne Gore mora biti zaštićen od hibridnog uticaja“, naveli su izvori u Evropskoj komisiji.
Plan takođe predviđa veće uključivanje Evropskih partnera u rješavanje problematičnih bilateralnih pitanja između Crne Gore i Hrvatske. Brisel smatra da dijalog dvije zemlje treba intenzivirati i pronaći kompromis koji bi spriječio da ova pitanja blokiraju završetak pristupnih pregovora Crne Gore.
- Premijer Crne Gore upozorio na hibridnu prijetnju iz zemalja regiona
Premijer Crne Gore Milojko Spajić izjavio je da vlasti zemlje imaju „ozbiljne operativne bezbjednosne informacije“ koje ukazuju na to da će nakon zatvaranja poglavlja u pristupnim pregovorima s Evropskom unijom uslijediti hibridne aktivnosti uz učešće zvaničnika najmanje dvije zemlje regiona.
„Imamo ozbiljne operativne bezbjednosne informacije koje ukazuju na to da će, nakon najavljenog zatvaranja novih pregovaračkih poglavlja, uslijediti koordinisane hibridne aktivnosti, uz učešće zvaničnika najmanje dvije države regiona.
Prema našim informacijama, takve aktivnosti usmjerene su na destabilizaciju Crne Gore, uz očekivanu podršku određenih političkih aktera i dijela medijske scene u našoj zemlji.
Svjesni smo tih namjera i razumijemo njihov cilj. Pokušaji destabilizacije neće promijeniti naš kurs niti zaustaviti Evropski put Crne Gore, koji nadilazi dnevne interese bilo koje političke strukture“, napisao je na X-u.
Nakon Spajićeve izjave, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović sazvao je hitnu sjednicu Savjeta za odbranu i bezbjednost. Iz Milatovićeve kancelarije saopšteno je da će se od rukovodilaca bezbjednosnih službi zatražiti precizne informacije u vezi sa Spajićevim navodima, kao i sveobuhvatna procjena bezbjednosne situacije u zemlji.
Kasnije je crnogorski list Vijesti objavio da je Spajić mislio na Srbiju i Albaniju. List se pozvao na neimenovani izvor koji je naveo da su neki ključni akteri u regionu nezadovoljni brzim napretkom Crne Gore ka Evropskim integracijama i da ga žele usporiti.
Albanski ministar za Evropu i vanjske poslove Ferit Hodža odbacio je navode da je njegova zemlja dio bilo kakvog „destabilizujućeg scenarija“ u Crnoj Gori. „Iako protiv Albanije nisu iznesene nikakve zvanične optužbe, želim jasno i odlučno reći da Albanija nije i ne može biti dio bilo kakvog destabilizujućeg scenarija, bilo u Crnoj Gori — koja je susjed, prijatelj, partner i saveznik u NATO-u s kojom dijelimo isti cilj članstva u EU — ni bilo gdje drugdje“, napisao je.
