Izvještaj o situaciji na Zapadnom Balkanu 17.11.2026

Izvještaj o situaciji na Zapadnom Balkanu 17.11.2026
  • Srbija i Kosovo nisu potpisali Deklaraciju o ključnim principima europske sigurnosti

Deklaraciju o ključnim principima europske sigurnosti potpisala је 41 država Europe.

Dokument je inicirala Francuska tokom 9. samita Europske političke zajednice u Dablinu 12. novembra. Inicijativa je nastala u kontekstu pregovora SAD-a, Ukrajine i Rusije o okončanju rata, u kojima se, između ostalog, otvara i pitanje buduće sigurnosne arhitekture u Europi.

Države potpisnice Deklaracije podsjetile su da se „o putu ka miru u Ukrajini mora odlučivati zajedno s Ukrajinom, a o svakom pitanju koje se tiče europske sigurnosti zajedno s Europljanima“.

U dokumentu se ističe potreba da se Ukrajini pruže pouzdane sigurnosne garancije „kako bi se spriječilo ponavljanje agresije u Europi u budućnosti“. Također, naglašava se da je „sigurnost Ukrajine neodvojiv dio euroatlantske sigurnosti i da će budući razvoj europske strateške stabilnosti biti uslovljen okončanjem rata u Ukrajini“.

Učesnici samita koji su potpisali Deklaraciju naglasili su da će „hibridne kampanje Rusije i pokušaji da se potkopa podrška Ukrajini samo ojačati njihovu posvećenost Ukrajini i njihovu odlučnost“.

„Posvećene miru i poštovanju međunarodnog prava, te suočene s ničim izazvanom ruskom agresijom punog obima na Ukrajinu i sve većim prijetnjama stabilnosti Europe“, države potpisnice izjavile su da „jačanje europske sigurnosti i zaštitu svojih sigurnosnih interesa smatraju svojim zajedničkim ciljem“ i naglasile svoju čvrstu podršku „nezavisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine unutar njenih međunarodno priznatih granica“.

Broj onih koji su podržali Deklaraciju postepeno se povećavao nakon završetka samita. Do 17. novembra dokument je potpisala 41 zemlja, među njima Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Sjeverna Makedonija.

Šest zemalja Europske političke zajednice nije potpisalo dokument, među njima Srbija i Kosovo.

Europska politička zajednica, pokrenuta 2022. godine na inicijativu francuskog predsjednika Emanuela Makrona, format je sastanaka lidera 47 europskih država, kako članica Europske unije, tako i država koje nisu u EU, ali se nalaze na europskom kontinentu. Samiti Europske političke zajednice održavaju se dvaput godišnje radi razmatranja zajedničkih političkih i sigurnosnih izazova.

  • SAD odobrile prodaju oružja Albaniji u vrijednosti od 210 miliona dolara

Američki Stejt Department odobrio je potencijalnu prodaju vojne opreme Albaniji u vrijednosti od približno 210 miliona dolara, uključujući dva raketna sistema M142 HIMARS i drugu vojnu opremu.

Odluku je 17. novembra objavio Biro za političko-vojna pitanja Stejt Departmenta u okviru procedure obavještavanja Kongresa SAD-a o prodaji vojne opreme stranim državama.

Prema zvaničnom dokumentu, vlada Albanije podnijela je zahtjev za nabavku dva sistema M142 HIMARS, šest modula navođenih raketa M31A2 GMLRS i šest modula M30A2 GMLRS s alternativnim bojevim glavama. Paket uključuje i osam sistema za upravljanje podacima taktičke artiljerije, dva vojna vozila HMMWV, sredstva veze, transporta i snabdijevanja, rezervne dijelove, kao i usluge obuke i tehničke podrške.

Nabavka će biti finansirana kreditnim sredstvima američkog programa Vanjskog vojnog finansiranja (FMF), mehanizma kojim se podržava nabavka američke vojne opreme od strane partnerskih zemalja.

Stejt Department tvrdi da će predložena prodaja podržati vanjskopolitičke ciljeve i ciljeve nacionalne sigurnosti Sjedinjenih Američkih Država, jačajući odbrambene sposobnosti Albanije kao članice NATO-a.

  • Srpska kompanija preko posrednika isporučivala opremu ruskim preduzećima pod sankcijama – novinarsko istraživanje

Srpska kompanija Grindex, koja proizvodi opremu za obradu metala, nakon početka ruske invazije punog obima na Ukrajinu izvezla je u Rusiju proizvode u vrijednosti od oko 27,5 miliona eura. Dio opreme preko ruskih posrednika dospio je u preduzeća ruskog vojno-industrijskog kompleksa koja su pod sankcijama SAD-a i EU.

To se navodi u zajedničkom istraživanju redakcije Balkanski servis Radija Slobodna Europa (RSE), u sklopu projekata „Šeme“ i „Sistema“

Sama kompanija Grindex, sa sjedištem u Kikindi na sjeveru Srbije, nije pod sankcijama SAD-a ni EU. Kako pokazuju finansijski izvještaji, gotovo sav prihod kompanije ostvaruje se prodajom u inostranstvu. Međutim, u njima nije navedeno kojim tačno preduzećima kompanija prodaje svoje proizvode.

  • Havarija na JANAF-u prekinula snabdijevanje naftom rafinerije u Pančevu

U Hrvatskoj je 6. novembra oštećen magistralni naftovod JANAF, zbog čega je isteklo oko 500 kubnih metara, odnosno 500.000 litara sirove nafte.

JANAF (Jadranski naftovod) omogućava transport nafte od terminala na ostrvu Krku u Jadranskom moru, preko teritorije Hrvatske i dalje prema zemljama Srednje i Jugoistočne Europe.

Incident se dogodio u blizini Nove Gradiške. Tokom radova na rekonstrukciji naftovoda, koje je izvodio vanjski izvođač, dio radne mašine (kašika bagera) pao je i oštetio cijev.

Nakon havarije curenje je zaustavljeno, transport nafte obustavljen, a na mjesto incidenta upućene su ekipe za popravak i specijalizovana tehnika.

Do 17. novembra popravka oštećene dionice još je bila u toku.

Havarija je dovela do obustave transporta nafte do rafinerije kompanije Naftna industrija Srbije (NIS) u Pančevu u Srbiji, kojoj je JANAF jedini pravac snabdijevanja uvoznom sirovinom. Rafinerija je bila primorana smanjiti obim proizvodnje naftnih derivata, prije svega dizel goriva. Potpuni prestanak rada postrojenja izbjegnut je zahvaljujući korištenju državnih zaliha – vlada Srbije je 13. novembra odobrila da se kompaniji NIS ustupi do 66.000 tona sirove nafte iz državnih rezervi. Odluka je donesena kako bi se osigurao neprekidan rad rafinerije u Pančevu i stabilno snabdijevanje gorivom srpskog tržišta.